1. Zagrebačka katedrala
Kaptol 31
T: 4814 727
Zagrebačka katedrala najvelebnije je i stilski najrječitije arhitektonsko ostvarenje crkvenog graditeljstva gotičkog stila jugoistočne Europe. Od samog početka katedrala je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji, odnosno Uznesenju Marijinu. Njena gradnja započela je nakon smrti Kralja Ladislava, a završena 1217. Već 1242. Tatari su je razrušili, pa je biskup Stjepan II. dao podignuti kapelu sv. Stjepana Prvomučenika. Ta građevina romaničko-gotičkih oblika danas je ugrađena u Nadbiskupski stol.
Biskup Timotej (13. st.) počeo je gradnju nove, monumentalne katedrale u koju su bili ukomponirani ostaci predtatarske katedrale, a posvetio ju je sv. Stjepanu. Uspio je sagraditi središnju i dvije pokrajnje apside s oltarima te sakristiju. Freske u sakristiji vjerojatno su iz vremena biskupa Augustina Kažotića (14. st.). Biskup Eberhard zaslužan je za gradnju triju crkvenih lađa, a za biskupa Thuza cijela je građevina natkrivena. Tada se počeo graditi zvonik na južnoj strani pročelja, koji je dovršen u 17. st. Zbog turske opasnosti, biskup Thuz počeo je gradnju i katedralnih utvrda.
Ostrogonski nadbiskup Toma Bakač pred ulazom je podigao kulu koja je po njemu dobila ime, ali je srušena 1906. Tijekom 17. st. katedrala je više puta stradavala u velikim požarima, ali joj je tijekom obnova unutrašnjost obogaćivana - baroknim oltarima i propovjedaonicom Mihaela Cusse, neogotičkim oltarom koji je dao sagraditi nadbiskup Juraj Haulik koji je nabavio i velike orgulje. Konačno Haulik je dao oslikati i prozore svetišta koji predstavljaju najstarije vitraje u Hrvatskoj. U nastojanju da se katedrali vrati prvotni izgled, pozvan je bečki arhitekt Friedrich Schmidt koji je u Zagreb doveo svog učenika Hermanna Bollea.
Međutim, katastrofalni potres 1880. teško je oštetio katedralu pa je prema nacrtima Bollea katedrala obnovljena i u unutarnjem uređenju dobila obilježja neogotike. To je posebno došlo do izražaja oblikom pročelja i dvaju neogotičkih zvonika, čime je 1902. definiran sadašnji izgled katedrale. Desetljećima su na katedrali poduzimani opsežni obnoviteljski radovi koji od 1990. u kontinuitetu traju još i danas.
2. Crkva Sv. Marka
Trg sv. Marka 5
T: 4851 611
Slikovita crkva Sv. Marka jedna je od najstarijih građevina u Zagrebu i jedan od njegovih simbola. Spominje se u popisu župnih crkava u Kaptolskom statutu iz 1334. Građena je u 13. st., a iz te prve, romaničke faze gradnje sačuvani su prozor u južnom zidu i baza zvonika. Gotički svodovi i svetište građeni su u drugoj polovici 14. st. kada je crkva dobila i svoj najvredniji dio - raskošni gotički južni portal. Taj figuralno najbogatiji gotički portal u nas izrađen je u Parlerovoj radionici. Na sjeverozapadnom zidu je najstariji zagrebački grb iz 1499. Crkva je temeljito obnovljena krajem 19. st. prema nacrtima bečkih arhitekata Friedricha Schmidta i Hermanna Bollea te ponovo restaurirana u prvoj polovici 20. st. Tom je prigodom njezine zidove oslikao Jozo Kljaković, a na oltare su postavljena djela I. Meštrovića. Nedavno je završila obnova tornja i krovišta te je ponovo postavljeno 15 kipova.
3. Crkva Sv. Franje
Kaptol 9
T: 4811 125
Kompleks samostanske crkve sa samostanom smješten je na sjeverozapadnoj strani kaptolskog trga i datira iz 13. st. Gotička struktura unutrašnjosti jednobrodne crkve dugoga kora i izduženoga svetišta nije se znatno mijenjala. Smatra se jednom od najzrelijih franjevačkih sakralnih građevina srednje Europe. Nadsvođena je križno-rebrastim svodom. Kapela sv. Franje ukrašena je oslikanim kartušama s prikazima iz života sveca. Crkva i samostan su obnovljeni nakon potresa 1880. kada je crkva dobila i novi zvonik. Za vrijeme obnove uređena je i otvorena kapela Raspetoga Isusa. S južne strane samostana, 1936. godine počela je gradnja tzv. Franjevačke dvorane, danas kazališta Komedija.
4. Crkva Sv. Blaža
Deželićev prilaz 64
T: 3770 102
Građena je od 1912. do 1915. prema projektu arhitekta Viktora Kovačića. Presvođena je kupolom promjera oko 18 metara, prvom takve vrste na ovim prostorima. Unutrašnjost su prema Kovačićevu projektu dovršavali Albini i Hribari, ali ni danas nije završena. Četiri zvona napravio je Antun Balzina, posljednji ljevač zvona u Zagrebu. Ovo je najznačajnije novije sakralno zadanje u Hrvatskoj.
5. Crkva Sv. Katarine
Katarinin trg bb
T: 4851 950
Crkva Sv. Katarine najljepša je barokna crkva u Zagrebu. Sagradili su je isusovci, u razdoblju od 1620. do 1632. To je jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i svetištem. U kapelama se nalazi pet drvenih baroknih oltara te jedan mramorni oltar iz 1729. Svod i zidove karakterizira raskošna štukatura. Obnovljena je 1880. prema projektu Hermana Bollea.