Nova era nadzora prometa u Hrvatskoj započela je 29. listopada, kada je policija prvi put u povijesti u ovu svrhu koristila dronove kako bi i njima hvatala vozače u grijehu, prije svega one koji u vožnji koriste mobitele ili se voze bez pojasa. Tom prigodom, međutim, pokazalo se da policijski službenici koji upravljaju dronovima na svojim zaslonima bez problema mogu registrirati i druge prekršaje, poput prolaska na crveno svjetlo, nepropisnog pretjecanja, nepoštivanja prometnog znaka...
Dakle, čini se da malo što može promaći kameri drona, što bi dugoročno lako moglo pridonijeti dramatičnom porastu kazni za prometne prekršaje, kao i državnim prihodima od njih. Tim više jer se oni prekršaji koje detektiraju dronovi teško mogu osporavati, a pomoću fotografija visoke razlučivosti nije problem niti odmah znati tko je sjedio za upravljačem.
Osim toga, same kazne se isporučuju bez puno okolišanja - mogu se ispisati odmah na licu mjesta, ako službenik odmah proslijedi podatke policijskoj patroli u blizini, ili se, pak, kazna šalje na kućnu adresu prekršitelja. I u samoj policiji tvrde da će im dronovi, kojih je Ministarstvo unutarnjih poslova naručilo gomilu, pomoći u poslu i, što smatraju posebno važnim, podići izvjesnost kažnjavanja. I tako, u konačnici, prisiliti vozače da se drže propisa i pozitivno utjecati na sigurnost u prometu koja je u ovom trenutku na niskim granama.
Prema podacima policije, naime, od početka 2025. u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno je stradalo 228 osoba, odnosno 24 više nego u prvih deset mjeseci prošle godine. Takav rezultat jasno pokazuje da umjesto da se popravlja, kako je i zamišljeno Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa, situacija na domaćim prometnicama postaje sve lošija.
A to je poprilična tragedija, posebice jer smo ionako već odavno u Bruxellesu označeni kao crna točka cijele Europske unije. Prema podacima Europske komisije, naime, ispalo je da su lani od Hrvatske sa 62 poginula na milijun stanovnika za vožnju u cijeloj Europskoj uniji opasniji bili jedino Grčka (64), Bugarska (74) i Rumunjska (77). Sudeći prema crnim brojkama, sljedeći izvještaj, koji se kao za vraga svake godine objavljuje ususret turističkoj sezoni, mogao bi za nas biti još porazniji.
Hoće li korištenje dronova pri nadzoru prometa zbilja riješiti ovaj problem i pridonijeti većoj sigurnosti na domaćim cestama?
Naš je dojam da neće. Možda se tako dodatno krene puniti državni proračun od prometnih kazni, ali teško da će se s njima stati na kraj okorjelim prekršiteljima i općenito divljanju na cestama. Čisto psihološki, čini nam se da nikakva tehnologija još uvijek ne može zamijeniti ljude, odnosno policijske službenike na samoj cesti. A njih je, čini nam se, nikad manje u nadzoru prometa. U svakom slučaju, nedovoljno.
Kako tehnologija ipak nije svemoguća svjedoči i svake godine sve veći broj fiksnih radara koji danas prijete prebrzima na više od 400 lokacija diljem Hrvatske. Prošle godine njima je utvrđeno čak 162.982 prekršaja nepropisne brzine, od njih ukupno 293.401. Dakle, čak 56 posto. Riječ je o ogromnoj brojci, osjetno većoj i od one iz 2023. kada je ukupno zabilježeno 263.058 prekoračenja propisane brzine, no ona ipak nije pridonijela većoj sigurnosti na domaćim prometnicama. Jedan od razloga sigurno je i taj što ti fiksni radari, koliko god bili učinkoviti u detekciji cestovnih jurišnika, ipak ne djeluju na vozače toliko autoritativno kao kad oni pored ceste ugledaju policijsku patrolu.
Slična priča može se stoga očekivati i s dronovima – povećanje broja kazni, pa i izglednosti kažnjavanja, pokazuje se u praksi, nije i ne mora biti vezana uz opću sigurnost na cestama.
Veću vrijednost za sigurnost na cestama od samog korištenje dronova pri nadzoru prometa moglo bi čak imati i samo izvještavanje o njima, jer se time vozačima ipak na konkretan način utjeruje strah u kosti. No, živi bili, pa vidjeli – već sljedeći izvještaji Europske komisije o smrtnosti na cestama pokazat će jesmo li u pravu. Dok nas ne demantiraju, vjerovat ćemo u to da prisutnost policajca uz cestu ipak djeluje blagotvornije na sigurnost prometa i od najnaprednije tehnologije.
UKRATKO:
- Iz policije su potvrdili da se trenutačno nabavlja veći broj dronova, kao i da traje obuka njihovih pilota. Očekuju da će se uz nadzor s neba vozači više pridržavati propisa
- Prošle godine od Hrvatske sa 62 poginula na milijun stanovnika za vožnju u cijeloj Europskoj uniji opasniji su bili jedino Grčka (64), Bugarska (74) i Rumunjska (77)
- Glavni razlog za ovakav tehnološki iskorak policije veliki je porast smrtno stradalih na domaćim prometnicama. Pitanje je, međutim, hoće li dronovi uspjeti zauzdati crne brojke
- Fiksni radari danas prijete prebrzima na više od 400 lokacija, no broj smrtno stradalih svejedno raste. Pitanje je hoće li dronovi biti učinkovitiji
- Nikakva tehnologija još uvijek ne može zamijeniti policijske službenike uz samu cestu. A njih je, čini nam se, nikad manje u nadzoru prometa
- Fiksnim radarima lani je utvrđeno 162.982 prekršaja nepropisne brzine, od njih ukupno 293.401. Dakle, čak 56 posto. Uvjereni smo da bi opća sigurnost na cestama bila bolja da veći broj kazni ispisuju policijske patrole
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....