Glasnogovornik BSA u Hrvatskoj Mladen Vukmir kazao je kako bi se posljedice krize mogle odraziti tek na rezultate sljedeće godine. Nažalost nalazimo se u regiji koja ima stopu piratstva od 66%, a prvih pet zemlja u regiji kreće se između 38 (Češka) do 50 posto (Estonija), a u zemljama EU postotak varira između 20 i 40 posto.
Vukmir je spomenuo da je među zemljama srednje i istočne Europe jedino Ukrajina zabilježila porast stope piratstva, s 83 na 84 posto, dok su zemlje s još uvijek najvećom stopom Gruzija (95 posto), Armenija (92 posto), Moldavija i Azerbajdžan (s po 90 posto).
Više stope od Hrvatske u užoj regiji imaju Bosna i Hercegovina, Bugarska, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Albanija i Crna Gora i to u prosjeku od 66 do 83 posto.
Ukupni se lanjski gubici gospodarstva u regiji srednje i istočne Europe zbog softverskog piratstva procjenjuju na više od 7 milijardi američkih dolara, što je za oko milijardu više nego u godini prije, pri čemu se i dalje najveći dio tih gubitaka ili oko 4,2 milijarde dolara odnosi na Rusiju. U svijetu je pak stopa softverskog piratstva porasla s 38 na 41 posto, pri čemu je od 110 istraživanih zemalja u njih 52 posto stopa pala, u 35 posto je stagnirala, a u 16 posto porasla.
NT