ZAGREB - Lako je izjaviti da treba pojačati represiju za dilere. No, bilanca represije zaoštrava se prema žrtvama dilera, mladeži i bolesnima.
Ovakva kaznena politika odgovara samo organiziranom kriminalu jer se resursi represivnog aparata bave ulicom, a ne njima - rekao je dr. Slavko Sakoman, voditelj Odjela za ovisnost u KB-u Sestre milosrdnice, komentirajući iznimno represivne izmjene Kaznenog zakona po kojem će kazna za prodaju jednog jointa biti minimalno tri godine zatvora (maksimalno 15 godina).
• Belgija, Finska i Danska: posjedovanje nije kazneno djelo
• Francuska: za upotrebu droge mogući zatvor od 2 mjeseca do godine, ali umjesto njega moguće obavezno liječenje
• Njemačka: preporuka Ustavnog suda da se ne diže optužnica za posjedovanje i uvoz malih količina kanabisa
• Grčka: ovisnici ne podliježu kažnjavanju za posjedovanje
Ovakvo nekritično povećanje kazni sa stručnim argumentima oštro je javno osudio ugledni zagrebački sudac Marin Mrčela koji je istaknuo da se kazna za prodaju jointa izjednačila s kaznom za državni terorizam, protupravno lišenje slobode sa smrtnom posljedicom i još nekim vrlo teškim djelima.
Dr. Sakoman kaže da je ovakva kaznena politika neracionalna i u neskladu s intencijama strategije EU koja naglašava da je bolji i za državu isplativiji tretman nego kazna.
- S ovakvom kaznenom politikom samo se zatrpava represivni sustav golemim brojem predmeta male vrijednosti i male društvene opasnosti.
Umjesto toga treba ih angažirati za ozbiljan, profitabilan oblik kriminala - kaže dr. Sakoman, koji se uz to pita čiji interes zadovoljava kaznena politika u kojoj nema distinkcije između ovisnika, mladeži, bolesnih i onih koji se bave ozbiljnim, profitabilnim kriminalom.
U ovakvim stavovima dr. Sakoman nije usamljen. Već niz godina policijske statistike svjedoče da se čak 68 posto svih kaznenih prijava vezanih za zloupotrebu droga odnose na posjedovanje.
Samo 32 posto otpada na ostala djela, a od toga samo nekoliko postotaka odnosi se na grupe ili zločinačke organizacije koje se bave trgovinom drogom. Najveći dio su tzv. ulični dileri.
No, dok sada sudovi za ozbiljnu preprodaju teških droga, te slučajeve kada se radi o većoj količini droge, mogu izreći kaznu od jedne do 12 godina zatvora, a za joint mogu kazniti uvjetno, po najnovijim izmjenama za prodaju jointa ili sadnju tri stabljike konoplje morat će izreći najmanje tri godine zatvora kao i za prodaju kilograma heroina.
Darko Dundović, šef svih policajaca koji se bave suzbijanjem ilegalne trgovine drogom, objavio je u Ljetopisu za kazneno pravo i praksu komparativnu analizu zakonskih rješenja u više europskih država. Europske zemlje samo posjedovanje droge zbog upotrebe, za razliku od Hrvatske, ne tretiraju kao zasebno kazneno djelo.
Ako i imaju takvo djelo predviđeno u zakonu, uglavnom su tu i rješenja da se odustaje od kazne ako se podvrgne liječenju od ovisnosti. Bitna razlika u odnosu na hrvatsko zakonodavstvo je i što se razlikuju vrste droga, pa nije isto ako se uđe u "ilegalnu zonu" s heroinom ili marihuanom.
Ivanka Toma
Ovakva kaznena politika odgovara samo organiziranom kriminalu jer se resursi represivnog aparata bave ulicom, a ne njima - rekao je dr. Slavko Sakoman, voditelj Odjela za ovisnost u KB-u Sestre milosrdnice, komentirajući iznimno represivne izmjene Kaznenog zakona po kojem će kazna za prodaju jednog jointa biti minimalno tri godine zatvora (maksimalno 15 godina).
• Belgija, Finska i Danska: posjedovanje nije kazneno djelo
• Francuska: za upotrebu droge mogući zatvor od 2 mjeseca do godine, ali umjesto njega moguće obavezno liječenje
• Njemačka: preporuka Ustavnog suda da se ne diže optužnica za posjedovanje i uvoz malih količina kanabisa
• Grčka: ovisnici ne podliježu kažnjavanju za posjedovanje
KAZNE• Austrija: nema kazne za posjedovanje ako se dobrovoljno liječi
|
Dr. Sakoman kaže da je ovakva kaznena politika neracionalna i u neskladu s intencijama strategije EU koja naglašava da je bolji i za državu isplativiji tretman nego kazna.
- S ovakvom kaznenom politikom samo se zatrpava represivni sustav golemim brojem predmeta male vrijednosti i male društvene opasnosti.
Umjesto toga treba ih angažirati za ozbiljan, profitabilan oblik kriminala - kaže dr. Sakoman, koji se uz to pita čiji interes zadovoljava kaznena politika u kojoj nema distinkcije između ovisnika, mladeži, bolesnih i onih koji se bave ozbiljnim, profitabilnim kriminalom.
U ovakvim stavovima dr. Sakoman nije usamljen. Već niz godina policijske statistike svjedoče da se čak 68 posto svih kaznenih prijava vezanih za zloupotrebu droga odnose na posjedovanje.
Samo 32 posto otpada na ostala djela, a od toga samo nekoliko postotaka odnosi se na grupe ili zločinačke organizacije koje se bave trgovinom drogom. Najveći dio su tzv. ulični dileri.
No, dok sada sudovi za ozbiljnu preprodaju teških droga, te slučajeve kada se radi o većoj količini droge, mogu izreći kaznu od jedne do 12 godina zatvora, a za joint mogu kazniti uvjetno, po najnovijim izmjenama za prodaju jointa ili sadnju tri stabljike konoplje morat će izreći najmanje tri godine zatvora kao i za prodaju kilograma heroina.
Darko Dundović, šef svih policajaca koji se bave suzbijanjem ilegalne trgovine drogom, objavio je u Ljetopisu za kazneno pravo i praksu komparativnu analizu zakonskih rješenja u više europskih država. Europske zemlje samo posjedovanje droge zbog upotrebe, za razliku od Hrvatske, ne tretiraju kao zasebno kazneno djelo.
Ako i imaju takvo djelo predviđeno u zakonu, uglavnom su tu i rješenja da se odustaje od kazne ako se podvrgne liječenju od ovisnosti. Bitna razlika u odnosu na hrvatsko zakonodavstvo je i što se razlikuju vrste droga, pa nije isto ako se uđe u "ilegalnu zonu" s heroinom ili marihuanom.
Ivanka Toma