Bez baterija nema elektromobilnosti, a da bi njihova proizvodnja već do kraja desetljeća mogla biti ugrožena najavljuje Njemačka državna agencija za sirovine (DERA). Prema njihovim očekivanjima uz povećanje proizvodnje baterija za automobile do 2030. mogla bi nastati svjetska nestašica Litija, glavne sirovine za proizvodnju modernih baterija za automobile ali mobitele, prijenosna računala...
DERA je izračunala da bi 2030. godine svjetska potrošnja litija mogla biti između 316.000 i 558.800 tona. 2020. godine je svjetska proizvodnja Litija iznosila 82.000 tona od kojih je samo 50 posto dovoljne čistoće da bi se koristilo za proizvodnju baterija.
Da bi se zadovoljilo sve veće potrebe automobilske industrije proizvodnja litija bi u idućih sedam godina trebala narasti sedam puta što je teško izvedivo s obzirom na to da posljednje četiri godine proizvodnja stagnira na razinama između 80 i 100 tisuća tona.
Trenutno je najveći svjetski proizvođač litija Australija. Iz njihovih rudnika je 2020. godine izašlo 49 posto ukupne svjetske proizvodnje. Drugi je Čile s 22 posto, Kina je proizvela 17 posto, a Argentina 7,5 posto. Industrija litija je tako uglavnom bazirana u samo četiri svjetske države što bi mogao biti dodatni problem. Recikliranje baterija trebalo bi smanjiti potrebu za novim izvorima litija, no ono je još u povojima te trenutno na svijetu ima samo nekoliko takvih pilot projekata.
Ovim problemom posebno će biti pogođena europska industrija. Prognoze kažu da će Europa uz najveće moguće napore do 2030. sama proizvoditi od 34 posto litija za svoje potrebe dok bi recikliranje donijelo još maksimalno 10 posto. Ostatak bi trebali uvoziti. Najveći europski proizvođač litija je trenutno Portugal s oko 1 posto svjetske proizvodnje.
Već ranije mnogi su proizvođači automobila izrazili strahovanja da bi već do 2025. moglo doći do globalne nestašice baterija za električne automobile.