ZAGREB - Ljekarne u Hrvatskoj posljednjih tjedana bilježe porast izdavanja lijekova za smirenje za više od 30 posto! Taj alarmantni podatak potvrdili su u nekoliko ljekarni u Zagrebu i Rijeci, gdje kažu da su Hrvati, sudeći po potrošnji antidepresiva i sličnih preparata, psihički bolesna nacija.
rubrike
VIJESTI
- U zadnje vrijeme izdajemo 30% više antidepresiva. Najgora je činjenica da su to donedavno bili većinom pacijenti u dobi od 50 godina naviše, a sada su to mladići i djevojke mlađi od 25 godina, pa čak i oni do 18 godina - upozoravaju u ljekarni Viškovo.
Prof. Miro Jakovljević, predstojnik Klinike za psihijatriju na Rebru, također procjenjuje da je posljednja dva-tri mjeseca zasigurno barem za 30 posto porasla potrošnja antidepresiva, ali tu činjenicu smatra pozitivnom.
- Dobro je da se ljudi koji imaju probleme liječe, ali potrebna je prava terapija. Nije dobro da depresivne osobe piju lijekove za smirenje, a da se ne liječe antidepresivima - kaže prof. Jakovljević.
Ti alarmantni podaci, tvrde stručnjaci, ne čude s obzirom na amtosferu egzistencijalnog straha koju domaći i svjetski političari, razni gospodarstvenici i bankari kroz svoje izjave i poteze svakodnevno “podgrijavaju”, a mediji ih plasiraju građanima.
“Upozorenje poslodavaca: Kriza donosi 50.000 otkaza !”, “Posao u siječnju izgubilo 13.500 Hrvata”, “Slavonija na koljenima: U 30 dana 20 tisuća otkaza!”, “Ekonomska kriza: Otkaz za 102.000 radnika velikih zapadnih banaka”, “Propast stanogradnje!”... To je samo djelić katastrofičnih naslova kojima građane Hrvatske svakodnevno bombardiraju televizije, novine, internet portali...
Svjetska gospodarska kriza, koja se uspoređuje s onom iz 1929., kada je hod američkim ulicama bio riskantan jer su se očajni ljudi masovno bacali s višekatnica, sručila se na cijeli svijet svom žestinom, a poput jahača apokalipse sve brže galopira i prema Hrvatskoj. Kakve će zapravo biti ekonomske posljedice te krize, nitko od ekonomskih stručnjaka ne može predvidjeti, ali podaci o njenim posljedicima na psihičko zdravlje nacije već su alarmantni.
Vlado Jukić, ravnatelj Pihijatrijske bolnice Vrapče, tvrdi da su primili i nekoliko depresivnih Plivinih radnika koji su dobili otkaz.
- Antidepresivi se koriste sve češće. Logično je da u situacijama, poput krize u kojoj se nalazimo, povlači negativno stanje u psihi ljudi. Uzmimo za primjer zatvaranje tekstilnog pogona u Zagorju. Vrapče je tada bilo prepuno depresivnih žena. Naravno da su dobile terapiju i razgovore kao tretman.
Prof. Miro Jakovljević:
predstojnik Klinike za psihijatriju na Rebru
Dobro je da se ljudi koji imaju problema liječe. Nije dobro da depresivne osobe piju lijekove za smirenje, a ne liječe se antidepresivima
Pa i pojedine osobe koje su godinama radile u Plivi, a dobile su otkaz, sada su u teškom psihičkom stanju. Ne želim psihijatrizirati Hrvatsku, ali bilo bi dobro da ti ljudi koji se ne osjećaju dobro odu na razgovor barem kod psihologa - upozorava Jukić. Psihijatrica
Suzana Kulović objašnjava da ljudi očekuju više nego što dobiju, zbog čega često dolazi do depresije i anksioznih poremećaja.
Jedna od najbitnijih stvari je dijagnostika i pravovremeno djelovanje pa tako i terapija antidepresivima kod osoba kojima je to potrebno.
- Kad je riječ o izdavanju antidepresiva, već duže vrijeme se vidi porast i logično je da je u vrijeme težih ekonomskih i životnih situacija porast potrošnje još veći - kaže dr. Kulović.
Milan Košuta, psihijatar s privatnom praksom, kaže da definitivno primjećuje porast broja ljudi koji zbog atmosfere egzistencijalnog straha traže pomoć stručnjaka, pa čak i kod materijalno dobrostojećih građana. - I kod bolje stojećih građana osjeća se napetost zbog krize, o kojoj se sve više priča. Definitivno je broj takvih osoba u porastu. Postoje ljudi koji se zbog krize okreću prema sebi, nekim svojim nematerijalnim vrijednostima, ali takvi su, nažalost, u manjini - ustvrdio je Košuta.
Psihijatar Ljubomir Hotujac, pak, upozorava da će ekonomska kriza znatno utjecati na porast broja samoubojstava, ali na taj krajnji čin, ističe Hotujac, mnogo utječu i nasljedne te okolišno uvjetovane predispozicije.
U Belupu kažu da su najtraženiji lijekovi za smirenje Xanax, Prozac i Valium.
- Normabel je, nesumnjivo, najtraženiji unutar skupine anksiolitika - napominju u toj farmaceutskoj tvrtki.
2.) - Što je to recesija? - To ti je nešto kao dijeljenje na pola! - Znači kao razvod braka!? - Još gore! Kao razvod, ali ti ostaje žena!
3.) Što je to optimist? Investicijski bankar koji u nedjelju navečer pegla pet košulja.
4.) Koja je razlika između investicijskog bankara i goluba? Golub još uvijek može baciti svoj depozit na BMW.
9. listopada 2008. ‘Krizu moramo dočekati spremniji’
- Stanje u tvrtki mog supruga je katastrofalno, a u mojoj da i ne pričam. Svakodnevno strahujemo od otkaza. Na žalost, moram priznati da sam sretna što nisam trudna i nemam dijete pa barem ne moram strahovati da će mi dijete biti gladno, ako ćemo već mi biti. Kad god dođemo na posao, čujemo kako je netko od kolega upravo dobio otkaz - priča Martina.
Cijela situacija, od nekad vesele i pozitivne osobe, Martinu je učinila depresivnom i tužnom.
Iako je mislila da se može sama izvući iz problema, mjeseci su prolazili, ali stanje se nije popravljalo.
- Odlučila sam posjetiti privatnog psihijatra. S obzirom na moje stanje, liječnica se odlučila za psihoterapiju i terapiju antidepresivom i tabletama za smirenje. Eto, sada sam na lijekovima već mjesec dana i moram priznati da se bolje osjećam. I dalje se bojim otkaza, i svog i suprugova, ali barem sam psihički bolje - objašnjava Martina.
Trudi se razmišljati pozitivno i uzeti u obzir da je i u slučaju otkaza u boljoj poziciji od osoba koje su starije i koje u dobi od primjerice 50 godina gotovo nikako ne mogu pronaći posao.
- Svjesna sam da je život takav, da nikad ne mogu znati što nosi, ali nikada nisam pomislila da ću u svojoj 30. biti na antidepresivima. Misli su mi sada ipak malo pozitivnije i nadam se najboljem - zaključila je Martina i dodala kako ona nije jedini takav primjer jer barem dvadeset njezinih kolega i prijatelja vršnjaka ima isti sindrom i prolazi istu terapiju.
Ivana Krnić;Sergej Trajković
rubrike
VIJESTI
|
više iz
|
Prof. Miro Jakovljević, predstojnik Klinike za psihijatriju na Rebru, također procjenjuje da je posljednja dva-tri mjeseca zasigurno barem za 30 posto porasla potrošnja antidepresiva, ali tu činjenicu smatra pozitivnom.
- Dobro je da se ljudi koji imaju probleme liječe, ali potrebna je prava terapija. Nije dobro da depresivne osobe piju lijekove za smirenje, a da se ne liječe antidepresivima - kaže prof. Jakovljević.
Ti alarmantni podaci, tvrde stručnjaci, ne čude s obzirom na amtosferu egzistencijalnog straha koju domaći i svjetski političari, razni gospodarstvenici i bankari kroz svoje izjave i poteze svakodnevno “podgrijavaju”, a mediji ih plasiraju građanima.
“Upozorenje poslodavaca: Kriza donosi 50.000 otkaza !”, “Posao u siječnju izgubilo 13.500 Hrvata”, “Slavonija na koljenima: U 30 dana 20 tisuća otkaza!”, “Ekonomska kriza: Otkaz za 102.000 radnika velikih zapadnih banaka”, “Propast stanogradnje!”... To je samo djelić katastrofičnih naslova kojima građane Hrvatske svakodnevno bombardiraju televizije, novine, internet portali...
Svjetska gospodarska kriza, koja se uspoređuje s onom iz 1929., kada je hod američkim ulicama bio riskantan jer su se očajni ljudi masovno bacali s višekatnica, sručila se na cijeli svijet svom žestinom, a poput jahača apokalipse sve brže galopira i prema Hrvatskoj. Kakve će zapravo biti ekonomske posljedice te krize, nitko od ekonomskih stručnjaka ne može predvidjeti, ali podaci o njenim posljedicima na psihičko zdravlje nacije već su alarmantni.
Vlado Jukić, ravnatelj Pihijatrijske bolnice Vrapče, tvrdi da su primili i nekoliko depresivnih Plivinih radnika koji su dobili otkaz.
- Antidepresivi se koriste sve češće. Logično je da u situacijama, poput krize u kojoj se nalazimo, povlači negativno stanje u psihi ljudi. Uzmimo za primjer zatvaranje tekstilnog pogona u Zagorju. Vrapče je tada bilo prepuno depresivnih žena. Naravno da su dobile terapiju i razgovore kao tretman.
Prof. Miro Jakovljević:
predstojnik Klinike za psihijatriju na Rebru
Dobro je da se ljudi koji imaju problema liječe. Nije dobro da depresivne osobe piju lijekove za smirenje, a ne liječe se antidepresivima
|
Jedna od najbitnijih stvari je dijagnostika i pravovremeno djelovanje pa tako i terapija antidepresivima kod osoba kojima je to potrebno.
- Kad je riječ o izdavanju antidepresiva, već duže vrijeme se vidi porast i logično je da je u vrijeme težih ekonomskih i životnih situacija porast potrošnje još veći - kaže dr. Kulović.
Milan Košuta, psihijatar s privatnom praksom, kaže da definitivno primjećuje porast broja ljudi koji zbog atmosfere egzistencijalnog straha traže pomoć stručnjaka, pa čak i kod materijalno dobrostojećih građana. - I kod bolje stojećih građana osjeća se napetost zbog krize, o kojoj se sve više priča. Definitivno je broj takvih osoba u porastu. Postoje ljudi koji se zbog krize okreću prema sebi, nekim svojim nematerijalnim vrijednostima, ali takvi su, nažalost, u manjini - ustvrdio je Košuta.
Psihijatar Ljubomir Hotujac, pak, upozorava da će ekonomska kriza znatno utjecati na porast broja samoubojstava, ali na taj krajnji čin, ističe Hotujac, mnogo utječu i nasljedne te okolišno uvjetovane predispozicije.
U Belupu kažu da su najtraženiji lijekovi za smirenje Xanax, Prozac i Valium.
- Normabel je, nesumnjivo, najtraženiji unutar skupine anksiolitika - napominju u toj farmaceutskoj tvrtki.
2.) - Što je to recesija? - To ti je nešto kao dijeljenje na pola! - Znači kao razvod braka!? - Još gore! Kao razvod, ali ti ostaje žena!
3.) Što je to optimist? Investicijski bankar koji u nedjelju navečer pegla pet košulja.
4.) Koja je razlika između investicijskog bankara i goluba? Golub još uvijek može baciti svoj depozit na BMW.
Vicevi na račun krize:1.) Zašto će u Vladi najmanje stezati remen? - Jer zbog sitosti i debljine većina nosi tregere. |
Zaredite se i imat ćete malo stresa i sigurna primanja
|
9. listopada 2008. ‘Krizu moramo dočekati spremniji’
- 25. listopada 2008. ‘Nema šanse da upadnemo u krizu’
- 25. listopada 2008. ‘Nema nikakve krize, Hrvatska financira svoj dug’
- 11. studenoga 2008. ‘RH neće izbjeći krizu, ako nas već nije okrznula’
- 20. studenoga 2008. ‘Kolokvijalno rečeno - u banani smo!’
- 4. prosinca 2008. ‘Priznajem, to nije rječnik za premijera. Nismo u banani’
- 13. veljače 2009. ‘Kriza postoji, ali dosad smo je dobro prevladavali’
Je li premijer izjavama o krizi pospješio depresiju? |
- Stanje u tvrtki mog supruga je katastrofalno, a u mojoj da i ne pričam. Svakodnevno strahujemo od otkaza. Na žalost, moram priznati da sam sretna što nisam trudna i nemam dijete pa barem ne moram strahovati da će mi dijete biti gladno, ako ćemo već mi biti. Kad god dođemo na posao, čujemo kako je netko od kolega upravo dobio otkaz - priča Martina.
Cijela situacija, od nekad vesele i pozitivne osobe, Martinu je učinila depresivnom i tužnom.
Iako je mislila da se može sama izvući iz problema, mjeseci su prolazili, ali stanje se nije popravljalo.
- Odlučila sam posjetiti privatnog psihijatra. S obzirom na moje stanje, liječnica se odlučila za psihoterapiju i terapiju antidepresivom i tabletama za smirenje. Eto, sada sam na lijekovima već mjesec dana i moram priznati da se bolje osjećam. I dalje se bojim otkaza, i svog i suprugova, ali barem sam psihički bolje - objašnjava Martina.
Trudi se razmišljati pozitivno i uzeti u obzir da je i u slučaju otkaza u boljoj poziciji od osoba koje su starije i koje u dobi od primjerice 50 godina gotovo nikako ne mogu pronaći posao.
- Svjesna sam da je život takav, da nikad ne mogu znati što nosi, ali nikada nisam pomislila da ću u svojoj 30. biti na antidepresivima. Misli su mi sada ipak malo pozitivnije i nadam se najboljem - zaključila je Martina i dodala kako ona nije jedini takav primjer jer barem dvadeset njezinih kolega i prijatelja vršnjaka ima isti sindrom i prolazi istu terapiju.
Nikad nisam pomislila da ću u 30. gutati antidepresiveDani koji su trebali biti najljepši u životu za Martinu Z. (30) pretvorili su se u pravu noćnu moru. Upravo se udala, zajedno sa suprugom kupila je stan. Oboje su zaposleni i imaju pristojna primanja. No, prije nekoliko mjeseci život kao da je krenuo u krivom smjeru, strmoglavom silaznom putanjom. |
Ivana Krnić;Sergej Trajković