ZAGREB - Liječnice koje su proteklih godina uspjele preteći broj svojih muških kolega i razbiti predrasudu o liječništvu kao "muškom poslu" rijedak su primjer u kojem su žene uspjele preuzeti dominantnu ulogu u tradicionalno muškoj profesiji.
Ženska zanimanja u Hrvatskoj i dalje su ona slabije plaćena pa je rad za blagajnama u trgovinama, na strojevima u tekstilnoj industriji, za šalterima i u uredima i dalje rezerviran za žene. Na spomen tipičnih ženskih zanimanja većina će navesti tajnice, medicinske sestre i čistačice.
S druge strane, tradicionalno muška zanimanja uglavnom su ona "uniformirana", a muškarci su dominantni i među inženjerima, na direktorskim listama te među čelnicima i dužnosnicima državnih tijela. Na takvom tržištu rada žene ipak mogu uspjeti, i to ulaganjem u svoje obrazovanje. Potvrđuju to i posljednji podaci iz Ankete o radnoj snazi iz 2003. koji pokazuju da su uz cijelu listu slabo plaćenih ženskih zanimanja žene odnijele prevlast i u jakoj kategoriji stručnjaka i znanstvenika u kojoj je uz 65.000 muškaraca, čak 79.000 žena.
- Obrazovanje je sigurno najbolji put za društvenu afirmaciju žena, iako je čest slučaj da su žene i preobrazovane za posao koji rade. Trend da su ženska zanimanja uglavnom ona slabije plaćena nije specifičan samo za Hrvatsku - ističe analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta Danijel Nestić. Dobra strana pretežno muških ili ženskih zanimanja jest da će oni podzastupljeniji ponekad lakše napredovati i izboriti se za veću plaću.
- Zanimljiva je situacija, primjerice, s informatičkim inženjerima među kojima dominiraju muškarci pa su žene dosta tražene i pod uvjetom da dobro rade svoj posao mogu izboriti veću plaću - ističe Nenad Bakić, direktor grupe Selectio u čijem je sastavu i portal MojPosao. Prema anketi o radnoj snazi iz 2003. godine 55 posto žena je među stručnjacima i znanstvenicima, a žene s udjelom od čak 68 posto dominiraju među uredskim i šalterskim službenicima te u uslužnim i trgovačkim zanimanjima među kojima ih je 58 posto.
Muškarci prevladavaju među čelnicima i članovima zakonodavnih tijela, čelnicima i dužnosnicima državnih tijela te direktorima s udjelom od čak 75 posto u odnosu na žene. Muškarci dominiraju i među zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji jer na tim zanimanjima radi 91 posto muškaraca i 9 posto žena.
| 90.000 žena su čistačice |
| 79.000 žena su stručnjaci |
| 68 % službenica su žene |
| 58 % zaposlenih u trgovini su žene |
| 25 % čelnika i direktora su žene |
| 9 % obrtnika su žene |
| 54 % liječnika su žene |
Po podacima Hrvatskog liječničkog zbora, lani je bilo registrirano 54 posto žena, što je značajno povećanje, jer je 1974. bilo 34 posto liječnica. Među tradicionalno ženskim zanimanjima i dalje su nastavnice i učiteljice u osnovnim i srednjim školama kojih je 76 posto od 26.000 zaposlenih.
Na atraktivnijim i bolje plaćenim ravnateljskim mjestima dvostruko je više muškaraca - 64 posto.
Predstojnica Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin kao jedan od pozitivnih pomaka ističe trend prema kojem posljednjih desetljeća kontinuirano raste udio visokoobrazovanih žena.
- 2004. godine je bilo gotovo 60 posto žena među diplomantima na visokim učilištima za razliku od oko 40 posto muškaraca. Međutim, žene se i dalje obrazuju za određena zvanja u kojima su plaće manje nego u tipičnim muškim zanimanjima. Primjerice, u obrazovanju je 93 posto studentica, u društvenim znanostima ih je 82 posto, dok ih je u računarstvu svega 20 posto - ističe Štimac Radin.
|
Štimac Radin: Sve je više obrazovanih žena
|
Gordana Galović