U škole se vraćaju srpski pisci i ćirilica?

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 16.01.2008. u 08:47

ZAGREB - Sastavni dio koalicijskog sporazuma koji je HDZ potpisao s SDSS-om je i povratak za Srbe važnih sadržaja u nacionalni školski program.

Iako o toj temi za sada malotko želi javno govoriti, Srbi će, doznajemo, tražiti da se u nacionalne školske programe vrate neki po njihovu sudu neopravdano izgnani srpski pisci, određene povijesne osobe i političari, a tražit će i povratak ćirilice, barem u izborne ili fakultativne sadržaje.

Srpski pisci prestali su se učiti još za mandata Vlatka Pavletića, kada je izrađen novi nacionalni program književnosti. Prije dvije godine postojala je incijativa da se u lektiru vrati "Ježeva kućica" Branka Ćopića. No, unatoč podršci dijela stručnjaka, incijativa je propala.

- Mi želimo integrirani koncept školstva u kojem će pripadnici i manjinskog i većinskoga naroda dijeliti ono što je rezultat zajedničkih vrijednosti i postignuća. Prerano je o tome govoriti, no svakako i u književnosti, i u povijesti, i u umjetnosti, i u politici postoji čitav niz događaja, ljudi i vrijednosti koje su zajedničke svima, pa nema opravdanja za to da ih Srbi uče samo u svojim manjinskim programima - rekao je prof. dr. Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a.

Pupovac se nije želio izjašnjavati o tome tko su po njegovom sudu značajni Srbi o kojima bi trebala učiti sva djeca u Hrvatskoj. Za razliku od njega, Čedomir Višnjić, predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta i pomoćnik ministra Bože Biškupića, bio je nešto otvoreniji.

- Ne znam ništa o tom sporazumu, no smatram da se najprije trebamo dogovoriti o tome mislimo li samo na pisce Srbe iz Hrvatske ili Srbe iz BiH ili Srbe iz Srbije, koji su važni Srbima u Hrvatskoj. Po mom sudu to je neodvojivo na taj način - rekao je Višnjić koji nam je izdvojio i svojih pet favorita.

Vokić:

Vratiti Zmaja Jovu, Jakšića, Radičevića i Lazarevića

Silić:

Ćirilica je u povijesti našeg jezika, neovisno o srpskom


To su Simo Matavulj, Branko Ćopić, Grigor Vitez, Vladan Desnica i Stevan Galogaža. Dvojica od njih - Desnica i Vitez - već su sada u hrvatskim programima, no Višnjić smatra da bi, uz roman "Proljeće Ivana Galeba", školarci morali pročitati i prvi Desničin roman "Zimsko ljetovanje", a trebali bi znati i Vitezove pjesme iz razdoblja NOB-a. 

- U načelu nemam ništa protiv, no bilo bi dobro da ta rasprava ne ide preko politike, nego preko struke - rekao je Ante Bežen, jedan od autora čitanki za osnovnu školu.

Prof. dr. Dušan Marinković, predstojnik Katedre za srpsku i crnogorsku književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, smatra da je riječ o vrlo značajnoj inicijativi koju bi trebalo iskoristiti na najbolji mogući način. - Slušam djecu u tramvaju i vlaku kako izgovaraju stihove iz pjesama Jovana Jovanovića Zmaja, a da ne znaju tko im je autor - istaknuo je prof. Marinković.

Protiv povratka pojedinih srpskih pisaca nema ništa ni profesorica hrvatskoga jezika i bivša ministrica Ljilja Vokić.

- Znam da će moj izbor mnoge iznenaditi, no postoje pisci i djela kojima nepobitno pripada mjesto u tom programu kao što su J. J. Zmaj, Branko Radičević, Đura Jakšić, a tu je svakako i "Nečista krv" Bore Stankovića te pripovijest "Prvi put s ocem na jutrenje"  Laze Lazarevića.

Isto tako, istaknuto mjesto u hrvatskoj književnosti, koliko se god za njih otimali i drugi, pripada i Ivi Andriću i Meši Selimoviću - rekla je Vokić.  - Jedini antologijski je Vladan Desnica, a on je ionako već u programu - kaže akademik Miroslav Šicel.

Desnica

Djeca bi, osim "Proljeća Ivana Galeba", trebala čitati i prvi roman Vladana Desnice "Zimsko ljetovanje" 


 

Vitez

Grigor Vitez zastupljen je samo s dječjim pjesmama, a srpska zajednica tražit će da se uvrste i djela iz  NOB-a

Matavulj

Simo Matavulj je Srbin iz Hrvatske, a njegovo najpoznatije djelo "Bakonja fra Brne"  je komedija iz samostana 

"Ježeva kućica" Branka Ćopića trebala se prije dvije godine vratiti u lektiru, no inicijativa je neslavno  propala 

Njegove stihove često citiraju, iako je danas u Hrvatskoj malo tko svjestan tko im je zapravo autor  

Ćopić

J. J. Zmaj

Lazarević

Njegova pripovijest "Prvi put s ocem na jutrenje" značajna je kao temeljno djelo psihološke novele 

Radičević

Elegija Branka Radičevića "Kad mlidijah umrijeti"  među najljepšim je pjesmama o prolaznosti 



Za mandata prvog hrvatskog ministra Vlatka Pavletića ćirilica je platila danak političkih događanja i postala nepoćudna: prvo je premještena u fakultativnu nastavu, da bi na kraju Pavletić donio odluku o njezinom potpunom izbacivanju iz škola. Milorad Pupovac kaže kako je svjestan da je ćirilica još simbolički opterećena, no smatra da nema ništa loše u tome da se učenje ćirilice djeci ponudi barem fakultativno. - ∆irilica je potrebna i Hrvatima.

Nemam ništa protiv uvođenja ćirilice za sve jer se to pismo nalazi u povijesti našega jezika i naše književnosti, neovisno o srpskom - upozorio je naš ugledni jezikoslovac prof. dr. Josip Silić.

Da je ćirilica grafija kojom bi trebali svi ovladati, smatra i prof. dr. Dušan Marinković.

Ćirilica iz škola izbačena za Pavletićeva mandata

Ćirilicu su do 1991. učili obvezno učili svi učenici od 3. razreda, a i u čitankama je trećina je tekstova bila na ćirilici.


Prva godina:

U koalicijskom sporazumu koji su 11. siječnja potpisali dr. Ivo Sanader i Milorad Pupovac navodi se kako će se o tome koji će sadržaji ući u programe i udžbenike odlučiti na temelju stručnih rasprava koje će u prvoj godini mandata zajedno organizirati Ministarstvo obrazovanja, Srpsko narodno vijeće i Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.

Druga godina:

U drugoj godini mandata pristupilo bi se izradi programa po kojima bi djeca u školama učila od godine 2010./11.. U Ministarstvu obrazovanja kažu kako će ubrzo osnovati posebno povjerenstvo u kojem će biti intelektualci Hrvati i Srbi, a koji će pročešljati nastavne programe te predložiti u kojem bi obimu i koje sadržaje važne za identitet Srba u Hrvatskoj i ukupni identitet Hrvatske trebalo vratiti.

Što je dogovoreno?


Ivana Kalogjera Brkić

Izdvajamo