Teška prometna nesreća u Splitu, u kojoj je Dino Klarić (33) vozeći brutalnu, preko 1000 KS snažnu Teslu Model S Plaid izletio s ceste i pritom usmrtio pješakinju i dalje je predmet rasprava prometnih stručnjaka, vještaka, pa i odvjetnika. Ništa čudno. O kakvoj se dramatičnoj prometnoj situaciji radilo najbolje svjedoči opis Državnog odvjetništva, koje je zorno prikazalo tijek nesreće.
Klarić je, kažu, zbog prekomjerne brzine izgubio nadzor nad vozilom i prvo udario u rubnjak i metalnu ogradu postavljenu na nogostupu, te u daljnjem nekontroliranom kretanju vozila u metalni stup nosača prometnog znaka, a potom i u metalnu zaštitnu ogradu nogostupa, pri čemu je u daljnjem prevrtanju automobila udario u tijelo pješakinje.
Sve to dogodilo se na mjestu gdje je brzina ograničena na 50, odnosno 40 km/h, u blizini škole, tako da je sreća u nesreći da nije bilo i više nastradalih. Posebice ako se pokaže da je brzina Tesle Model S Plaid, spremne dohvatiti stotku za dvije sekunde, u trenutku izlijetanja s ceste zbilja iznosila oko 150 km/h, kako se spekulira.
Našu pažnju je, međutim, privukao još jedan detalj vezan uz ovu nesreću. Kada je, naime, dan poslije nesreće doveden iz istražnog zatvora na sud, Klarić, koji je nekim čudom iz cijele priče izašao gotovo fizički neokrznut, u svoju je obranu navodno rekao da je Tesla, opremljena svom silom elektronike i sposobna za visok stupanj automatizirane vožnje, izgubila kontrolu jer je “reagirala na određenu pojavu na kolniku u tom trenutku”.
Ako je tome tako, Klarić se odlučio braniti tako da odgovornost za nesreću prebaci na Elona Muska, odnosno proizvođača auta Teslu.
Može li mu takva strategija proći na sudu?
Sudski vještaci uglavnom složno tvrde da taj pravni manevar neće imati rezultata, jer će sustav Event Data Recorder (EDC), kolokvijalno poznat i kao Crna kutija, nakon forenzičkog vještačenja točno pokazati što se zbivalo u automobilu uoči nesreće. Ovaj sustav, naime, može zabilježiti kad je automobil ubrzavao i kočio netom prije nesreće, kao i kakav je bio položaj upravljača i pozicije papučice gasa, kada su aktivirani sustavi ABS ili ESP, zračni jastuci...
Pitanje je, međutim, hoće li se pomoću te snimke, koja uglavnom pokriva svega zadnjih pet sekundi prije nesreće, moći pouzdano utvrditi je li do ubrzanja i same nesreće došlo zbog ljudskog faktora ili, kako Klarić navodno tvrdi, zbog problematične elektronike, koja ne samo da nije spriječila nesreću, nego je i pomogla da se ona i dogodi. Također, bit će zanimljivo vidjeti i kako će se u ovom slučaju postaviti sud.
Koliko nam je poznato, zasad kod nas nije bilo presuda koje bi predstavljale pravni presedan u ovakvim slučajevima, što i ne čudi jer živimo u zemlji u kojoj prosječni vozač sjedi u preko 13 godina starom automobilu, lišenom ikakvih naprednijih sustava pomoći vozaču poput automatskog kočenja, prilagodljivog tempomata, detekcije mrtvog kuta ili pomoći pri održavanju u voznoj traci.
Da je Klarić, ili pak njegov odvjetnik, ipak izabrao potencijalno dobru taktiku da u konačnici ne bude proglašen krivim za izazivanje prometne nesreće sa smrtnim posljedicama, pokazuju slučajevi iz Sjedinjenih Država. Tamo, naime, postoje čak cijeli odvjetnički uredi koji novac zarađuju braneći klijente upravo koristeći taktiku kakvu je, navodno, izabrao Klarić.
I što je najbolje, prilično su uspješni, što potvrđuje i presuda Vrhovnog suda Kalifornije. U slučaju čovjeka koji je prilikom prestrojavanja na autocesti udario u drugi automobil, ovaj je sud odlučio da je za nesreću odgovoran proizvođač automobila, jer se vozač pouzdao u sustav za nadzor mrtvog kuta, koji nije radio kako je službeno komunicirano.
Činjenica da je Klarić u Tesli jurio Splitom tako ne treba automatski značiti da će on biti i proglašen krivim za prometnu nesreću, koliko god to nekoga moglo uzrujati. Ili čak sablazniti.
Zapravo, možda je ovo samo prvi od brojnih budućih slučajeva u kojima će vozači vlastiti nemar prikrivati pozivanjem na mušičavu elektroniku, pa pritom čak možda i tražiti odštetu od proizvođača, koji ih je doveo u ovakvu neugodnu situaciju da lete zrakom i kose pješake.
UKRATKO:
- Crna kutija možda ponudi odgovor: Iako su prometni vještaci uvjereni da će forenzičko vještačenje dati sve odgovore, pitanje je je li to slučaj
- Event Data Recorder (EDC), kolokvijalno poznat i kao Crna kutija, bilježi kad je automobil ubrzavao i kočio netom prije nesreće, ali nije sigurno može li registrirati svaki manevar elektronike
- Tesla se dosad uspješno branila od optužbi da je njezin sustav Autopilot krivac za nesreće. Sudovi su zaključili da sustav ima jasna ograničenja i da mu vozači nikad i nisu trebali slijepo vjerovati
- U Sjedinjenim Državama postoje i presude u kojima je proizvođač auta zbilja proglašen odgovornim za nesreću jer sigurnosni sustav nije funkcionirao kako je oglašavano
- S vremenom će i kod nas porasti broj slučajeva u kojima će vozači vlastiti nemar prikrivati pozivanjem na mušičavu elektroniku
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....