KOMENTAR JUTARNJEG

Uz ovakav rebalans kriza se samo prelijeva i u 2015.

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 07.03.2014. u 07:43

Davor Pongračić / CROPIX

U Hrvatskoj, gdje gotovo 70 posto BDP-a direktno ili indirektno ovisi o državi, potrebno je prije svega razbiti tu ovisnost i građana i poduzeća o politici

Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita, direktivi Europske unije prema članicama koje same nisu u stanju održavati fiskalnu disciplinu, stoga EU provodi nadzor nad tim zemljama dok ne spuste proračunski deficit ispod 3%, a javni dug ispod 60% BDP-a.

Kao reakciju na ulazak u proceduru prekomjernog deficita Vlada u zadnjih par mjeseci razvija različite ideje kako bi konsolidirala javne financije, odnosno smanjila proračunski deficit. Tako je nedavno u javnost puštena ideja o prebacivanju novca iz drugog mirovinskog stupa u prvi, ponovno je aktualizirano pitanje poreza na nekretnine, razgovaralo se i o direktnom porezu na štednju, dok je najnovija mjera, koja bi trebala stupiti na snagu novim rebalansom, vraćanje stope zdravstvenog doprinosa sa 13 na 15%, čime bi se anulirala jedna od rijetkih pozitivnih mjera koje je donijela Vlada.

Ponuda takvih ideja znači da Vlada i dalje ne uočava porazne posljedice fiskalne konsolidacije s prihodovne strane proračuna. Udarajući na kupovnu moć građana i privatnog sektora, Vlada pokazuje već zabrinjavajuću razinu nesnalaženja u vođenju fiskalne politike.

Znanstvena istraživanja vodećih svjetskih ekonomista pokazuju da fiskalna konsolidacija koja se provodi samo na prihodovnoj strani, dakle povećanjem porezne presije, ima negativan utjecaj na rast i produbljuje recesiju na 5 i više godina. S druge strane, kad se konsolidacija provodi s rashodovne strane, bez povećanja porezne presije, zemlja izlazi iz recesije za prosječno dvije godine. Rashodovna konsolidacija, uz provedene reforme regulatornog okvira i javne uprave, relativno brzo vraća povjerenje privatnog sektora i investitora, a nešto kasnije, kroz rast zapošljavanja, oporavlja i povjerenje potrošača.

Da je Vlada početkom 2012. nakon dobivanja mandata krenula primjenjivati ispravnu politiku proračunske konsolidacije, uz paralelne institucionalne i strukturne reforme, Hrvatska bi danas vjerojatno bila u fazi oporavka ili izlaska iz depresije.

No, Vlada i dalje inzistira na pogrešnoj politici konsolidacije . Premda BDP pada već pet godina, s realnim kumulativnim padom od 12%, rashodovna strana proračuna nije se tome gotovo uopće prilagođavala. Štoviše, udio rashoda u BDP-u je rastao.

Kada se pod pritiskom Europske komisije čine rezovi, oni su usmjereni na pogrešne adrese. Primjerice, u aktualnom rebalansu 700 milijuna kuna rezova u zdravstvu predstavlja manje novca za bolničko liječenje, porodiljne naknade i lijekove. Nasuprot tome, nije se pristupilo racionalizaciji brojnih nepotrebnih državnih agencija, smanjenju subvencija neefikasnim korisnicima (direktno ili indirektno kroz netransparentne javne nabave) ili smanjenju pomoći lokalnoj samoupravi koja uglavnom služi za političko kupovanje glasova (takva pomoć čini 8% proračuna). O promašaju Vladine politike konsolidacije dovoljno govore činjenice o povlačenju dobiti iz javnih poduzeća i dobiti HNB-a. Vlada nastavlja lutati u pokušajima zatvaranja deficita i plasiranju čudnih ideja u javnost koje ne pridonose konsolidaciji nego povećanju neizvjesnosti.

Premda potpredsjednik Vlade ističe da će za najavljeno smanjenje deficita od 7,7 milijardi kuna (ukupni deficit konsolidiranog proračuna iznosi 19 milijardi) fokus biti na rashodovnoj strani, unatoč najavama nekih rezova (6% manje plaće državnih službenika, smanjivanje materijalnih rashoda i druge uštede na zaposlenima), rashodi će u ovom rebalansu čak i rasti za 500 milijuna kuna! Ako se gleda konsolidirani proračun, onda rashodi rastu za samo 6 milijuna kuna, no i dalje nema govora o rashodovnoj konsolidaciji. Stoga će se deficit smanjiti za samo 4 milijarde kuna, i to isključivo s prihodovne strane proračuna. Mjere uključuju poreze na igru na sreću, povećanje trošarina na cigarete i ranije spomenuto povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 13 na 15%.

Začuđuje stoga i posljednji izvještaj MMF-a te njegov prijedlog da naglasak konsolidacije ove godine bude na prihodovnoj strani, zanemarivši time vlastita istraživanja o problemima takve vrste konsolidacije. No, prijedlozi MMF-a tijekom globalne krize za neke su se zemlje pokazali pogubnima jer MMF i dalje slijedi opći teorijski okvir koji se ne može primijeniti jednako na sve zemlje, prvenstveno zbog drukčijeg institucionalnog okvira u kojem različite zemlje funkcioniraju.

Primjerice, u Hrvatskoj, gdje gotovo 70% BDP-a direktno ili indirektno ovisi o državi, potrebno je prije svega razbiti tu ovisnost i građana i poduzeća o politici.

U konačnici prihodi u proračunu mogu rasti jedino realnim rastom gospodarstva.

Vidjelo se po proračunu za prošlu godinu da je povećanje porezne presije rezultiralo manjim prihodima, ponajviše jer je udar na realnu ekonomiju prejak, a nisu stvoreni uvjeti za rast privatnog sektora. Potrebna je korjenita reforma institucionalnog okvira i smanjenje prepreka privatnom sektoru za rast i investiranje, a posljedično i proizvodnju i zapošljavanje.

Tek tada će ekonomskim rastom biti ubrzano smanjenje proračunskog deficita.

Pokretanje rebalansa tri mjeseca nakon što je proračun za 2014. izglasan samo dodatno potvrđuje nesnalaženje i lutanje Vlade. Pogrešno su procijenjeni makroekonomski pokazatelji i na temelju toga se izradio nerealan proračun.

I dalje se najavljuju iste reforme koje su realno trebale biti pokrenute prije dvije godine, uštede s rashodovne strane su ili kozmetičke naravi ili potpuno promašene jer nisu poticajne za rast, investicije u postojećem institucionalnom okviru (neefikasni pravni okvir, spora birokracija, visoko porezno opterećenje, netransparentnost javnog sektora, korupcija itd.) gotovo je nemoguće pokrenuti, a uporno se inzistira na daljnjem udaru na građane i gospodarstvo, što će još dodatno unazaditi potrošnju i smanjiti mogućnosti pokretanja rasta BDP-a. Uz ovakve mjere konsolidacije proračuna te kašnjenje s protržišnim i regulatornim reformama ne može se očekivati oporavak u ovoj godini niti su veliki izgledi za rast u 2015. Hrvatska velika depresija se nastavlja…

Izdvajamo