ZAGREB - Hrvatsko školstvo nema mehanizama kojima bi se umanjile socioekonomske razlike među učenicima pa djeca, čiji su roditelji visokoobrazovani i u društvu rade bolje poslove, u školi imaju više šanse postići bolji uspjeh i polije upisati fakultet. Da je uspjeh koji učenici postižu u školi posljedica niza faktora (a jedan je od bitnih upravo obrazovna razina roditelja, posebice majke), potvrdilo je i vanjsko vrednovanje postignuća učenika osnovnih škola koje su na uzorku 90.000 đaka 4. i 8. razreda lani proveli Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Institut Ivo Pilar.
Osnovnoškolci čije su majke visokoobrazovane iz svih su predmeta na testu u prosjeku postigli za 20 do 30 posto bolji uspjeh od onih čije majke imaju završenu samo osnovnu školu. Statistički su najveće razlike u uspjehu na testu iz engleskog jezika: učenici 4. razreda čije su majke završile fakultet u prosjeku su riješili 74,7 posto ispita, dok su učenici čije majke imaju završenu samo osnovnu školu u prosjeku riješili svega 42,9 posto ispita. Isto je bilo i u 8. razredu.
Društveni položaj roditelja
U Hrvatskoj je socijalna slika zastrašujuća. Tu je mali sloj bogatih čija djeca idu na ljetne škole u Englesku. Uz to, mladi vide da se bogatstvo ne stječe radom i znanjem
prof. dr. Nikola Pastuović
Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj obiteljsko podrijetlo stvara prepreke za uspješno sudjelovanje svih učenika u obrazovanju. Rezultati PISA-e (testiranja 15-godišnjaka koje provodi OECD) pokazali su, naime, da isti problem muči većinu zemalja. U umanjivanju nejednakosti zemlje EU postižu pritom bolje rezultate od SAD-a i Japana, no i među njima postoje razlike. Utjecaj majčine naobrazbe na postignuća učenika velik je u, primjerice, Slovačkoj i Njemačkoj, dok je u Finskoj i Nizozemskoj on vrlo malen. Prof. dr. Nikola Pastuović sa zagrebačkog Učiteljskog fakulteta kaže kako su istraživanja pokazala da društveni položaj roditelja na individualne razlike u inteligenciji djece utječe oko devet posto.
- Inteligencija, dakle, nije ključ svega. Obrazovanje je ipak društveni podsustav koji se ne može proučavati neovisno o vanjskim čimbenicima. U Hrvatskoj je socijalna slika gotovo zastrašujuća. Imamo mali sloj bogatih čija djeca idu na ljetne škole u Englesku. Na djelu je i kriza vrijednosti. Mladi vide da se bogatstvo i lagodan život ne stječu radom i znanjem - kaže Pastuović.
Finska kao uzor
Dodaje kako roditelji koji imaju VSS polažu veću vrijednost na školovanje, pa od svoje djece očekuju da i ona završe fakultet. Izlaz u ublažavanju nejednakosti Pastuović vidi u primjeni indvidualne nastave kakvu ima Finska, za što u Hrvatskoj treba dodatno educirati nastavnike.
-Finski učenici ne samo da na PISA-i postižu najbolje rezultate u svim pismenostima, nego i među njima postoje statistički najmanje razlike - kaže Pastuović. Dodaje kako je to prije svega rezultat nastave koja je prilagođena svakom učeniku, ali i niza drugih čimbenika. Ne treba, naime, zaboraviti da Finci imaju vrlo razvijenu kulturu čitanja, neovisno o obrazovnom statusu, što je posljedica i nekih geografskih obilježja: dugih noći i rijetke naseljenosti koja je otežavala socijalne kontakte. S razvojem tehnike u Finskoj se manje čita, ali i dalje najviše u Europi, kaže Pastović.
Majke utjecajnije od očeva
Obrazovni uspjesi ne smiju ovisiti samo o kulturnim, socijalnim i ekonomskim resursima pojedinca. Stoga je vaćna reakcija obrazovne politike
K arin Doolan, Institut za društvena istraživanja
Karin Doolan, znanstvena novakinja na Institutu za društvena istraživanja koja upravo završava doktorat iz područja sociologije obrazovanja na Sveučilištu Cambridge kaže kako su u Americi i Engleskoj obavljena istraživanja koja su pokazala da se majke u obrazovanje djece uključuju češće od očeva, pa otuda i njihov znatniji utjecaj. Analizarajući podatke anketa o radnoj snazi tijekom 10 godina (od 1996. do 2006.) Doolan je došla do podatka da je za djecu čija majka ima završenu samo osnovnu školu rizik da neće upisati studij osam puta veći nego kod djece čija je majka fakultetski obrazovana! Da su studenti socio-ekonomski privilegirana skupina mladih pokazalo je i njezino doktorsko istraživanje provedeno lani na uzorku od 642 studenta prve godine zagrebačkog sveučilišta. Čak 77,6 posto anketiranih studenata završilo je gimnaziju, a čak 84,2 posto njihovih roditelja ima VŠS ili VSS. Istraživanje je upozorilo i na jaku vezu obrazovnog stupnja roditelja i procjene materijalnog stanja obitelji.
Obrazovni programi
- Obrazovni izbori i uspjesi ne smiju ovisiti isključivo o kulturnim, socijalnim i ekonomskim resursima kojima raspolaže pojedinac zahvaljujući njegovoj obitelji. Stoga je važna reakcija obrazovne politike u prepoznavnaju povezanosti između obrazovnih postignuća i socioekonomskog statusa pojedinca, te donošenje obrazovnih mjera koje će pridonijeti rješavanju problema - kaže Doolan.
Kao primjer dobre prakse navodi program „Ciljaj više“ koji se provodi u Velikoj Britaniji, a kojim se učenike iz nižeg socio-ekonomskog statusa nastoji potaknuti da upišu studij. Državna tajnica za osnovno školstvo Dijana Vican rješenje problema vidi u novom nacionalnom kurikulumu na kojem se radi. Svi bi trebali biti svjesni toga da društvo napreduje tek kad se smanje razlike između znanja i neznanja, siromašnih i bogatih, rekla je.
Doc. dr. Josip Burušić, voditelj istraživanja, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar:
- Razlike koje postoje u prosječnim postignućima skupina učenika roditelja različitog obrazovanja, pozivaju na žurnu reakciju. Potrebno je razvijati svijest o postojanju ovih razlika kao i njihovim dugoročnim implikacijama. Kod izrade kurikuluma treba voditi računa da oni budu prilagođeni mogućnostima svih, a dugoročno znatnije napore treba usmjeriti na izobrazbu učitelja i njihovo osposobljavanje za rad s različitim skupinama učenika. Iz rezultata je vidljivo što znači loša obrazovna struktura stanovništva.
Iluzorno je očekivati da će školski sustav ispraviti sve društvene nejednakosti, no škola bi ipak svakom djetetu morala pružiti stvarnu šansu da jednoga dana završi fakultet. U Hrvatskoj se mnogo govori o društvu znanja i jednakim šansama za sve. Najnoviji rezultati vanjskog vrednovanja postignuća učenika osnovnih škola pokazuju, međutim, da znanja koja posjeduju osnovnoškolci znatno ovise o obrazovnoj razini njihovih roditelja, posebice majki.
To upozorava na niz problema, među ostalim i na činjenicu koliko su roditelji prisiljeni raditi kod kuće s djecom. Na kraju bitku gube djeca čiji roditelji nemaju završen fakultet, pa manje znaju, a i manje su im aspiracije. Možda se nekom čini normalnim da djeca čiji su roditelji viskoobrazovani u školi postižu bolje rezultate, što znači da u pravilu upisuju bolje škole, nakon čega imaju više šanse upisati fakultet. No to samo upozorava na problem: naš školski sustav, umjesto da smanjuje naslijeđene obiteljske razlike, i sam pridonosi dodatnom socijalnom raslojavanju u društvu. Obistine li se najave dr. Petra Bezinovića, voditelja projekta državne mature, u trenutku kada matura zamijeni prijemne ispite, postoji opasnost da te razlike postanu veće.
Naime, zbog razlika u programima prema kojima se školuju gimnazijalci i učenici u strukovnim školama te zahtjeva koje pred jedne i druge postavlja matura, Bezinović predviđa kako će upisna politika na fakultete biti još restriktivnija, pa će fakulteti nekim kategorijama učenika skroz zatvoriti vrata. (Ivana Kalogjera Brkić)
Ivana Kalogjera Brkić
Osnovnoškolci čije su majke visokoobrazovane iz svih su predmeta na testu u prosjeku postigli za 20 do 30 posto bolji uspjeh od onih čije majke imaju završenu samo osnovnu školu. Statistički su najveće razlike u uspjehu na testu iz engleskog jezika: učenici 4. razreda čije su majke završile fakultet u prosjeku su riješili 74,7 posto ispita, dok su učenici čije majke imaju završenu samo osnovnu školu u prosjeku riješili svega 42,9 posto ispita. Isto je bilo i u 8. razredu.
Društveni položaj roditelja
U Hrvatskoj je socijalna slika zastrašujuća. Tu je mali sloj bogatih čija djeca idu na ljetne škole u Englesku. Uz to, mladi vide da se bogatstvo ne stječe radom i znanjem
prof. dr. Nikola Pastuović
|
- Inteligencija, dakle, nije ključ svega. Obrazovanje je ipak društveni podsustav koji se ne može proučavati neovisno o vanjskim čimbenicima. U Hrvatskoj je socijalna slika gotovo zastrašujuća. Imamo mali sloj bogatih čija djeca idu na ljetne škole u Englesku. Na djelu je i kriza vrijednosti. Mladi vide da se bogatstvo i lagodan život ne stječu radom i znanjem - kaže Pastuović.
Finska kao uzor
Dodaje kako roditelji koji imaju VSS polažu veću vrijednost na školovanje, pa od svoje djece očekuju da i ona završe fakultet. Izlaz u ublažavanju nejednakosti Pastuović vidi u primjeni indvidualne nastave kakvu ima Finska, za što u Hrvatskoj treba dodatno educirati nastavnike.
-Finski učenici ne samo da na PISA-i postižu najbolje rezultate u svim pismenostima, nego i među njima postoje statistički najmanje razlike - kaže Pastuović. Dodaje kako je to prije svega rezultat nastave koja je prilagođena svakom učeniku, ali i niza drugih čimbenika. Ne treba, naime, zaboraviti da Finci imaju vrlo razvijenu kulturu čitanja, neovisno o obrazovnom statusu, što je posljedica i nekih geografskih obilježja: dugih noći i rijetke naseljenosti koja je otežavala socijalne kontakte. S razvojem tehnike u Finskoj se manje čita, ali i dalje najviše u Europi, kaže Pastović.
Majke utjecajnije od očeva
Obrazovni uspjesi ne smiju ovisiti samo o kulturnim, socijalnim i ekonomskim resursima pojedinca. Stoga je vaćna reakcija obrazovne politike
K arin Doolan, Institut za društvena istraživanja
|
|
Obrazovni programi
- Obrazovni izbori i uspjesi ne smiju ovisiti isključivo o kulturnim, socijalnim i ekonomskim resursima kojima raspolaže pojedinac zahvaljujući njegovoj obitelji. Stoga je važna reakcija obrazovne politike u prepoznavnaju povezanosti između obrazovnih postignuća i socioekonomskog statusa pojedinca, te donošenje obrazovnih mjera koje će pridonijeti rješavanju problema - kaže Doolan.
Kao primjer dobre prakse navodi program „Ciljaj više“ koji se provodi u Velikoj Britaniji, a kojim se učenike iz nižeg socio-ekonomskog statusa nastoji potaknuti da upišu studij. Državna tajnica za osnovno školstvo Dijana Vican rješenje problema vidi u novom nacionalnom kurikulumu na kojem se radi. Svi bi trebali biti svjesni toga da društvo napreduje tek kad se smanje razlike između znanja i neznanja, siromašnih i bogatih, rekla je.
Doc. dr. Josip Burušić, voditelj istraživanja, znanstveni suradnik Instituta Ivo Pilar:
- Razlike koje postoje u prosječnim postignućima skupina učenika roditelja različitog obrazovanja, pozivaju na žurnu reakciju. Potrebno je razvijati svijest o postojanju ovih razlika kao i njihovim dugoročnim implikacijama. Kod izrade kurikuluma treba voditi računa da oni budu prilagođeni mogućnostima svih, a dugoročno znatnije napore treba usmjeriti na izobrazbu učitelja i njihovo osposobljavanje za rad s različitim skupinama učenika. Iz rezultata je vidljivo što znači loša obrazovna struktura stanovništva.
| ‘
Po
trebno je osposobiti učitelje’
|
Iluzorno je očekivati da će školski sustav ispraviti sve društvene nejednakosti, no škola bi ipak svakom djetetu morala pružiti stvarnu šansu da jednoga dana završi fakultet. U Hrvatskoj se mnogo govori o društvu znanja i jednakim šansama za sve. Najnoviji rezultati vanjskog vrednovanja postignuća učenika osnovnih škola pokazuju, međutim, da znanja koja posjeduju osnovnoškolci znatno ovise o obrazovnoj razini njihovih roditelja, posebice majki.
To upozorava na niz problema, među ostalim i na činjenicu koliko su roditelji prisiljeni raditi kod kuće s djecom. Na kraju bitku gube djeca čiji roditelji nemaju završen fakultet, pa manje znaju, a i manje su im aspiracije. Možda se nekom čini normalnim da djeca čiji su roditelji viskoobrazovani u školi postižu bolje rezultate, što znači da u pravilu upisuju bolje škole, nakon čega imaju više šanse upisati fakultet. No to samo upozorava na problem: naš školski sustav, umjesto da smanjuje naslijeđene obiteljske razlike, i sam pridonosi dodatnom socijalnom raslojavanju u društvu. Obistine li se najave dr. Petra Bezinovića, voditelja projekta državne mature, u trenutku kada matura zamijeni prijemne ispite, postoji opasnost da te razlike postanu veće.
Naime, zbog razlika u programima prema kojima se školuju gimnazijalci i učenici u strukovnim školama te zahtjeva koje pred jedne i druge postavlja matura, Bezinović predviđa kako će upisna politika na fakultete biti još restriktivnija, pa će fakulteti nekim kategorijama učenika skroz zatvoriti vrata. (Ivana Kalogjera Brkić)
|
Komentar: Naš
školski sustav potiče razlike
|
Ivana Kalogjera Brkić