ZAGREB - Na prijedlog Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisat će krajem veljače javni natječaj za izradu novoga pravopisa hrvatskog jezika!
Novi bi pravopis trebao biti potpuno usklađen s jezičnim rješenjima koja je u protekle dvije godine izglasalo Vijeće kojem predsjeda akademik Radoslav Katičić. Točnije, očekuje se da će donošenjem novog pravopisa s rješenjima ne ću, grješka, zadatci iz hrvatskog jezika biti istisnuti neću, greška i zadaci.
Ministar Dragan Primorac rekao nam je da, zbog konsenzusa postignutog oko niza jezičnih pitanja, jezikoslovci okupljeni u Vijeću očekuju da bi se novi pravopis mogao izraditi u vrlo kratkom roku. Krajnji rok za donošenje jedinstvene pravopisne norme je ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Za primjenu rješenja koja će donijeti novi pravopis Ministarstvo će, kaže Primorac, dati prijelazno razdoblje od najvjerojatnije dvije godine, a nakon toga će ga obavezno koristiti sve obrazovne institucije, a očekuje se i mediji.
Službeno rješenje za korištenje u školama trenutačno ima Babić-Finka-Mogušev Pravopis iz 1994. Uz njega je Ministarstvo 2005. za korištenje u školama preporučilo i Hrvatski školski pravopis koji je dokinuo dvojnosti i prema kojem je jedino ispravno pisati ne ću, grješka, strjelica, napitci, zadatci, gubitci, otpadci, grjehota...
Iako je najavio da će nova generacija udžbenika usklađenih s HNOS-om biti pisana prema jedinstvenom pravopisu, ministar Primorac kaže da je zadovoljan jer će čak dvije trećine novih osnovnoškolskih udžbenika koje će ove godine otkupiti država, a koji bi se u školama trebali koristiti sljedeće četiri godine, biti lektorirana prema Hrvatskom školskom pravopisu, koji je najbliži preporukama Vijeća.
Vijeće je, podsjetimo, u prosincu 2005. preporučilo da se "neću" piše isključivo odvojeno. Odluka je donesena većinom glasova na prijedlog akademika Radoslava Katičića. Za rastavljeno pisanje "ne ću" glasovalo je sedam članova Vijeća, dvojica su bila protiv (prof. dr. Ivo Pranjković i prof. dr. Josip Božanić), a dvojica suzdržana (akademik Mislav Ježić i prof. dr. Mile Mamić).
Obrazlažući zašto bi "ne ću" trebalo pisati odvojeno Katičić je izjavio da je to hrvatska tradicija, odnosno da je sastavljeno pisanje "neću" propisao tek Novosadski pravopis 1960. godine. Nekoliko dana nakon toga premijer Ivo Sanader javno se izjasnio da on neće pisati "ne ću". Međutim, rješenje koje je donijelo Vijeće ostalo je na snazi i ono bi trebalo biti ugrađeno u novi pravopis, jednako kao što bi u budućnosti jedino ispravno bilo pisati sudci, predci, istrjebljenje, grješka i sl.
Na pitanje što će biti s Pravopisom Matice hrvatske, koji se upravo završava, Primorac nam je rekao da će za uporabu u školama biti odobren svaki pravopis koji slijedi jezična rješenja koja je odobrilo Vijeće.
- Jezik je živ i dinamičan i on se ne može mijenjati preko noći političkom odlukom. Samo je struka ta koja može donijeti odluku i zato je najveći iskorak i napravljen osnivanjem Vijeća koje je do sada riješilo većinu pravopisnih dilema, a mogu reći da se kroz raspravu pokazalo da je razlika među jezikoslovcima manja nego što se to u javnosti mislilo - rekao je ministar Primorac.
Za primjer je naveo Njemačku u kojoj je, rekao je, nakon 10 godina prepirki na preporuku sličnog vijeća 2006. donesen novi pravopis.
- I Nijemci su imali dvije godine kao prijelazni period. Danas rješenja iz novog pravopisa koristi većina medija, uključujući i novinske agencije, a prihvatio ga je i najveći izdavač udžbenika - rekao je Primorac.
Alerić: Neću ne ću
- Nikada neću prihvatiti ne ću jer ne nalazim opravdanih razloga koji bi me uvjerili u to da je bolje pisati ne ću nego neću - kaže mr. Marko Alerić, nastavnik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Njegovo je mišljenje da će nered, a koji, kaže, ne može koristiti nikome, postojati sve dok ne bude predložen i usvojen zakon o hrvatskom jeziku.
- Zaista je smiješno da se od jednog tako banalnog, tehničkog pitanja koje je riješeno još prije 100 godina, godinama vode rasprave - kaže Alerić.
|
|
predsjednik:
akademik Radoslav Katičić, HAZU
zamjenik predsjednika:
akademik Mislav Ježić, HAZU
Članovi:
prof. dr. Ivo Pranjković,
FF Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. Dunja Pavličević-Franić, Učiteljski fakultet u Zagrebu
prof. dr. Ljiljana Kolenić, FF Sveučilišta u Osijeku
dr. Dunja Brozović-Rončević, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu
prof. dr. Marija Turk, FF Sveučilišta u Rijeci
prof. dr. Branka Tafra, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. Tomislav Ladan, Leksikografski zavod Miroslava Krleže u Zagrebu
prof. dr. Mile Mamić, Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru
prof. dr. Ivan Zoričić, FF Sveučilišta u Puli
prof. dr. Joško Božanić, FF Sveučilišta u Splitu
Članovi Vijeća
|
Školska knjiga će u udžbenicima za osnovnu školu od iduće školske godine koristiti isključivo ne ću, grješka, zadatci i sl. Školska je knjiga sve udžbenike za 1. i 5. razred lektorirala u skladu s Hrvatskim školskim pravopisom.
Profil
U Profilu se još drže Babić-Finka-Moguševa Pravopisa koji dopušta dvojakosti. No, kako nam je rekla Matilda Tomas, direktorica školskog odjela, kako bi pokazali da podržavaju preporuku Vijeća, u novim udžbenicima za hrvatski jezik od 5. do 8. razreda koriste isključivo ne ću, napitci...
Alfa
Iako u nakladničkoj kući Alfa već duže vrijeme, na preporuku Vijeća za jezik, u beletristici koriste ne ću, grješka, zadatci i slično, hoće li pisati neću ili ne ću odlučuju sami lektori.
Znanje
I u nakladničkoj kući Znanje još ne koriste Hrvatski školski pravopis konkurentske nakladničke kuće.
- Mi se pridržavamo Babić-Finka-Moguševa Pravopisa iz 1994. jer on jedini ima službeno rješenje - rekao je direktor Znanja Branko Jazbec.
|
Školska knjiga
|
Ivana Kalogjera-Brkić