ZAGREB - Hrvatska bi do kraja godine trebala promijeniti zakon prema kojem ekskluzivno pravo na zapošljavanje u inozemstvu ima samo Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Zakon o posredovanju pri zapošljavanju je, po ocjeni i domaćih, a pogotovo europskih stručnjaka, rigidan, a morat će se mijenjati nakon obavljenog screeninga o slobodi kretanja radnika koji je počeo ovo ljeto.
Usklađivanje sa zakonima EU
Liberalizacija će svakako razveseliti brojne privatne agencije za zapošljavanje, od kojih neke, iako to negiraju, već godinama posreduju u takvu zapošljavanju, ali i sve one koji su imali negativna iskustva s takvim posredovanjem, među kojima je najviše pomoraca. Naime, razne privatne agencije za zapošljavanje pomoraca, primjerice, traže u početku od zainteresiranih od 300 do 500 dolara. Kako agencije za zapošljavanje dobivaju i proviziju za svakog zaposlenog, većina korisnika smatra da bi ovakva usluga trebala biti besplatna.
Vani oko 5000 radnika
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u inozemstvu se od siječnja 2004. godišnje zaposli oko 5000 radnika, od kojih oko 600 tzv. gostujućih na rok od 18 mjeseci na temelju bilateranih ugovora sa SR Njemačkom. Analiza stručnjaka MojPosao pokazuje da je u čak 70 posto slučajeva riječ o zapošljavanju radnika samo s osnovnom školom ili KV i VKV radnika.
HZZ od 1991. godine posreduje u zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih tehničara, gostujućih radnika i studenata. Od 1991. do kraja 2004. godine ukupno je u inozemstvu zaposleno 86.000 radnika, od kojih je 71.000 bila sezonskih. Oko 3700 medicinskih tehničara našlo je na određeno vrijeme posao u inozemstvu, a gostujućih je radnika na rok do 18 mjeseci bilo oko 540.
Jadranka Šević
Usklađivanje sa zakonima EU
Liberalizacija će svakako razveseliti brojne privatne agencije za zapošljavanje, od kojih neke, iako to negiraju, već godinama posreduju u takvu zapošljavanju, ali i sve one koji su imali negativna iskustva s takvim posredovanjem, među kojima je najviše pomoraca. Naime, razne privatne agencije za zapošljavanje pomoraca, primjerice, traže u početku od zainteresiranih od 300 do 500 dolara. Kako agencije za zapošljavanje dobivaju i proviziju za svakog zaposlenog, većina korisnika smatra da bi ovakva usluga trebala biti besplatna.
Vani oko 5000 radnika
Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u inozemstvu se od siječnja 2004. godišnje zaposli oko 5000 radnika, od kojih oko 600 tzv. gostujućih na rok od 18 mjeseci na temelju bilateranih ugovora sa SR Njemačkom. Analiza stručnjaka MojPosao pokazuje da je u čak 70 posto slučajeva riječ o zapošljavanju radnika samo s osnovnom školom ili KV i VKV radnika.
HZZ od 1991. godine posreduje u zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih tehničara, gostujućih radnika i studenata. Od 1991. do kraja 2004. godine ukupno je u inozemstvu zaposleno 86.000 radnika, od kojih je 71.000 bila sezonskih. Oko 3700 medicinskih tehničara našlo je na određeno vrijeme posao u inozemstvu, a gostujućih je radnika na rok do 18 mjeseci bilo oko 540.
U akciji koju je MojPosao pokrenuo s Hrvatskom udrugom poslodavaca do kraja kolovoza bilo je oglašeno više od 3200 radnih mjesta u turizmu i ugostiteljstvu, a analiza pokazuje da je zaposleno oko 2800 radnika. Najtraženiji su sa 30 posto udjela i dalje konobari, a zatim sa 10 posto udjela slijede kuhari. Među pet najtraženijih zanimanja spadaju i turistički vodiči koji su bili traženi u pet posto svih oglasa, recepcioneri sa 4 posto te izvorni govornici njemačkog, talijanskog i španjolskog s dva posto.
Najtraženiji konobari
|
Jadranka Šević