AKTUALNO

SMRTNOST NA CESTAMA: u Hrvatskoj se umire dva puta više od prosjeka EU!

Zagreb, 130816.
Naplatne kucice Lucko. Zbog smjene turista, na naplatnim kucicama Lucko stvaraju se kolone duljine 11 kilometara iz smjera mora i 5 kilometara iz smjera Jankomir.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

Europska komisija je sredinom travnja objavila po Hrvatsku nimalo blistave podatke o sigurnosti na cestama za 2017. Kod nas je lani poginulo 80 ljudi na milijun stanovnika, a prosjek EU je 40

Kad bi izuzeli Rumunjsku i Bugarsku, tragično loše po sigurnosti u prometu, čovjek u čitavoj EU ima najveće šanse poginuti baš u “Lijepoj našoj”. Pokazuju to sredinom travnja objavljeni podaci Europske komisije o sigurnosti na cestama za 2017. Hrvatska je, naime, prošlu godinu završila sa 80 smrtno stradalih na milijun stanovnika, što je znatno više od prosjeka EU (49). Osim toga, našli smo se među pet članica koje su lani zabilježile porast poginulih, i da nema već spomenute Rumunjske (98) i Bugarske (96), bili bismo na samom dnu među svih 28 članica. Loša je to reklama za naš turizam, ali i alarmantni podsjetnik da štošta u Hrvatskoj treba hitno mijenjati. Primjerice, način naplate cestarina. Statistika za 2017. pokazuju da je u EU najviše ljudi stradalo na magistralnim cestama (55%) i urbanim sredinama (37%), a daleko najmanje na autocestama (8%).

 

Jedna od najskupljih cestarina na čitavom svijetu – koja uskoro opet poskupljuje - izravno je odgovorna za ovu crnu statistiku jer naše vozače tjera na opasne magistralne pravce. Nije teško primijetiti da najmanje stradalih imaju zemlje u kojima se po autocesti vozi besplatno, poput Nizozemske (31), Švedske (25), Danske (32) i Irske (33), ili one u kojima se naplata vrši vinjetama kao u Sloveniji (50) ili Austriji (47).

Skupe cestarine, međutim, nisu jedini razlog crne statistike u Hrvatskoj. Loše je, primjerice, i što politika nije u stanju donijeti zakon koji će starije vozače obavezati na odlazak liječniku, a država već godinama nije u stanju organizirati ni helikoptersku spasilačku službu. Porazna statistika tako ne treba čuditi.

Ukratko:

Skupe cestarine i izostanak helikopterske spasilačke službe izravni su krivci za tragično loše stanje sigurnosti na domaćim prometnicama

Pisanje kazni za prometne prekršaje dobro je za proračun, ali neće popraviti crnu statistiku. Za to su potrebni konkretni projekti poput izrada karti rizika, koje rade stručnjaci s Prometnog fakulteta

Raspodjela stradalih u 2017. prema vrsti prometnice nimalo ne iznenađuje. Najviše ljudi je stradalo na magistralnim cestama (55%) i urbanim sredinama (37%), a daleko najmanje na autocestama (8%)

Izdvajamo

Iz drugih medija