Staljin je nudio pomoć, ali to nitko nije htio

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 20.10.2008. u 22:40

ZAGREB - Samo nekoliko tjedana prije početka Drugog svjetskog rata, odnosno invazije nacističke Njemačke na Poljsku 1. rujna 1939. godine, sovjestki vođa Josif Staljin bio je spreman sklopiti antinacistički savez s Britanijom i Francuskom te prebaciti milijun ruskih vojnika na poljsko-njemačku granicu, ali zapadnjaci su oklijevali te su Rusi na kraju odustali.

Do rata ne bi ni došlo?

Taj senzacionalni povijesni obrat, koji će možda baciti drugačije svjetlo na proučavanje Drugog svjetskog rata, iznio je, potkrepljujući to nedavno dostupnom arhivskom građom, povjesničar i umirovljeni general ruske kontrašpijunaže Lav Sockov. “Drugi svjetski rat bio bi drugačiji, a možda do njega ne bi ni došlo”, rekao je Sockov na okruglom stolu u Moskvi posvećenom 70. godišnjici Münchenskog sporazuma.

 Naime, Staljin je bio spreman poslati u Poljsku 120 pješačkih divizija - u svakoj po 19 tisuća vojnika, 16 artiljerijskih divizija s pet tisuća komada oružja teškog kalibra te 9500 tenkova i 5500 zrakoplova i bombardera! S tim je prijedlogom Staljin poslao svog ministra obrane maršala Klimenta Vorošilova i šefa Generalštaba maršala Borisa Šapošnjikova na razgovore s Britancima i Francuzima. No, admiral Sir Reginald Drax rekao je sovjetskoj delegaciji da ima mandat za pregovore, ali ne i za potpisivanje sporazuma. Rusi su potom ustali i stvar je propala.

Staljin nudio suradnju i prije

Samo nekoliko dana kasnije, 23. kolovoza 1939. godine, Staljin se odlučio na dogovor s Hitlerom, što je rezultiralo znamenitim paktom o nenapadanju Molotov-Ribbentrop, koji je u povijesti zabilježen kao “nož u leđa Zapadu”. Doduše, sada se vidi da su Francuzi 21. kolovoza pokušali obnoviti pregovore s Moskvom, ali to je odbijeno jer je sporazum s Nijemcima već bio pri kraju.

“Kad je Staljin uvidio da se zapadnjaci dvoume te da SSSR ostaje izoliran, on se pragmatično odlučio na pakt s Hitlerom kako bi dobio na vremenu da se što uspješnije pripremi za neizbježni sukob s nacistima”, kaže Sockov. Osim toga, dodao je, Staljin je nudio suradnju Zapadu i prije Münchenskog sporazuma iz rujna 1938. godine, kojim su češke Sudete Englezi i Francuzi predali Hitleru. Naime, sada se vidi da taj dogovor, uvjeren je Sockov, nije bio toliko izazvan da se umire teritorijalni apetiti Hitlera, kako se tvrdi u povijesnim udžbenicima, nego se radilo o tome da se Njemčku što više “okrene na istok”.

Poruka Čehoslovačkoj

Staljin je i tada, kaže Sockov, nudio vojnu pomoć čehoslovačkom predsjedniku Edvardu Benešu, ali je ovaj pod pritiskom Londona i Pariza to morao odbiti mada nije bio nesklon tom prijedlogu. Sockov tvrdi da se iz sada dostupnih dokumenta može zaključiti da se već tada znalo da će Hitler uskoro okupirati i ostatak Češke te da Britanci i Francuzi neće “ni prstom mrdnuti”. Tadašnji ministar vanjskih poslova Britanije, lord Halifax, poslao je poruku svom ruskom kolegi Litvinovu da SSSR “obuzda čehoslovačke komuniste” da ne “rade nikakve ekscese” za ulaska njemačke vojske u Sudete. No, ovdje treba napomenuti da od siječnja 1939. godine Staljin intenzivira svoje ponude Hitleru za pregovore.

Englezi su, kaže Sockov, odbili Staljinov prijedlog o razmještanju snaga Crvene armije i zato što je “Poljska bila u stanju neprestanog neobjavljenog ratnog stanja prema SSSR-u” te su se bojali da bi time izgubila suverenitet.


Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra da ne treba brzati sa zaključcima te govoriti da su, primjerice, svojim odbijanjem Englezi odredili sudbinu Europe. Možda je Staljin iznio taj prijedlog više kao sondažu ili je, moguće, očekivao takav odgovor Zapada kako bi si time dao alibi za sporazum s Hitlerom. Osim toga, tadašnja poljska vlada teško da bi pristala na takav scenarij, koji bi s njezina stanovišta značio u najmanju ruku djelomičan gubitak suvereniteta.

Poljaci su već tada imali sporazum o vojnoj pomoći s Engleskom i Francuskom.
Ne treba brzati sa zaključcima


- 30. rujna 1938. potpisan Münchenski sporazum između Britanije, Francuske, Italije i Njemačke

- Staljin ponudio Čehoslovačkoj vojnu pomoć

- Britanija traži od Staljina da se za ulaska nacističke soldateske u Sudete čehoslovački komunisti suzdrže od akcija 

- Nekoliko tjedana prije napada nacista na Poljsku Staljin ponudio razmještanje milijun vojnika na poljsku granicu

- 21. kolovoza 1939. Francuska želi obnoviti pregovore sa SSSR-om o Staljinovu prijedlogu, Rusi odbijaju

- 23. kolovoza 1939. potpisuje se pakt Molotov-Ribbentrop. Službeni London sporazum naziva sramnim i izdajničkim

- 1. rujna 1939. nacističke trupe napadaju Poljsku. Time počinje Drugi svjetski rat

Kako je izbio rat


Vlado Vurušić

Izdvajamo