S mirovinom od 1000 kuna oni su siromasi, tko im može dati više?

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 03.09.2006. u 19:51

ZAGREB - Željko Šemper bio je na šefovskoj poziciji i imao plaću 15, 20 posto veću od svoje podređene kolegice. Danas ona, samo zato što je otišla u mirovinu prema starom zakonu 1997. godine, ima mirovinu 1275 kuna veću od njega koji je u mirovinu otišao 2000. godine, dakle prema novim, nepovoljnijim uvjetima.

Željko Šemper jedan je od 320.000 takozvanih novih umirovljenika koji, nakon konačnog rješavanja umirovljeničkog duga, postaju novi umirovljenički problem u državi. Riječ je o umirovljenicima koji u mirovinu odlaze nakon 1. siječnja 1999. godine, prema nepovoljnijem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Novim umirovljenicima za izračun mirovine otada se više ne uzima deset uzastopnih najpovoljnijih godina, nego postupnim proširenjem do 2009. godine ukupni mirovinski staž. 
   

Pad mirovina na oko 1000 kuna

Da je riječ o problemu koji neće moći zanemariti ni jedna buduća vlada, dokazuju brojke. Do 31. prosinca 2005. godine u mirovini je prema starom zakonu evidentirano 709.549 umirovljenika koji imaju prosječnu mirovinu 2.001,58 kuna. U isto su vrijeme građani odlazili u mirovinu i prema novom zakonu pa ih je na taj način 319.936 i oni danas primaju prosječnu mirovinu od 1.506,64 kune.

Predstavnici umirovljeničkih udruga već dvije godine upozoravaju kako je situacija s novim umirovljenicima iz godine u godinu sve gora. Budući da se stalno povećava broj godina mirovinskog staža koje se uzimaju za izračun, mirovine su svake godine sve manje, pa je paradoksalno pravilo hrvatskog mirovinskog sustava postalo: "što dulje radiš, imaš manju mirovinu". Danas u Hrvatskoj umirovljenici za ista radna mjesta i staž dobivaju i do 40 posto različite mirovine.

Godine 2004. u mirovinu je otišlo 40.513 novih umirovljenika s prosječnom mirovinom od 1347 kuna, a 2005. godine 47.050 novih s prosječnom mirovinom od 1258 kuna. Već se sada može procijeniti da bi za dvije do tri godine mirovina mogla pasti na oko 1000 kuna.

- Od problema novih umirovljenika Vlada ne može pobjeći jer je riječ o ljudima koji žive na rubu siromaštva. Naš je zahtjev da konačno počnemo raditi u okviru zajedničke radne grupe koju je Vlada osnovala još u veljači prošle godine i vidimo kako je najbolje riješiti neodrživu situaciju novih umirovljenika - rekao je predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan.

Isplata četiriju rata u dvije godine

Baš ti novi umirovljenici, dakle više od 300.000 birača, i svake godine njih još više, tako će postati jedna od najvažnijih tema upravo započete predizborne kampanje. Njihov bi glas mogao biti presudan. To su već nakon HSU prepoznali u HSS-u pa tako i oni kreću u bitku za "nove umirovljenike". U HSS-u već sada predlažu povećanje mirovina građanima koji su umirovljeni od 1999. do 2006., i to u varijabilnim iznosima od sedam posto za 1999. do 21 posto za 2006., svake godine po dva posto. Novac bi se isplaćivao u četiri rate tijekom dvije godine, a za to, izračunali su u HSS-u, treba osigurati jedan posto proračuna godišnje. U SDP-u najavljuju da će tijekom jeseni iznijeti svoje izračune i prijedlog rješenja za nove umirovljenike. SDP-ov bivši ministar rada Davorko Vidović tvrdi da se razlika u mirovinama nije pojavila isključivo zbog povećanja obračunskog razdoblja.

- Razlika je nastala jer smo mi počeli vraćati dug umirovljenicima, dodatkom od 100 kuna i šest posto. Da to nismo napravili, i stari bi umirovljenici danas imali puno manje mirovine pa bi razlika bila manja - upozorio je. I sam premijer Sanader nekoliko je puta rekao da će oni doći na dnevni red nakon povrata umirovljeničkog duga, a to će rješavati u skladu s mogućnostima proračuna.

Gordana Galović

Izdvajamo