ZOE vs. CLIO

USPOREDBA TROŠKOVA: Auto na struju isplativ nakon 125.000 kilometara

Ivan Lacković

Kupnja električnog automobila, osim ekoloških pobuda, opravdava i hladni financijski izračun, u čiju formulu treba ubaciti poticaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u-činkovitost u iznosu od 80.000 kuna, povoljnije redovno održavanje i jeftiniju cijenu energenta

Državni poticaj od 80.000 kuna povećava zanimanje vozača za aute na struju. Iskustvo je to stečeno praksom poticaja uvedenom proteklih godina, odnosno velikim iznosom kojim Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uvelike motivira kupnju takvih automobila.
Veći interes ne pokazuju samo “zeleni”, koji prije svega pate na čist zrak i ekologiju, nego i oni koji vožnju na struju vide kao priliku za novčanu uštedu. Ako tome prije i nisu poklanjali pažnju, ponuđen državni novac mnoge će nagnati na razmišljanje ima li u toj zgodnoj ekološkoj priči prostora i za financijsku isplativost. Odgovor? Itekako, posebno ako se automobil na struju ne koristi samo za povremenu šminku gradskom špicom, nego se njime svakodnevno putuje na posao, vozi djecu u školu, na sportske aktivnosti, obavlja se kupnja i razni drugi sitni poslići gradom...

KLJUČNA KILOMETRAŽA

U svakom slučaju, mora u njemu provoditi više vremena od prosječnog domaćeg vozača, koji godišnje prevaljuje prosječno 12.815 kilometara. Ili tek 35 kilometara dnevno... Isplativost u ovom slučaju proporcionalno raste s prrijeđenim kilometrima, pa u pojedinim slučajevima “maratoncima” o glavu nisu čak niti državni poticaji. Što zapravo, i nije čudno kad se zna da najpovoljniji električni automobil na tržištu (Smart ForTwo EV) košta prihvatljivih 176.375 kuna. Razlika je samo u tome što će uz državni poticaj – i to ovako obilan – prag isplativosti biti znatno niži.
Kako god, vožnja na struju stvarno može biti financijski isplativa, koliko god modeli na struju u pravilu u startu bili, u nekim slučajevima, i dvostruko skuplji od svojih pandana s pogonom na benzin i dizel. Kako to zapravo, izgleda u konkretnom slučaju izračunali smo usporedivši troškove kupnje, ali i korištenja električnog Renaulta Zoe te benzinskog i dizelskog Renaulta Clio.

Renault Clio 1.5 dCi 2016.
Marin Tomaš

Sasvim očekivano, pokazalo se da je električni Zoe u startu znatno skuplji. Kad se oduzme iznos poticaja od 80.000 kuna, cijena još uvijek iznosi 176.400 kuna. Barem kad se bira snažnija i praktičnija izvedba s baterijom od 40 kW. S druge strane, dizelski Clio 1.5 dCi od 90 KS u opremi Intens stoji 127.900 kuna, dok za jednako snažnu benzinsku izvedbu O.9 TCe treba izdvojiti još manjih 113.400 kuna.

Renault Clio 1.5 dCi 2016.

JEFTINIJE ODRŽAVANJE

Samim time, Zoe je u startu skuplji od dizelske izvedbe nemalih 48.500 kuna, a od benzinske čak 63.000 kuna. Previše da bi se ulaganje u električni model pri normalnom korištenju moglo isplatiti? Baš i ne.
Brojke idu na ruku automobilu na struju već kad se pogledaju troškovi održavanja u razdoblju od četiri godine. Vlasnik Zoea platit će redovno održavanje tek 5290 kune, vozač benzinskog Clija 10.290 kune, dok će za održavanje dizelske izvedbe otići 11.591 kuna. Razlog? Kod električnog auta ne treba mijenjati motorno ulje, što je kod klasičnog motora inače propisano redovnim održavanjem svakih 20.000 km, a brigu ne treba voditi niti o turbopunjačima, brizgaljkama, zupčastim i klinastim remenima, alternatorima, hladnjacima, filtrima, ispušnom sistemu...

Svega toga u električnom autu jednostavno - nema. Uglavnom, kad se u izračun uključi redovno održavanje i punjenje besplatnom strujom na javnim punionicama, razlika u trošku se značajno smanjuje – Zoe je od dizelskog Clija skuplji 45.286 kuna, a od benzinskog 56.789 kuna. Ipak, prava razlika u troškovima korištenja stvara se tek kad se pribroji trošak energije potrebne za vožnju, posebno za klasične verzije Clija na benzin i dizel.

Pa čak i ako se umjesto besplatne struje na javnim punionicama koristi ona iz kućne mreže,izračun pokazuje da je vožnja u električnom Zoe na svakih 100 kilometara oko tri puta jefinija nego s dizelskim Clijom, odnosno oko četiri i pol puta u odnosu na benzinsku verziju. Gleda li se razdoblje od četiri godine i uračunaju apsolutno svi troškovi, od nabave i pretežno kućnog punjenja odnosno točenja goriva do samog održavanja, isplativost električnog auta dolazi prosječno nakon 124.636 kilometara u odnosu na benzinski, odnosno 125.255 kilometara gleda li se dizelski Clio. Tko radi puno kilometara ili najviše vožnji obavlja u gradu gdje benzincima i dizelima potrošnja neproporcionalno raste, prag isplativosti može se upola spustiti. Isto vrijedi uzme li se u obzir razdoblje dvostruko dulje razdoblje korištenja, od osam godina.

 

TABLICA Ekonomika električnog automobila u usporedbi sa automobilima na fosilna goriva

180 KM RADNI DAN:

120 KM RADNI DAN:

*cijena za Zoe s poticajima

Izdvajamo

Iz drugih medija