Ususret sezoni

Čak 140 novih lokacija za kamere: Evo gdje vozače danas čeka gotovo 800 kućišta za nadzor brzine

Mreža lokacija za nadzor brzine narasla je na rekordnih 798 mjesta, a najveći rast bilježi zagrebačko područje

Kamera za nadzor brzine

Mreža lokacija za nadzor brzine narasla je na rekordnih 798 mjesta, a najveći rast bilježi zagrebačko područje

Hrvatska nastavlja širiti mrežu lokacija za nadzor brzine. Prema najnovijim podacima, na domaćim prometnicama trenutačno je postavljeno 798 kućišta za kamere, dok ih je prošle godine bilo 665. Na prvi pogled riječ je o povećanju od 133 lokacije, no kada se uračunaju i pozicije koje su u međuvremenu uklonjene, dolazi se do ukupno 140 novih mjesta predviđenih za nadzor brzine, otkriva već tradicionalna analiza Autoneta.

Najveći broj kućišta i dalje se nalazi na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, koja prednjači s čak 95 lokacija. Odmah iza nje je PU zagrebačka, gdje je tijekom posljednje godine dodano više od 40 novih pozicija pa ih danas ima 86. Treće mjesto pripada PU međimurskoj sa 62 lokacije, što je posebno zanimljivo s obzirom na to da je riječ o jednoj od manjih policijskih uprava u zemlji.

image

Kamere za mjerenje brzine, ilustracija

Nova kućišta pojavljuju se i na prometnicama koje dosad nisu bile poznate po takvom obliku nadzora. Među njima je i tzv. Kalmetina, brza cesta koja povezuje zadarsku luku Gaženicu s autocestom A1. Vozači koji dolaze iz smjera Gaženice prema Babindubu i Zračnoj luci Zadar mogli su još prije nekoliko mjeseci primijetiti novo kućište, iako ono zasad nije evidentirano na službenom popisu.

S druge strane, nekoliko policijskih uprava nije povećavalo broj lokacija za nadzor brzine. PU brodsko-posavska i PU dubrovačko-neretvanska ostale su na 28 lokacija, koliko su imale i lani. Bez promjena je i PU karlovačka s 12 lokacija, dok PU virovitičko-podravska raspolaže s 14 kućišta.

Nakon što su prve kamere prije dvije godine stigle i na hrvatske otoke, njihova prisutnost sve je vidljivija na obilaznicama i autocestama. Kućišta se danas mogu pronaći na zagrebačkoj, riječkoj i osječkoj obilaznici, a nadzor brzine provodi se i na pojedinim dionicama autoceste A7.

image

Kamere za mjerenje brzine, ilustracija

Kazne za prekoračenje brzine ostaju visoke. U naseljenim mjestima vožnja do 10 km/h iznad ograničenja kažnjava se s 30 eura, dok je za prekoračenje između 10 i 20 km/h predviđena kazna od 60 eura. Vozači koji ograničenje premaše za 20 do 30 km/h platit će 130 eura, a za brzinu veću od dopuštene za 30 do 50 km/h kazna se kreće između 390 i 920 eura. Za prekoračenje veće od 50 km/h slijedi novčana kazna od 1320 do 2650 eura.

Izvan naselja kazne počinju od 60 eura za prekoračenje između 10 i 30 km/h, iznose 260 eura za vožnju 30 do 50 km/h iznad ograničenja, dok za više od 50 km/h prelaze u raspon od 660 do 1990 eura. Za mnoge od tih prekršaja propisuju se i negativni prekršajni bodovi.

Postavljanje novih kućišta koordinira Ministarstvo unutarnjih poslova, a dio sredstava za njihovu nabavu i instalaciju osiguravaju gradovi, općine i županije. Posljednjih godina posebno je vidljivo da broj kućišta raste znatno brže od broja samih kamera. Razlog je jednostavan – uređaji se premještaju između lokacija, pa vozači nikada ne mogu sa sigurnošću znati nalazi li se kamera upravo u kućištu pokraj kojeg prolaze.

Takav sustav očito daje rezultate. Tijekom prva četiri mjeseca ove godine na hrvatskim cestama zabilježeno je 9756 prometnih nesreća, što je tek 0,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, broj poginulih značajno je smanjen. Ove godine život je izgubilo 46 osoba, dok ih je u istom razdoblju lani bilo 63, što predstavlja pad od čak 27 posto. Usporedba s prošlogodišnjih 71 poginulim dodatno potvrđuje pozitivan trend.

image

Kamere za mjerenje brzine, ilustracija

Najveći broj stradalih tradicionalno bilježi zagrebačko područje, što je vjerojatno jedan od razloga zbog kojih je upravo tamo posljednjih godinu dana zabilježeno najveće povećanje broja lokacija za nadzor brzine.

Važno je naglasiti da kamere ne bilježe samo prekoračenje brzine. Sustavi mogu evidentirati i nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te upravljanje neregistriranim vozilom, zbog čega vozači mogu dobiti dodatne kazne.

Bez obzira radi li se o fiksnoj kameri, mobilnom uređaju ili policijskom presretaču, najjednostavniji način za izbjegavanje sankcija ostaje isti: poštivanje prometnih propisa. Takva vožnja ne povećava samo sigurnost vozača, nego i svih ostalih sudionika u prometu.

Popis svih lokacija kamera potražite ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. lipanj 2026 09:02