U posljednjih tjedan dana u redakciju nam je stiglo nekoliko upita zabrinutih vozača kojima je carina ‘zaplijenila’ automobil stranih registarskih oznaka. Problem je u pravilu identičan ili vrlo sličan.
Primjerice, jedan čitatelj sjeo je za upravljač automobila njemačkih registarskih oznaka u vlasništvu njegova strica koji radi u inozemstvu. Samo jedan krug po kvartu pretvorio se u najgoru noćnu moru. Nakon što su ga zaustavili prometni policajci radi rutinske provjere, utvrđeno je da je upravljanjem tim vozilom učinio težak carinski prekršaj zbog čega mu prijeti kazna i do nekoliko stotina tisuća kuna.
Veliki troškovi
No, da tu problemi tek počinju uvjerio se kad je stigao u carinu gdje su inzistirali na tome da pravi vlasnik dođe po svoj automobil. U međuvremenu, pokrenut je zakonski postupak koji nalaže privremeno zadržavanja automobila do zaključenja slučaja. Kada je pravi vlasnik stigao po svoj automobil, rekli su mu da je s tim vozilom počinjen težak carinski prekršaj, te da mu vozilo neće biti vraćeno. Obrazloženje je glasilo da tek nakon upravno-pravnog postupka, te kada se obračunaju troškovi carinskog duga, automobil može biti vraćen. Premda su vozač i vlasnik ostali u šoku kada su saznali da carinska uprava može zadržati vozilo do kraja postupka, drugog rješenja jednostavno nema.
Cilj takvog zakona je stati na kraj svim učestalim pokušajima kršenjima i zaobilaženjima naših propisa, a naš konkretan primjer samo je nevina pogreška u odnosu na prave prekršitelje koji svjesno izbjegavaju financijske obaveze prema državi. U kontaktu s carinskom upravom, odnosno s glasnogovornikom Predragom Juratovcem, provjerili smo kada i u kojim slučajevima je našim državljanima dopušteno upravljati automobilom stranih registracija.
- Samo u doista izuzetnim okolnostima naši državljani neće počiniti carinski prekršaj upravljajući takvim vozilima na području Hrvatske. Vozač nije u prekršaju ako ima pravovaljani privremeni uvoz koji je reguliran Istanbulskom konvencijom, te ako ima formalno urednu i valjano ovjerenu punomoć od strane osobe kojoj je prethodno odobren privremeni uvoz.
Punomoć
Iz sadržaja punomoći mora proizlaziti postojanje točno određenog, samo iznimnog razloga za davanje punomoći, odnosno sadržaj mora upućivati na točno određene okolnosti iz kojih proizlazi posebno opravdana konkretna situacija. Primjerice, ako vlasnik automobila zbog bolesti nije u mogućnosti obavljati elementarne životne navike, hrvatski držljavnin, uz punomoć i privremeni uvoz, smije upravljati vozilom, ali samo u radijusu naznačenom u punomoći.
Što se događa s oduzetim vozilima?
Sukladno carinskim propisima, ako se obračunati carinski dug ne plati, nadležna carinarnica može poduzeti sve potrebne mjere, uključujući i oduzimanje robe i njezinu prodaju. Vozila privremeno ili trajno oduzeta u postupcima koje provodi carinska služba smještaju se pod carinski nadzor u smjestišta Hrvatskog autokluba, koji je nadležan za prikupljanje, preuzimanje, čuvanje te prodaju vozila sukladno odredbama Uredbe za provedbu Carinskog zakona te odredbama Zakona o Hrvatskom autoklubu. Hrvatski autoklub odgovara za držanje vozila i provodi postupak javne prodaje.
Žalba drugostupanjskom organu, a onda upravnu tužba...
S pravne strane gledano, voćnja u automobilu stranih registarskih oznaka predstavlja težak carinski prekršaj. Odvjetnik Mario Klokočovnik istaknuo je da sjedanjem za upravljač svaki čovjek riskira drastičnu kaznu. - U slučaju kada se u nadzoru prometa utvrdi da vozilom stranih registracija upravlja državljanin Hrvatske koji u putovnici nema radnu vizu, on čini prekršaj po članku 241 stavka 1, točka 1. U carinskom postupku, osim kazne, može biti naplaćena i pripadajuža carina kao i trošaine i porezi. Ako vam se dogodi slična situacija, treba pričekati odgovarajuće rješenje Carinske službe pa ako je ono negativno, protiv takvog rješenja treba napisati žalbu drugostupanjskom organu, a onda upravnu tužbu, ako i žalba bude odbijena.
Novčana kazna i do 900.000 kuna
Za carinsko-prekršajno djelo, čiji zakonski opis podrazumijeva radnje povrede instituta privremenog uvoza, kaznenim odredbama Carinskog zakona propisan je raspon novčane kazne od 3000 do 900.000 kuna za pravnu osobu, od 1000 do 100.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi kao i za fizičku osobu te raspon novčane kazne od 3000 do 700.000 kuna za fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. Općenito govoreći predmeti, odnosno roba, pa tako i prijevozna sredstva koja podliježu primjeni propisa carinskog prava, mogu biti privremeno zadržana za potrebe provedbe carinsko-prekršajnog postupka zbog naplate carinskoga duga.
U više od 100 slučajeva utvrđena nepravilnost
Tijekom 2010. godine Carinska uprava obavila je kontrolu nad više od 200 vozila, pri čemu je u više od 100 slučajeva utvrđena nepravilnost koja za posljedicu ima nastanak carinskog prekršaja, kao i obračun i naplatu carinskog duga koji čini carina, trošarina i PDV, u ukupnom iznosu većem od 2,000.000 kuna. Skoro 90 posto vozila smješteno je pod carinski nadzor radi osiguranja naplate carinskog duga ili zbog zlouporabe povlastice ili u slučaju upravljanja vozilom stranih registracijskih oznaka od strane hrvatskih građana koji nisu ispunili uvjete privremenog uvoza, a 10% odnosi se na napuštena vozila, odnosno strana vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....