Hrvatski književnik
Miroslav Krleža i poznati kipar
Antun Augustinčić predložili su Titu da pristaše Informbiroa zatoči u logoru na Golom otoku, kao bi ondje tucali kamen, kazao je za tjednik
Globus
Jovo Kapičić Kapo (89), crnogorski partizan, prvoborac i narodni heroj, general Udbe zadužen za organizaciju logora za sve koje je jugoslavenska vlast smatrala pristašama Informbiroa, tzv. IB-ovcima, što su nakon Titova raskida sa
Staljinom 1948. ostali odani sovjetskom vođi.
"Odluka o Golom otoku donesena je u razgovorima s Titom, ali ja u njima nisam sudjelovao. Znam samo da je ideja bila Krležina, a nešto malo u tome je sudjelovao i kipar Antun Augustinčić. Ali Krleža je bio Titov pravi intimus i sugerirao mu da to bude Goli otok", ustvrdio je Kapičić.
Objasnio je kako mu je to otkrio Aleksandar Ranković, tadašnji savezni ministar policije.
"Rekao nam je da postoji tamo neki otok na Jadranu, na kojem nema ništa osim kamenja, a uz to ima i mramora, pa bi tamo trebalo izgraditi prihvatilište za te ljude kako bi se usput eksploatirao mramor. Mi, njegovi pomoćnici, rekli smo mu: Nemoj druže, Marko, da ih šaljemo na gomilu, to su ljudi koji su ratove prošli, opasni su borci, ratnici, mogu zlo napraviti i sebi i nama svima, nego dajte da im se sudi i kazni one koji su stvarno krivi. Jedna je stvar, rekli smo, ako netko kaže da voli Rusiju, neka je voli, a posve druga ako prikuplja oružje i priprema pobunu", ispričao je bivši Rankovićev suradnik.
Dodao je kako je njemu i ostalim suradnicima Ranković objasnio da je nelojalne drugove potrebno poslati na Goli otok na dva-tri mjeseca, a potom ih vratiti kućama i na pravi put. (Globus; njd)
"Odluka o Golom otoku donesena je u razgovorima s Titom, ali ja u njima nisam sudjelovao. Znam samo da je ideja bila Krležina, a nešto malo u tome je sudjelovao i kipar Antun Augustinčić. Ali Krleža je bio Titov pravi intimus i sugerirao mu da to bude Goli otok", ustvrdio je Kapičić.
Objasnio je kako mu je to otkrio Aleksandar Ranković, tadašnji savezni ministar policije.
"Rekao nam je da postoji tamo neki otok na Jadranu, na kojem nema ništa osim kamenja, a uz to ima i mramora, pa bi tamo trebalo izgraditi prihvatilište za te ljude kako bi se usput eksploatirao mramor. Mi, njegovi pomoćnici, rekli smo mu: Nemoj druže, Marko, da ih šaljemo na gomilu, to su ljudi koji su ratove prošli, opasni su borci, ratnici, mogu zlo napraviti i sebi i nama svima, nego dajte da im se sudi i kazni one koji su stvarno krivi. Jedna je stvar, rekli smo, ako netko kaže da voli Rusiju, neka je voli, a posve druga ako prikuplja oružje i priprema pobunu", ispričao je bivši Rankovićev suradnik.
Dodao je kako je njemu i ostalim suradnicima Ranković objasnio da je nelojalne drugove potrebno poslati na Goli otok na dva-tri mjeseca, a potom ih vratiti kućama i na pravi put. (Globus; njd)