Pisma građana državnim institucijama: Trećina građana bez odgovora

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.03.2007. u 09:02

- Ne, nećete dobiti taj odgovor. Zašto? Kako to mislite zašto? Pa zato što šef našeg kabineta smatra da vam nema što odgovoriti na vaš upit. Da, znamo da je zakonski rok za odgovor 30 dana, ali vi taj odgovor nećete dobiti - zaredalo je s druge strane telefonske žice kad je Vinko Zlatić nazvao Ministarstvo unutarnjih poslova i pitao ih zašto već mjesec i pol dana nakon njegova upita ministru Ivici Kirinu iz MUP-a nije stigao baš nikakav odgovor.

"Obični" građanin Vinko samo je jedan od brojnih koji šalju pitanja i predstavke državnoj i gradskim upravama i za koja u velikom broju slučajeva nikad ne dobiju odgovor. O otvorenosti državnih i gradskih institucija odlučili smo testirati Vladu, ministarstva te Gradsko poglavarstvo grada Zagreba.

Pronašli smo deset građana koji su, svaki prema svojim interesima, na adrese institucija pismima uputili upite o  aktualnim temama. Od deset upita odgovor je stigao samo na tri. Ispit su tako "prošli" zagrebačko poglavarstvo, Ministarstvo branitelja, obitelji i generacijske solidarnosti te Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

Odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa došao je telefonski, i to tek nakon mjesec i pol dana, kad je Iva Rodić-Novak, autorica upita, odlučila nazvati Ministarstvo i osobno "utjerati" odgovor. Nisu joj, kažu, odgovorili na vrijeme jer su "djelatnice zadužene za odgovor bile mjesec dana na seminaru u Opatiji, zbog čega je upit jednostavno morao čekati".

  

Pristigla pitanja, primjerice, u potpunosti je ignorirala Vlada. Jedan Zagrepčanin koji se uskoro sprema u mirovinu nikad nije dočekao odgovor na pitanje upućeno potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu o izjednačavanju uvjeta odlaska u mirovinu za starije i novije umirovljenike.

- Sva pošta stiže kod savjetnika gospodina Polančeca, a kad on odluči da treba odgovoriti, tada ćete i dobiti odgovor. Kad on ne bi cijele dane imao obveze, onda bi vam možda i mogao poslati neko pismo - objasnili su mu u Uredu potpredsjednika Vlade kad je, nakon mjesec i pol dana, odlučio upitati gdje je završio njegov upit.

Usprkos uvjeravanjima Ratka Mačeka, glasnogovornika Vlade, da njegov ured ažurno odgovara na sva pitanja građana, Vlada je pala i na drugom testu. Ljubicu Kolbas iz Zagreba zanimalo je hoće li se Vlada seliti u kompleks Sveučilišne bolnice, koliko će novca biti potrebno za dovršenje tog objekta te kad će se Vlada onamo preseliti. Ni nakon četiri telefonska poziva i dva usmena obećanja, odgovor nikad nije dobila.

Ti su primjeri, objasnio je dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar, najbolja potvrda "kulture tajnosti" koja u Hrvatskoj uporno vlada godinama.

- Tome se uopće ne treba čuditi. Reputacija Hrvatske kao otvorene zemlje vrlo je loša. To je poznato i u svijetu, pa je tako kod nas postalo normalno da se na upite običnih ljudi ne odgovara. Iako je rok za odgovor predviđen Zakonom o pravu na pristup informacijama ograničen na 30 dana, gotovo ga nitko ne poštuje. Jedino što čovjeku preostaje je tužba - poručio je Kregar.

U to su se najbolje uvjerili ljudi iz naše priče. Upit je, recimo, u potpunosti zanemarilo i Ministarstvo zdravstva. Ministru Ljubičiću upit je poslao Antun Martinović iz Križevaca kojeg je zanimalo kad će Povjerenstvo zaduženo za program spolnog odgoja dati ocjenu spornog programa. Dva mjeseca nakon što je poslao pitanje, a odgovor mu nije stigao, Antunu su poručili neka pošalje požurnicu ili ponovi upit telefaksom.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kojem je Vera Posavec, umirovljenica iz Zagreba, poslala nekoliko pitanja o rušenju nelegalnih objekata na otoku Viru, tvrde da pitanje nikad nisu primili, iako ona ima ovjerenu potvrdu o prijemu.

Slično je doživjela i farmaceutkinja Božena Zlatić iz Zagreba koja je nekoliko pitanja vezanih uz slučaj Sisak poslala predsjedniku Uprave Ine Tomislavu Dragičeviću. Kako su joj rekli kad ih je naknadno nazvala nakon dva mjeseca, ne sjećaju se je li pismo uopće stiglo, a iako su obećali da će joj se toga dana još javiti na mobitel, nitko je nikada nije nazvao.

 
 

Građani zakonski imaju pravo na informaciju, nadovezao se Kregar, no u praksi, ističe, to rijetko kad funkcionira.

- Čak i u situacijama kad na neki upit ne postoji mogućnost odgovora jer je riječ o zadiranju u pitanje državne sigurnosti ili nečiju privatnost, tijela su dužna odgovoriti da nisu u mogućnosti odgovoriti te navesti razloge zašto - upozorio je Kregar. To nam je potvrdio i Ratko Maček koji je, međutim, i osobno dokazao da se teorija razlikuje od prakse. Maček je, rekao nam je, osupnut činjenicom da nitko iz Vlade nije odgovorio na dva poslana upita.

- Zaista se trudimo, godišnje primimo i do pet tisuća upita građana, a uvjeravam vas da je u ovom slučaju došlo do nesporazuma. Da su ljudi ta pitanja uputili izravno na moj ured, uvjeravam vas da bismo im odmah poslali odgovor - opravdavao se Maček.

Praksu ignoriranja zahtjeva građana u Hrvatskoj potvrdilo je i istraživanje koje je lani provela udruga Privacy.org. Analizirali su pravo na informaciju u sklopu istraživanja pod nazivom "Sloboda informiranja diljem svijeta u 2006. godini". Autor istraživanja David Baniser promotrio je i situaciju u Hrvatskoj.

Njegovo je istraživanje pokazalo da po pitanju otvorenosti najlošije stoji Poglavarstvo grada Zagreba koje, konstatirao je Baniser, sustavno ignorira upite. Kregar upozorava da je u tom istraživanju Hrvatska vrlo loše prošla. I dok je u našoj anketi na ispitu palo više od trećine institucija, njihovi nas glasnogovornici žele uvjeriti da je riječ o slučajnostima.

Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun kaže da su lani primili više od dvije tisuće upita građana, a da je neodgovorenih ostalo samo 38. Zašto je onda MUP sada pao na našem testu, Mehun nije znao objasniti. I glasnogovorniku Ministarstva znanosti Boži Pavičinu stvar je neobična.

- Dobivamo velik broj upita i zaista je čudno da se nije odgovorilo. Činjenica da su osobe zadužene za odgovor bile na putovanju nije nikakva isprika - rekao je Pavičin.

Stručnjakinja za političku komunikaciju i bivša glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić podsjetila je da se Vlada prema građanima počela otvarati tek 2000. godine kad je uveden novi sustav primanja i obrade pošte građana.

  

- Mi smo iz tih upita zapravo mogli vidjeti što građane muči. Uveli smo da pošta ulazi u sustav s urudžbenim brojevima kako bi je lakše pratili - rekla je Kolarić. I sadašnji glasnogovornik Vlade Maček voli preuzeti zasluge za otvaranje Vlade građanima, iako je ona u našem slučaju bila više nego zatvorena. Kako je objasnio, Vlada se počela otvarati prema građanima tek od 2004. godine kad se promijenila vlast.

- Mi smo tada, vjerujte, preuzeli mnoge zaostatke od stare vlade i riješili upite na koje oni nisu odgovorili - hvali se Maček zaboravljajući na neodgovorena pisma iz ovog mandata.

No, čak i u slučajevima kad je odgovor došao u zakonskom roku i bez potrebe za intervencijom sadržaji odgovora neke su građane iznenadili. Student Vedran Čučković iz Zagreba gradonačelniku Milanu Bandiću uputio je nekoliko pitanja o gradnji rukometne arene za predstojeće prvenstvo. Vedrana je zanimalo kad će početi gradnja arene, koliko će stajati, tko će to financirati te čemu će dvorana služiti nakon što završi prvenstvo.

Odgovornost za njegov upit preuzeo je Marijan Maras iz Gradskog poglavarstva koji mu je uzvratio šturim odgovorom. "U vezi s vašim upitom o gradnji sportske dvorane u Zagrebu za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. izvješćujemo vas o tome da su u tijeku aktivnosti vezane uz pronalaženje rješenja za gradnju i da će, kada se o tome odluči, sve biti transparentno objavljeno u medijima", stoji u Marasovu dopisu. Vedran nije krio nezadovoljstvo odgovorom.

- Mislio sam da će netko biti zadovoljan što i nas studente zanimaju neke od gorućih tema, a oni su mi odgovorili neka dam šest kuna za novine ili neka platim televizijsku pretplatu kako bih dobio konkretnu informaciju - ljutito je reagirao.

Studentica Tea Hatadi iz Križevaca nakon nešto manje od mjesec dana dobila je odgovor iz Ministarstva branitelja, obitelji i generacijske solidarnosti. Teu je zanimalo hoće li potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor pronaći neko drugo rješenje za djecu branitelja nakon što im je Ustavni sud RH ukinuo mogućnost povlaštenih upisa na fakultete. Kosor joj je uputila pismo u kojem je detaljno obavještava o mogućnostima stipendiranja djece branitelja putem stipendija za koje je natječaj raspisan 18. studenog prošle godine.

Najveću ažurnost ipak je pokazalo Ministarstvo mora, prometa, razvitka i veza. Oni su, naime, trebali odgovoriti na upit Ranke Čordaš iz Zagreba koju je zanimalo kad će biti završena autocesta Zagreb - Rijeka, koliko će stajati gradnja te što je najveći razlog za česte pogibije na toj cesti. Glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan u samo dva tjedna poslala je odgovor na Rankinu adresu, no kako ga ona na vrijeme nije uspjela podići na pošti, pismo se vratilo natrag u Ministarstvo. Iz Ministarstva su zatim kontaktirali Ranku telefonom da je pitaju što da učine s odgovorom. Ona ih je zamolila da ga pošalju opet i odgovor je opet stigao u roku nekoliko dana.

Ranka je jedina uspjela dobiti detaljan odgovor. Doznala je da će radovi na autocesti biti dovršeni 2008. te da će za njih biti potrebno još 260 milijuna eura. Doznala je i da je glavni razlog velikog broja pogibija na cesti nepoštivanje propisa.

Davor Koretić

Izdvajamo