Posljednji put o mitovima vezanima uz električne automobile pisali smo u studenome 2023. No, štošta se u posljednje tri godine promijenilo. Jedna je stvar, međutim, ostala ista – nemate li mogućnost punjenja kod kuće ili na poslu, električni automobil jednostavno nema smisla.
Posljednji popis stanovništva iz 2021., međutim, otkriva da tri od četiri stanovnika u Hrvatskoj živi u obiteljskim kućama (75,8 posto), po čemu smo u vrhu u EU, zajedno s Belgijom i Irskom. Situacija je, dakle, idealna za električne automobile. Zašto je onda kod nas registrirano svega 12.600 električnih automobila, a u prvih sedam mjeseci ove godine prvi put je registirano svega 2176 električnih automobila, što je tržišni udio od samo 4,4 posto (najmanje u cijeloj EU)? I to unatoč državnim poticajima od čak 9000 eura, jednima od najizdašnijih u EU.
Odgovor je prije svega u dosad visokim cijenama električnih automobila. Tek su krajem prošle i početkom ove godine, naime, na tržište počeli stizati ozbiljni automobili na struju s cijenama oko 25.000 eura, što s poticajima pada na prihvatljivih 16.000 eura, poput novog Volkswagena ID. Polo. Također, infrastruktura je još uvijek slabo razvijena, Hrvatska broji tek 59 punionica na 100.000 stanovnika, dok je europski prosjek oko 200, a na autocestama još uvijek nedostaje i ultrbrzih punionica iznad 100 kW. Srećom, tu se situacija popravlja iz dana u dan. Svi preduvjeti su, dakle, tu...
1. Električni automobili su skupi
Netočno. Primjerice, novi VW ID. Polo sa 115 KS kreće od 24.950 eura, dok je za podjednako snažan obični Polo 1.0 TSI s automatiziranim mjenjačem i 115 KS potrebno izdvojiti 25.126 eura. Već je, dakle, u startu jeftiniji, a da i ne spominjemo za jesen najavljene državne poticaje, vjerojatno u visini od 9000 eura, s kojima cijena električnog izdanja pada na manje od 16.000 eura (dvije i pol tisuće eura jeftinije od osnovnog VW Pola 1.0 sa 80 KS). Isto vrijedi i za broj veći VW ID.3 Neo sa 170 KS, koji stoji 35.298 eura, što je i bez poticaja samo 1762 eura skuplje od automatizirianim mjenjačem i osnovnim paketom 4Life opremljenog Golfa 1.5 TSI sa 150 KS (33.536 eura). S poticajima je, dakle, jeftiniji čak 7238 eura.
2. Doseg je skroman
Netočno. Volkswagenovi električni modeli, primjerice, s jednim punjenjem baterije prevale od 348 kilometara, koliko prijeđe ID.3 s baterijom od 52 kWh, do čak 708 kilometara koliko napravi ID.7 Pro S s baterijom od 86 kWh. A hrvatski vozač lani je u prosjeku dnevno prelazio svega 32 do 33 kilometra, otkrivaju statistike Centra za vozila Hrvatske. S jednim je punjenjem, dakle, moguće voziti desetak dana, odnosno bateriju treba puniti triput mjesečno. Na putovanjima je, pak, s porastom broja brzih punionica od dosega važnija jačina punjenja, koja se kad je riječ o električnim automobilima srednje i više srednje klase u pravilu kreće iznad 150 kW.
3. Baterije brzo gube kapacitet
Netočno. Baterije su konstruirane da traju 10 do 20 godina, odnosno cijeli životni vijek automobila. Stvarni vijek, dakako, ovisi ponajprije o broju ciklusa punjenja, ali testovi njemačkog autokluba ADAC pokazuju da litij-ionske baterije nakon više od 160.000 kilometara zdržavaju oko 91 do 93 posto kapaciteta. Europska unija u sklopu norme Euro 7, koja stupa na snagu krajem 2026., propisuje jamstvo na visokonaponsku bateriju u trajanju od pet godina ili 100.000 kilometara uz kapacitet od 80 posto od početnog ili osam godina ili 160.000 kilometara, a uz najmanje 72 posto početnog kapaciteta.
4. Punjenje je skupo
Netočno. Električni automobil skup je samo ako ga stalno punite na javnim punionicama. Punite li ga, međutim, na poslu ili kod kuće, pogotovo noću kad je struja upola jeftinija, trošak će iznositi oko 1,2 eura na sto kilometara (1,7 eura uz punjenje danju), pod uvjetom da automobil u prosjeku troši 15 do 20 kWh/100 km. Na ultrabrzim javnim punionicama na autocestama, pak, sto kilometara platit ćete između 10 i 21 eura, uz prosjek potrošnje od 25 kWh/100 km. To je otprilike u rangu s dizelašem koji troši 6 do 7 l/100 km (11 eura u gradu do 13,5 eura na autocesti). Cijena struje u Hrvatskoj među najnižima je u EU.
5. Održavanje je skupo
Netočno. Motor s unutrašnjim izgaranjem ima dvadeset puta više dijelova od elektromotora, kod kojeg nema izmjene motornog ulja, filtra ulja, zupčastog remena, svjećica, spojke, ispušnog sustava... Također, zbog regenerativnog kočenja – kočenja elektromotorom koji postaje generator struje i puni bateriju – kočne pločice i diskovi traju dvostruko duže, nerijetko i više od 100.000 kilometara. Jedino se brže troše gume zbog većeg okretnog momenta i težine.
6. Punjenje dugo traje
Netočno. Većina novih električnih automobila namijenjenih duljim putovanjima, poput VW ID.7 puni se strujom od 120 do 200 kW, što znači da se s početnih 10 do najčešćih 80 posto kapaciteta napune za kratkih 25 do 30 minuta. Čak se i gradski automobili namijenjeni povremenim odlascima na dulji put, poput novog VW ID. Polo, pune strujom od 105 kW. Na punjaču ćete, dakle, rijetko provesti više od pola sata, a kod kuće je to ionako nebitno, jer će se čak i na običnoj utičnici (220 V/2,3 kW) tijekom noći napuniti oko 15,6 kWh, što je i više nego dovoljno za prosječnih dnevnih 32 do 33 kilometra prema statistikama CVH za 2025.
7. Slabo drže cijenu i teško se prodaju
Netočno. Primjerice, VW ID.3 Pro s baterom od 58 kWh proizveden 2021. i s prijeđenih oko 120.000 kilometara danas se u oglasnicima prodaje za oko 20.000 eura. Pet godina ranije plaćen je oko 32.000 eura minus 9000 eura poticaja, što je 23.000 eura, pa ispada da je na vrijednosti izgubio samo 3000 eura. Istovremeno, osma generacija kultnog VW Golfa 2.0 TDI s oko 100.000 kilometara u cjenicima se može pronaći za oko 19.000 eura, a nov je bio oko 27.000 eura, što je gubitak vrijednosti od 8000 eura. Dio potencijalnih kupaca rabljenih električnih automobila još uvijek strahuje od stanja baterije, pa je EU propisala obavezni indikator stanja baterije (SoH) od 27. studenog 2026., koji će u svakom trenutku prikazivati stanje zdravlja baterije.
8. Teški su i loše se voze
Djelomice točno. Baterije su još uvijek Ahilova peta električnih automobila, ne samo zbog visoke cijene nego i poprilične težine – prosječan automobil na struju petstotinjak je kilograma teži od istog s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. Baterije su, međutim, ugrađene u pod, pa je i težište prilično nisko. S druge strane, elektromotor trenutno reagira na gas, nema ni promjene stupnja prijenosa ni praznog hoda kao kod motora s unutrašnjim izgaranjem. I vožnja u električnom automobilu neusporedivo je udobnija, jer nema ni vibracija ni buke motora, čuje se jedino kotrljanje guma i šum vjetra oko retrovizora.
9. Infrastruktura je loša
Djelomice točno. Električni automobili ionako se pune kod kuće ili na poslu, a samo u iznimnim situacijama i po putu. I dok je infrastruktura u susjedinim zemljama EU sjajna, naša je na autocestama još uvijek prilično loša. To, međutim, i nije toliki problem jer je i to sasvim dovoljno za samo 12.600 registriranih električnih automobila. Problem nataje ljeti, kad im se u dva mjeseca pridruži još oko 80.000 stranaca. Postojeća je infrastruktura i loše održavana, pa korisnici često prijavljuju kvarove punjača.
10. Opasni su i lako se zapale
Netočno. Sva relevantna istraživanja i podaci iz Sjedinjenih Država, Švedske i Norveške pokazuju upravo suprotno – 25 požara na 100.000 registriranih električnih automobila prema 1530 požara na 100.000 registriranih automobila na benzin i dizel. Najgori su, međutim, hibridi s oba sustava i nevjerojatnih 3475 požara na 100.000 registriranih automobila. Baterije su smještene u masivnom kućištu koje štiti ćelije od prodora stranih tijela čak i pri teškim sudarima, visoki napon se automatski prekida i isključuje u djeliću sekunde, a upravljačka elektronika prekida protok struje u slučaju pregrijavanja tijekom vožnje ili punjenja (nadzor temperature i napona svake pojedinačne ćelije). Zbog nepostojanja bloka motora sprijeda, električni auti imaju veće zone gužvanja koje bolje upijaju energiju sudara i štite putnike, pa redovito dobijaju maksimalnih pet zvjezdica na crash-testovima nezavisne europske organizacije za sigurnost automobila EuroNCAP.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s Volkswagen Hrvatska
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....