CJENOVNI RAT

Kina je upozorila proizvođače da prestanu smanjivati cijene automobila, oni rade suprotno

Kina je prošle godine prodala oko 23 milijuna novih vozila, dok tvornice imaju kapacitet proizvodnje od čak 55,5 milijuna auta godišnje

Kineski električni auti, ilustracija

 Profimedia
Kina je prošle godine prodala oko 23 milijuna novih vozila, dok tvornice imaju kapacitet proizvodnje od čak 55,5 milijuna auta godišnje

Kinesko tržište automobila već dvije godine pokušava pronaći ravnotežu, ali rat cijenama i dalje ne jenjava. Unatoč upozorenjima vlasti da se takva praksa zaustavi, proizvođači nastavljaju snižavati cijene, a najnoviji potez BYD-a dodatno je zaoštrio situaciju.

Kineske vlasti još su prošle godine okupile vodeće proizvođače i pozvale ih da prekinu destruktivno natjecanje koje vodi prema stalnom rušenju cijena. Regulatori su tada upozorili na takozvanu samouništavajuću konkurenciju, termin koji se sve češće koristi za opis stanja u industriji. No praksa na tržištu pokazuje da su takvi apeli imali ograničen učinak.

image

Kineski auti, ilustracija

Profimedia

Prema podacima Bloomberga, BYD je u ožujku dodatno snizio cijene svojih modela, s prosječnim smanjenjem od oko 10 posto. Konkurenti poput Geelyja i Cheryja otišli su i korak dalje, nudeći popuste koji dosežu oko 15 posto. Time se nastavlja spirala u kojoj proizvođači pokušavaju zadržati prodaju, ali uz sve manje marže.

Ključni problem leži u ogromnom višku proizvodnih kapaciteta. Kina je prošle godine prodala oko 23 milijuna novih vozila, dok tvornice imaju kapacitet proizvodnje od čak 55,5 milijuna automobila godišnje. Takav nerazmjer tjera proizvođače da agresivno spuštaju cijene kako bi popunili proizvodne linije, ali i da sve više traže kupce izvan domaćeg tržišta. Izvoz električnih vozila pritom je u snažnom rastu i u posljednjim godinama bilježi višestruko povećanje.

image

Kineski auti, ilustracija

Profimedia

Situaciju dodatno kompliciraju nove regulatorne mjere. Proizvođači su ranije često odgađali plaćanja dobavljačima, što im je davalo prostor za agresivnije snižavanje cijena. Sada su pod pritiskom da obveze podmiruju brže, što povećava financijski teret i smanjuje fleksibilnost. Kod BYD-a je to dovelo i do rasta zaduženosti, s omjerom duga i kapitala od oko 25 posto.

Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da kupci profitiraju, dugoročne posljedice mogu biti znatno složenije. Kako upozorava François Roudier iz Međunarodne organizacije proizvođača motornih vozila, proizvođači pritom gube novac, što može narušiti stabilnost cijelog sustava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2026 12:35