Njemačka je preplavljena antiimigrantskim i anti-EU pokretom koji bi mogao značajno promijeniti politiku zemlje. Savezna Republika Njemačka imala je tijekom povijesti razne marginalne populističke i nacionalističke skupine, ali najnoviji izborni uspjeh Alternative za Njemačku (AfD) mogao bi se pokazati najvećom prijetnjom. AfD je održao osnivačku konvenciju u Berlinu u travnju 2013., a osnovali su ga većinom akademici i poslovni ljudi s desnice. Brzo su se priključili javnom nezadovoljstvu političkim establishmentom svih većih stranaka te se usredotočilli na obnovu njemačkog suvereniteta za koji su tvrdili da je izgubljen u korist birokrata u Bruxellesu. Na regionalnim izborima sredinom ovoga mjeseca u tri njemačke savezne države AfD je prvi put osvojio zastupnička mjesta. U Baden-Württembergu je osvojio 15 posto glasova, u Rajnskoj i Falačkoj 12,6 posto, a u Saskoj i Anhaltu je završio na drugome mjestu s 24 posto glasova i postao druga snaga u lokalnom parlamentu. Te tri države imaju zajedno oko 17 milijuna stanovnika i predstavljaju oko petine ukupnoga njemačkog stanovništva. AfD je sada zastupljen u osam od 16 regionalnih parlamenata.
Kršćansko-demokratska unija kancelarke Angele Merkel pretrpjela je poraz širokih razmjera. Frauke Petry, čelnica AfD-a, tvrdi kako se velik broj birača okreće od velikih, etabliranih stranaka jer smatraju da više ne predstavljaju njihove interese. AfD je nacionalističko-populistički pokret i usredotočen je na navodno negativan utjecaj njemačkog članstva u EU. Prigovaraju o ekonomskoj nesigurnosti i drugim politički otuđenim društvenim sektorima. U Saskoj i Anhaltu nezaposlenost je viša od deset posto, ali ekonomski uvjeti su samo jedan razlog za rast AfD-a. Njihov se glavni apel sada fokusira na njemačku izloženost nedobrodošloj imigraciji. AfD ima veze s pokretom Pegida (Europski patrioti protiv islamizacije Zapada), radikalno desnom skupinom osnovanom u listopadu 2014. godine koja je još žešće protuislamski orijentirana. Pegida vodi kampanju koja za cilj ima prekid muslimanske imigracije i otpor multikulturalizmu. Protivi se također članstvu u EU i NATO-u te potiče jače veze s Rusijom.
Platforma AfD ističe kako se Njemačka našla u najdubljoj krizi u svojoj modernoj povijesti. Isprva se stranka fokusirala na grčku financijsku krizu i žestoko opirala financijskom spašavanju Grčke koje je vodio Berlin. Tvrdila je da njemački građani plaćaju lijene i nekompetentne Grke i tako potkopavaju razvoj svoje zemlje. Lideri AfD-a isticali su kako je uvođenje eura bila fatalna pogreška koja je zaprijetila prosperitetu Njemačke. Pokret je tražio povlačenje Njemačke iz eurozone i povratak njemačkoj marki ili formiranje posebne valute s Nizozemskom, Austrijom i drugim financijski stabilnim ekonomijama. Predlažu ili razvrgnuće EU ili stvaranje europske jezgre bez zemalja juga Europe, koje doživljavaju korumpiranima i loše upravljanima.
Tijekom prošle godine AfD je fokus okrenuo prema snažnom antiimigracijskom i antiestablishmentskom stavu. Njihova je izborna retorika raspalila glasače koji su bili silno nezadovoljni imigracijskom politikom “otvorenih vrata” kancelarke Merkel. Više od milijun migranata i izbjeglica je ušlo u Njemačku tijekom 2015. godine, više nego u sve druge članice EU, a Merkel se suočila s rastućim političkim i javnim pritiskom da smanji broj novih dolazaka.
Lideri AfD-a oblikovali su svoju antiimigrantsku melodiju na brojnim predizbornim skupovima, posebno na istoku zemlje gdje su antiimigrantski osjećaji izuzetno zarazni, namjeravajući ostvariti uspjeh na rastućem bijesu i strahu. Igrali su na percepciju rastućeg kriminala i nereda koji navodno potiču migranti iz Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka. Okoristili su se terorističkim napadima u Europi, uključujući i nedavne strahote iz Bruxellesa za koje mogu svaljivati krivnju na muslimanske imigrante. Čelnica stranke Frauke Petry tvrdila je kako bi njemačka policija trebala imati pravo pucati na ilegalne migrante na granici jer “Njemačka ima odgovornost: opstanak svojeg naroda”. Također potiče Nijemce da imaju prosječno troje djece kako bi se suprotstavili rastućem broju stranaca i imigranata.
Osvrćući se na rast AfD-a, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da se pokret temelji na predrasudama te polarizira i radikalizira njemačko društvo. No, njezine su izjave imale vrlo ograničen utjecaj jer raste broj društvenih cjelina koje su izgubile povjerenje u političke elite, posebno u dvije vodeće stranke. Neki su analitičari čak tvrdili da je njemačka poratna stranačko-politička kultura došla do svoga kraja. Njemački vicekancelar i lider socijaldemokrata Sigmar Gabriel rekao je da izborni rezultati predstavljaju egzistencijalni izazov “njemačkom demokratskom centru”.
Njemačka vlada će izgubiti i više podrške ove godine ako trenutačni sporazum EU s Turskom ne uspije zaustaviti priljev stotina tisuća izbjeglica s Bliskog istoka. Sve će oči tada biti uprte prema njemačkim saveznim izborima koji su predviđeni za listopad 2017. godine. Ako se europska migrantska kriza nastavi i radikalizira šire sektore populacije, AfD bi mogao ući u nacionalni parlament i predstavljati još izravniju prijetnju njemačkom političkom statusu quo.