Ovo je njegova najplodnija godina! Pod pseudonimom Alejandro Buendija prije nekoliko mjeseci objavio je prvi solo album "Pepermint". Prije nekoliko dana pojavio se izvrsni četvrti album TBF-a "Galerija Tutnplok".
Saša Antić (33), jedan od trojice rappera i najčešće jedini tekstopisac u TBF-u, došao je na razgovor za Jutarnji s još novijim materijalom. Za kompilaciju hip hop kolektiva Sinestet "Tripio Disko" napravio je predobru pjesmu "Zidjam". Tema je divlja gradnja, a cijela pjesma napisana je u vlaškom govoru.
- Imam još osam-devet novih stvari, već san doma napravio beatove. Čim san doli malo duže, to je odmah inspiracija. U Zagrebu moraš otići na periferiju da bi stvari vidio kakve su na ulici. A doli je baš teatar apsurda. Odvija se non-stop.
• Je li se to preslikalo na album, u drugačijem omjeru optimističnih i pesimističnih tema? Je li 'Tutnplok' puno tamniji od prošlog albuma?
- Druga je razina optimizma. Prije je bilo ono - sve je u ku..u, pa baci brigu na veselje. A sad je istovremeno i tragedija i komedija. U svemu je apsurd. Ali istina je, na ovih 12 pisama osjeti se nekakvo razočaranje.
Ja san sebe uvatija prije par dana da mi se uopće nije dalo ić priko rive. Izgleda mi preušminkano, preproducirano. Na rivi je sve manje ljudi. To je napravljeno ka čekaonica na aerodromu
• Ostale su samo 'Baze' kao vedrija strana?
- I to smo mislili maknit s albuma. Ostalo je samo zahvaljujući tome što je par ljudi na preslušavanju reklo da im je to najjača stvar. Sama pisma nije baza, nije duhovita, a govori o bazama. Opet neki apsurd.
• Proces rada na albumu znatno ste ubrzali?
- Mi smo cilo vrime radili u garaži i dok smo vježbali stvari za 'Maxon', dok se ne bi svi skupili, nešto bi se počelo gruvat. Ako bi nam se nešto svidilo, mikrofon je nasrid garaže, snima sve. Ima san neke tekstove još i tad, ako bi nešto leglo na neki groove, isprobava san. Šta je silo, to smo onda snimili višekanalno, tako da smo imali do desetog miseca prošle godine radne verzije s vokalima. Uvatili smo ruku, to je klasična priča. Semplovi su išli drito u kompjutor, za većinu stvari to nismo ponavljali u studiju. Luki je to malo editirao, preslagao, ali je dosta toga ostalo iz garaže, pa i neki vokali.
• Znači li to da će se sa sljedećim albumom skratiti čekanje do nove studijske akcije TBFa?
- Oće! Već imamo devet stvari u radnim verzijama. Imamo još instrumentala, vidjet ćemo kako će se to dalje razvijat. Imamo i gomilu materijala što smo Luka i ja radili za dječje predstave, pa je tu ostalo nekih stvari koje bi isto tili ljudima dat na uvid. Vjerojatno ćemo stavljat nešto i na download.
• Najavili ste da dolazi 'Obnova'?
- Cili tekst secira našu stvarnost, a obnova je po meni metafizička, duhovna. Svi ljudi imaju iste probleme, na cilom planetu, po meni je ta duhovnost univerzalna.
• Kako se uklapaju aktivističke parole 'Mora doć' do obnove' i 'Drugačiji svit je moguć' sa zaključkom iz pjesme 'Smak svita' koji glasi 'nema nam pomoći'?
- To je Mladenovo, ja san tija bez toga. To je on ubacija, ali dobro on to izvede, s takvom srićom i osmijehom da je to ludilo.
Mi smo svjesno išli s 'Maxonom' stavljat glavu na TV. Neću reć da nismo imali neki kriterij, ali jednim dobrim dijelom je bilo baš to - 'ajmo vidit dokle može ić. I uspija je eksperiment jer smo skužili da u tom svitu samo trebaš bit slika.
• Pjesma 'Budite kao mi' je poruka estradi ili njenim konzumentima?
- To je poruka klincima koji u tom društvu spektakla vide nešto više od toga što zapravo je. S jedne strane, to je super, mladi čovik ima talent pa živi strasno i s entuzijazmom uleće u to, a u stvari samo će ga ta mašina prožvakat i ispljunut kad mu uzme to što ima.
• Koliko TBF pritišće estradna mašinerija?
- Mi smo svjesno išli s 'Maxonom' stavljat glavu na TV. Neću reć da nismo imali neki kriterij, ali jednim dobrim dijelom je bilo baš to - 'ajmo vidit dokle može ić. I uspija je eksperiment jer smo skužili da u tom svitu samo trebaš bit slika. Da smo se slikali i napravili od kartona, ka šta rade one reklame za filmove,, i da smo to tamo gurali, ista bi stvar bila. Jednostavno, nije nam tu misto jer ne možemo se ipak toliko stavit u samo jednu dimenziju.
• Tvoj mlađi kolega Yuri (Stillness), koji te sigurno dobro poznaje, rekao je da si odličan pjesnik i matematičar. Puno je detalja u novim pjesmama baš matematički poredanih.
- To valjda samo iz sebe izlazi. Je, ja san bija uvik odličan matematičar. Čak san iša na takmičenja. Matematika je egzaktna stvar, nema mrdanja. Bija mi je gušt riješit zadatak i onda iza među rješenjima pogledat je li točno ili nije.
• Jesi li to prenio i u pjesme?
- Pa nemam neki algoritam za pismu, ali metrika je tu. U umjetnosti je mjera jako bitna stvar.
• Vjerojatno još bitnija kad ne radiš na kantautorski način, nego pišeš tekst za tri vokala, a onda ta tri vokala dobiju karakterne uloge pa su neke pjesme po formi bliže radiodrami?
- To je metoda rada, tako to ispadne na kraju.
• Koliko se ta metoda s godinama mijenjala?
- Nije se mijenjala, ali mislim da je na ovom albumu baš usavršena. Ja san zadovoljan i to pogotovo metrikom stihova, tako da nema više preskakanja, malo je zraka u interpretaciji, sve teče, sve je odrepano, ja mislim najbolje dosad.
• Što se pojavilo u tvom literarnom backgroundu prije snimanja 'Tutnploka', osim lako uočljivog utjecaja SF-a koji se proteže od serije 'Zvjezdane staze' do električnih ovaca Philipa K. Dicka i orbitalnih blokova, ako je to bila referenca na 'Visoki napon' Waltera J. Williamsa?
- Ne, kod mene su to orbitalni dokovi. Da san zna za tu knjigu, vjerojatno bi stavija blokove. Nisam ja pročitao toliko SF-a. Tek sad čitan 'Zadužbinu' Isaaca Asimova i 'Grad' Cliforda Simaca. Ja san se zakačija na 'Zvjezdane staze', a kako san skužija i čita ono sa strane, masu stvari su oni inkorporirali iz klasične literature. Sad čitan i 'Fausta', moram malo popunit rupe.
• Uvodna 'Ne znan šta bi reka' neizravno se dotiče turističkog slogana 'Mediteran kakav je nekad bio'. Recimo, probudiš se, kreneš na rivu i naletiš na policajca koji regulira promet - pješaka, kao prije dva ljeta u Dubrovniku.
- Mi smo svirali to lito u Dubrovniku. Bila je situacija da san s Pila krenija u grad i već na onom mostu san mora stat u red s gomilu turista koji su blejali u fasade. Odjednom smo se našli u rijeci ljudi više i nisi moga izać iz reda. Nisan se nikad osjeća gluplje u životu, to je bilo ludilo. Ovo lito su skužili, pa je bila manja gužva. U državi Kaliforniji su malo kalali to s cruiserima jer su postali ozbiljna ekološka prijetnja. A grad Dubrovnik ima 40-45 'iljada ljudi i već su došli do te točke.
• Sprema li se sličan ulični spektakl u Splitu?
- Očito određeni krug ljudi oće baš to napravit. Mislim da će se to pokazat ka glupost, cili plan s gomilu hotela. Sad kolodvor triba ić u sjevernu luku, ovo sve livo i desno od palače trebaju bit hoteli, pa rade dok za cruisere. Valjda tribaju svi to vidit i doživit, pa da onda skuže da su napravili pizdariju.
• Vi ćete se dotad maknuti na đitu?
- Ionako liti nismo skoro uopće u Splitu, nego đita negdi na otok, na Vis, na Lastovo. Ali nije to ništa novo, tako je uvik bilo. Nestat će papalina, došli su plavi rakovi, tako da ćemo sad moć radit nacionalnu gradelu, crvene jastoge, plave rakove i nešto bilo. Ne znan, šta bilo - bilo. Crven-bijel-plav na gradelama. Novo u ponudi gastronomskoj. A o rivi, ne znan šta bi reka.
• Jesi li zadovoljan redizajnom rive?
- Ja san sebe uvatija prije par dana da mi se uopće nije dalo ić priko rive. Izgleda mi preušminkano, preproducirano. Na rivi je sve manje ljudi. To je napravljeno ka čekaonica na aerodromu ili bilo koji prostor u šoping centru koji ti već svojom arhitekturom i dizajnom stolica sugerira - sidi tu 5-10 minuti, obavi što tribaš i makni se, nek' i dalje to cirkulira. Za ove s cruisera to će bit super. A nama je dobra za ćize-blize. To smo cilo ovo lito igrali. U jednu uru navečer, lipo ćize-blize na rivi, to nam je posta naš golf. Toni Kukoč, kad je prvi put iša na golf, mislija je da je to pizdarija. I onda uopće nije moga pogodit lopticu. Kasnije je skužija da je golf sport u kojem se boriš sam sa sobom. To je ka neka zen disciplina. Isto tako je ćiza-bliza. U jednom momentu moraš postat taj novčić. I to igramo parove, ka u balote. Mladen je čak razmišlja o curlingu na rivi.
• Je li 'Fantastična' rađena kao posveta Zdenku Runjiću ili vam je u kontekstu pjesme zatrebao baš taj sempl iz 'Ča je život vengo fantažija'?
- Ja san u stvari dugo čačka s tim semplom. Ima san jednu pismu, zvala se 'Neobična priča', a u stvari je bila najobičnija. Nije imala ovakav kraj kao 'Fantastična', nego isto kao kod Runjića - šaka suza, vrića smija. Kasnije san taj kraj prominija, ali posveta je ostala. Kad god bi koristili neki sempl, uvik bi tema i ugođaj pisme odgovarali ugođaju sempla. To je opet zbog metode, kod nas je uvik bija loop. Ne uzet kratki komadić, pa 'iskatat' sve i napravit neki beat na koji možeš repat o bilo čemu. U TBF-u je uvik zadržan ugođaj originalne pisme.
• Kojom će brzinom ići TBF, kad promociju 'Tutnploka' prati izložba 12 splitskih umjetnika?
- Izložba ide za sebe jer to teško možemo uskladit s koncertima. Možda izložba u Splitu krajem dvanaestog miseca, a sve drugo kroz sljedeću godinu. A svirke kao i dosad, mislim da ćemo prvo radit Split i Zagreb. Za početak klupske svirke, pa ćemo vidit da li ima smisla ići u dvorane. Nismo se baš proslavili s dvoranama. Samo je u Zagrebu bilo odlično i sigurno ćemo ponovit mali Dom sportova.
• Ima li danas u Splitu više ili manje heroina nego onda kad si napisao 'Trilogiju jada narko-grada'?
- Danas je manje heroina. Kad se tek pojavija heroin, ljudi nisu znali koje posljedice on nosi. To je jedno vrime, kraj 80-ih, početak 90-ih, značilo bit faca pa se pucat. Gle, ja se mogu ulit i još ću se sad puknit dopom, i ja to mogu izgurat. To je ljudima bila neka baza, stvar dokazivanja, dok im se nije razbilo o glavu. Onda su sredinom 90-ih postali predmet ismijavanja. Danas su ove brze droge u điru, s tim da je sistem liječenja opet katastrofa. Tribalo bi ih na psihijatriju slat, a ne u komune. Očito kofein više nije dovoljan ovoj civilizaciji da bi se sve stiglo. Kokain je za bogate, a ovi na ulici šta već mogu dobavit. Ljudi se brzo sjebu. Triba brzo proživit mladost i upast u mašinu. Sve je ka na traci.
Mislim da se možemo još muzički razvijatI
• Jeste li vi sad potpuno zadovoljni funkcioniranjem banda?
- Sigurno bi volili da se možemo zatvorit negdi jedno dva miseca i samo peglat. Mislim da se možemo još razvijat, muzički sigurno. Cilo vrime smo u tome, svak ima svoje afinitete. Već smo počeli ove stvari s albuma, za koncertne varijante, već ima nekih odmaka. Na to smo svjesno išli. Pisme su u aranžmanima dosta jednostavne. Nismo ništa tili komplicirat tako da imamo više manevra za uživo.
• Je si li ti osobno zadovoljan 'Galerijom Tutnplok'?
- Ma jesan, baš san zadovoljan. Mogu čak i slušat CD. To mi je bilo s 'Ping Pongom'. Taj san moga slušat, i ovi mogu slušat.
Ilko Čulić
Saša Antić (33), jedan od trojice rappera i najčešće jedini tekstopisac u TBF-u, došao je na razgovor za Jutarnji s još novijim materijalom. Za kompilaciju hip hop kolektiva Sinestet "Tripio Disko" napravio je predobru pjesmu "Zidjam". Tema je divlja gradnja, a cijela pjesma napisana je u vlaškom govoru.
- Imam još osam-devet novih stvari, već san doma napravio beatove. Čim san doli malo duže, to je odmah inspiracija. U Zagrebu moraš otići na periferiju da bi stvari vidio kakve su na ulici. A doli je baš teatar apsurda. Odvija se non-stop.
• Je li se to preslikalo na album, u drugačijem omjeru optimističnih i pesimističnih tema? Je li 'Tutnplok' puno tamniji od prošlog albuma?
- Druga je razina optimizma. Prije je bilo ono - sve je u ku..u, pa baci brigu na veselje. A sad je istovremeno i tragedija i komedija. U svemu je apsurd. Ali istina je, na ovih 12 pisama osjeti se nekakvo razočaranje.
Ja san sebe uvatija prije par dana da mi se uopće nije dalo ić priko rive. Izgleda mi preušminkano, preproducirano. Na rivi je sve manje ljudi. To je napravljeno ka čekaonica na aerodromu
|
- I to smo mislili maknit s albuma. Ostalo je samo zahvaljujući tome što je par ljudi na preslušavanju reklo da im je to najjača stvar. Sama pisma nije baza, nije duhovita, a govori o bazama. Opet neki apsurd.
• Proces rada na albumu znatno ste ubrzali?
- Mi smo cilo vrime radili u garaži i dok smo vježbali stvari za 'Maxon', dok se ne bi svi skupili, nešto bi se počelo gruvat. Ako bi nam se nešto svidilo, mikrofon je nasrid garaže, snima sve. Ima san neke tekstove još i tad, ako bi nešto leglo na neki groove, isprobava san. Šta je silo, to smo onda snimili višekanalno, tako da smo imali do desetog miseca prošle godine radne verzije s vokalima. Uvatili smo ruku, to je klasična priča. Semplovi su išli drito u kompjutor, za većinu stvari to nismo ponavljali u studiju. Luki je to malo editirao, preslagao, ali je dosta toga ostalo iz garaže, pa i neki vokali.
• Znači li to da će se sa sljedećim albumom skratiti čekanje do nove studijske akcije TBFa?
- Oće! Već imamo devet stvari u radnim verzijama. Imamo još instrumentala, vidjet ćemo kako će se to dalje razvijat. Imamo i gomilu materijala što smo Luka i ja radili za dječje predstave, pa je tu ostalo nekih stvari koje bi isto tili ljudima dat na uvid. Vjerojatno ćemo stavljat nešto i na download.
• Najavili ste da dolazi 'Obnova'?
- Cili tekst secira našu stvarnost, a obnova je po meni metafizička, duhovna. Svi ljudi imaju iste probleme, na cilom planetu, po meni je ta duhovnost univerzalna.
• Kako se uklapaju aktivističke parole 'Mora doć' do obnove' i 'Drugačiji svit je moguć' sa zaključkom iz pjesme 'Smak svita' koji glasi 'nema nam pomoći'?
- To je Mladenovo, ja san tija bez toga. To je on ubacija, ali dobro on to izvede, s takvom srićom i osmijehom da je to ludilo.
Mi smo svjesno išli s 'Maxonom' stavljat glavu na TV. Neću reć da nismo imali neki kriterij, ali jednim dobrim dijelom je bilo baš to - 'ajmo vidit dokle može ić. I uspija je eksperiment jer smo skužili da u tom svitu samo trebaš bit slika.
|
|
- To je poruka klincima koji u tom društvu spektakla vide nešto više od toga što zapravo je. S jedne strane, to je super, mladi čovik ima talent pa živi strasno i s entuzijazmom uleće u to, a u stvari samo će ga ta mašina prožvakat i ispljunut kad mu uzme to što ima.
• Koliko TBF pritišće estradna mašinerija?
- Mi smo svjesno išli s 'Maxonom' stavljat glavu na TV. Neću reć da nismo imali neki kriterij, ali jednim dobrim dijelom je bilo baš to - 'ajmo vidit dokle može ić. I uspija je eksperiment jer smo skužili da u tom svitu samo trebaš bit slika. Da smo se slikali i napravili od kartona, ka šta rade one reklame za filmove,, i da smo to tamo gurali, ista bi stvar bila. Jednostavno, nije nam tu misto jer ne možemo se ipak toliko stavit u samo jednu dimenziju.
• Tvoj mlađi kolega Yuri (Stillness), koji te sigurno dobro poznaje, rekao je da si odličan pjesnik i matematičar. Puno je detalja u novim pjesmama baš matematički poredanih.
- To valjda samo iz sebe izlazi. Je, ja san bija uvik odličan matematičar. Čak san iša na takmičenja. Matematika je egzaktna stvar, nema mrdanja. Bija mi je gušt riješit zadatak i onda iza među rješenjima pogledat je li točno ili nije.
• Jesi li to prenio i u pjesme?
- Pa nemam neki algoritam za pismu, ali metrika je tu. U umjetnosti je mjera jako bitna stvar.
• Vjerojatno još bitnija kad ne radiš na kantautorski način, nego pišeš tekst za tri vokala, a onda ta tri vokala dobiju karakterne uloge pa su neke pjesme po formi bliže radiodrami?
- To je metoda rada, tako to ispadne na kraju.
• Koliko se ta metoda s godinama mijenjala?
- Nije se mijenjala, ali mislim da je na ovom albumu baš usavršena. Ja san zadovoljan i to pogotovo metrikom stihova, tako da nema više preskakanja, malo je zraka u interpretaciji, sve teče, sve je odrepano, ja mislim najbolje dosad.
• Što se pojavilo u tvom literarnom backgroundu prije snimanja 'Tutnploka', osim lako uočljivog utjecaja SF-a koji se proteže od serije 'Zvjezdane staze' do električnih ovaca Philipa K. Dicka i orbitalnih blokova, ako je to bila referenca na 'Visoki napon' Waltera J. Williamsa?
- Ne, kod mene su to orbitalni dokovi. Da san zna za tu knjigu, vjerojatno bi stavija blokove. Nisam ja pročitao toliko SF-a. Tek sad čitan 'Zadužbinu' Isaaca Asimova i 'Grad' Cliforda Simaca. Ja san se zakačija na 'Zvjezdane staze', a kako san skužija i čita ono sa strane, masu stvari su oni inkorporirali iz klasične literature. Sad čitan i 'Fausta', moram malo popunit rupe.
• Uvodna 'Ne znan šta bi reka' neizravno se dotiče turističkog slogana 'Mediteran kakav je nekad bio'. Recimo, probudiš se, kreneš na rivu i naletiš na policajca koji regulira promet - pješaka, kao prije dva ljeta u Dubrovniku.
- Mi smo svirali to lito u Dubrovniku. Bila je situacija da san s Pila krenija u grad i već na onom mostu san mora stat u red s gomilu turista koji su blejali u fasade. Odjednom smo se našli u rijeci ljudi više i nisi moga izać iz reda. Nisan se nikad osjeća gluplje u životu, to je bilo ludilo. Ovo lito su skužili, pa je bila manja gužva. U državi Kaliforniji su malo kalali to s cruiserima jer su postali ozbiljna ekološka prijetnja. A grad Dubrovnik ima 40-45 'iljada ljudi i već su došli do te točke.
• Sprema li se sličan ulični spektakl u Splitu?
- Očito određeni krug ljudi oće baš to napravit. Mislim da će se to pokazat ka glupost, cili plan s gomilu hotela. Sad kolodvor triba ić u sjevernu luku, ovo sve livo i desno od palače trebaju bit hoteli, pa rade dok za cruisere. Valjda tribaju svi to vidit i doživit, pa da onda skuže da su napravili pizdariju.
• Vi ćete se dotad maknuti na đitu?
- Ionako liti nismo skoro uopće u Splitu, nego đita negdi na otok, na Vis, na Lastovo. Ali nije to ništa novo, tako je uvik bilo. Nestat će papalina, došli su plavi rakovi, tako da ćemo sad moć radit nacionalnu gradelu, crvene jastoge, plave rakove i nešto bilo. Ne znan, šta bilo - bilo. Crven-bijel-plav na gradelama. Novo u ponudi gastronomskoj. A o rivi, ne znan šta bi reka.
• Jesi li zadovoljan redizajnom rive?
- Ja san sebe uvatija prije par dana da mi se uopće nije dalo ić priko rive. Izgleda mi preušminkano, preproducirano. Na rivi je sve manje ljudi. To je napravljeno ka čekaonica na aerodromu ili bilo koji prostor u šoping centru koji ti već svojom arhitekturom i dizajnom stolica sugerira - sidi tu 5-10 minuti, obavi što tribaš i makni se, nek' i dalje to cirkulira. Za ove s cruisera to će bit super. A nama je dobra za ćize-blize. To smo cilo ovo lito igrali. U jednu uru navečer, lipo ćize-blize na rivi, to nam je posta naš golf. Toni Kukoč, kad je prvi put iša na golf, mislija je da je to pizdarija. I onda uopće nije moga pogodit lopticu. Kasnije je skužija da je golf sport u kojem se boriš sam sa sobom. To je ka neka zen disciplina. Isto tako je ćiza-bliza. U jednom momentu moraš postat taj novčić. I to igramo parove, ka u balote. Mladen je čak razmišlja o curlingu na rivi.
• Je li 'Fantastična' rađena kao posveta Zdenku Runjiću ili vam je u kontekstu pjesme zatrebao baš taj sempl iz 'Ča je život vengo fantažija'?
- Ja san u stvari dugo čačka s tim semplom. Ima san jednu pismu, zvala se 'Neobična priča', a u stvari je bila najobičnija. Nije imala ovakav kraj kao 'Fantastična', nego isto kao kod Runjića - šaka suza, vrića smija. Kasnije san taj kraj prominija, ali posveta je ostala. Kad god bi koristili neki sempl, uvik bi tema i ugođaj pisme odgovarali ugođaju sempla. To je opet zbog metode, kod nas je uvik bija loop. Ne uzet kratki komadić, pa 'iskatat' sve i napravit neki beat na koji možeš repat o bilo čemu. U TBF-u je uvik zadržan ugođaj originalne pisme.
• Kojom će brzinom ići TBF, kad promociju 'Tutnploka' prati izložba 12 splitskih umjetnika?
- Izložba ide za sebe jer to teško možemo uskladit s koncertima. Možda izložba u Splitu krajem dvanaestog miseca, a sve drugo kroz sljedeću godinu. A svirke kao i dosad, mislim da ćemo prvo radit Split i Zagreb. Za početak klupske svirke, pa ćemo vidit da li ima smisla ići u dvorane. Nismo se baš proslavili s dvoranama. Samo je u Zagrebu bilo odlično i sigurno ćemo ponovit mali Dom sportova.
• Ima li danas u Splitu više ili manje heroina nego onda kad si napisao 'Trilogiju jada narko-grada'?
- Danas je manje heroina. Kad se tek pojavija heroin, ljudi nisu znali koje posljedice on nosi. To je jedno vrime, kraj 80-ih, početak 90-ih, značilo bit faca pa se pucat. Gle, ja se mogu ulit i još ću se sad puknit dopom, i ja to mogu izgurat. To je ljudima bila neka baza, stvar dokazivanja, dok im se nije razbilo o glavu. Onda su sredinom 90-ih postali predmet ismijavanja. Danas su ove brze droge u điru, s tim da je sistem liječenja opet katastrofa. Tribalo bi ih na psihijatriju slat, a ne u komune. Očito kofein više nije dovoljan ovoj civilizaciji da bi se sve stiglo. Kokain je za bogate, a ovi na ulici šta već mogu dobavit. Ljudi se brzo sjebu. Triba brzo proživit mladost i upast u mašinu. Sve je ka na traci.
|
Sad su u điru brze droge
|
Mislim da se možemo još muzički razvijatI
• Jeste li vi sad potpuno zadovoljni funkcioniranjem banda?
- Sigurno bi volili da se možemo zatvorit negdi jedno dva miseca i samo peglat. Mislim da se možemo još razvijat, muzički sigurno. Cilo vrime smo u tome, svak ima svoje afinitete. Već smo počeli ove stvari s albuma, za koncertne varijante, već ima nekih odmaka. Na to smo svjesno išli. Pisme su u aranžmanima dosta jednostavne. Nismo ništa tili komplicirat tako da imamo više manevra za uživo.
• Je si li ti osobno zadovoljan 'Galerijom Tutnplok'?
- Ma jesan, baš san zadovoljan. Mogu čak i slušat CD. To mi je bilo s 'Ping Pongom'. Taj san moga slušat, i ovi mogu slušat.
|
Ilko Čulić