Najveći borac protiv opasnog kreditiranja

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.01.2009. u 14:23

ZAGREB - Ugledni svjetski mjesečnik The Banker, koji pripada dijelu grupe najutjecajnijih europskih financijskih novina Financial Times, proglasio je guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog najboljim guvernerom Europe i svijeta u 2008. godini.

Bankari i analitičari


The Banker:  Najbolji   Guverner u svijetu     
Nagrada

Banker od 1926. godine prati financijska kretanja u svijetu, a kao i svake godine u svom siječanjskom broju objavljuje izbor najboljeg regionalnog guvernera i guvernera godine u svijetu, na temelju ocjena uredništva i istraživanja provedenog među bankarima i ekonomskim analitičarima. Za prethodnu godinu istovjetna priznanja pripala su čelnom čovjeku Europske središnje banke Jean-Claudeu Trichetu.

U obrazloženju magazin navodi da nagrada odražava povjerenje tržišta u njegovo postupanje tijekom prošle godine i u djelovanje HNB-a u ovim teškim vremenima.

“Financijska kriza posebno je jasno pokazala da su mjere koje je HNB poduzimao od 2006. godine u cilju obuzdavanja kreditnih plasmana u Hrvatskoj, a osobito zaduživanja u inozemnim valutama, bile razborite. Sudionici našeg istraživanja isticali su da niz zemalja teško pogođenih krizom sada primjenjuje iste takve mjere, ali mnogo mjeseci kasnije nego što je to učinjeno u Hrvatskoj”, ističe se u obrazloženju.

Autoritet stručnosti

- Nakon brojnih osporavanja, ovo je veliko priznanje za HNB i mene osobno. Nadam se da će naša politika barem malo pridonijeti da Hrvatska lakše prebrodi krizno razdoblje - naglasio je jučer guverner u priopćenju,  kratko komentirajući jučerašnju nagradu.


Banke koje su premašile propisani rast morale su plaćati kaznu   
Kontrola kredita
Autoritetom temeljenim na stručnosti i etičnosti Rohatinski je monetarnoj vlasti od 2000. godine priskrbio tron istinske, a ne samo formalne četvrte vlasti u zemlji. Mjere obuzdavanja vanjskog zaduživanja i kreditnog rasta koji je mučio mnoge tranzicijske zemlje HNB je počeo primjenjivati još 2002. godine. Najprije su bile indirektne, ali su se stalno pooštravale kako je jačala kreditna ekspanzija i  2006. godine mjere HNB-a postali su vrlo izravni.




Na prirast vanjskog duga plaćao se ‘porez’ od čak 55 posto 
Zaduživanje
Riječ je o mjerama koje su bankama poskupljivale vanjsko zaduživanje pa su na svaki prirast duga morale plaćati obveznu graničnu pričuvu ili svojevrsni “porez na zaduživanje”. On je najprije iznosio 23 posto, a na kraju se popeo do 55 posto. Kako to nije bilo dovoljno da bi usporio rast kredita, HNB je uveo i kreditne kontrole. Tako je bankama određen godišnji limit, pa su kredite u prošloj godini mogle povećati samo 12 posto. One banke koje su prekoračile taj rast morale su upisivati obvezne blagajničke zapise kod HNB-a na koje nisu dobivale nikakav prinos.


S tim mjerama značajno je usporen rast vanjskog duga i kredita, a centralna banka ujedno je stvorila značajne rezerve koje koristi u sadašnjim kriznim vremenima. Predstavnici MMF-a nisu blogonaklono gledale na taj vid kroćenja tržišta, ali su ga kasnije i sami savjetovali nekim zemljama.
Usporavanje kredita



Jadranka Šević

Izdvajamo