VREMEPLOV GORIVO

Auti su u povijesti vozili na svašta, no glavni su im pokretač i dalje naftni derivati

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 03.06.2019. u 17:13

Arhiva AK

Automobilski motori su kroz povijest konzumirali cijeli niz različitih goriva, od petroleja i pare, pa sve do drva i struje. No, benzin i diesel i dalje su prvi izbor bez adekvatne alternative, kako u cijelom svijetu tako i u Hrvatskoj, gdje je INA već šest desetljeća glavni opskrbljivač tržišta tim poželjnim naftnih derivatima

Cijenjeni francuski državnik Georges Clemenceau, predsjedavajući mirovnom konferencijom u Parizu 1919. godine, vidno impresioniran značajnom ulogom motoriziranih vojnih jedinica u završnim operacijama Prvog svjetskog rata, po njegovom je završetku izjavio: "Od sada će za države i narode svijeta kapljica nafte vrijediti koliko i kapljica krvi!" Priznajmo sada sami sebi - od tada do danas nafta još uvijek ima istu vrijednost i bez adekvatnog je supstituta kako u cijeloj automobilskoj povijesti tako i sadašnjosti, pa i u skoroj automobilskoj budućnosti!


Teško je sa sigurnošću reći od kad je nafta u uporabi, jer su je ljudi koristili i davno prije pojave automobila, ali pouzdano se zna da je 1859. u SAD-u počela njezina komercijalna eksploatacija i potom industrijska prerada kako bi se dobili prvi derivati nafte - petrolej, a potom i bitumen i mazivo ulje. Benzin je stigao puno kasnije, na početku dvadesetog stoljeća. U potrazi za kvalitetnim benzinom koji bi zadovoljio potrebe automobilskog motora u Americi 1923. nastaje i prvi olovni benzin - Ethyl Gasoline, a baš tih godine kreće i prva ozbiljnija upotreba dizela, tad još uvijek poznatijeg pod imenom plinsko ulje, no tek u kamionima. Mogućnost zarade s naftom prepoznata je rano i na ovim našim prostorima, pa je već 1904. u Zagrebu osnovana Vesta, dioničko društvo za industriju petroleja, a 1923. i puno uspješnije Medjumursko petrolejsko dioničko društvo.

 

Od domaćih tvrtki koje su se tih godina bavile istraživanjem nafte valja još spomenuti Bitumen (1920. - 1925.) i Uljanik (1921. - 1941.), a u Zagrebu 1952. nastaje prethodnica današnjeg Naftaplina, a 1964. konačno i INA. No, prava industrijska prerada nafte u hrvatskim krajevima počinje daleko ranije, 1883., kad s radom kreće rafinerija nafte u Rijeci, prva na cijelom Sredozemlju! Tvrtka Shell 1927. u rad pušta i našu drugu rafineriju koja će se baš kao i riječka, 1964. naći u sastavu tad osnovane tvrtke INA. Godine 1960. nastao je benzin Super plavi 93, a 1964. i Superior 98. INA je 1972. počeli raditi i domaće dizel gorivo te gorivo za mlazne motore i lož ulje, a 1984. uspijevaju proizvesti i prvi domaći 95-oktanski bezolovni benzin, a 1991. i prvi domaći bezolovni benzin od 91 oktana. Godine 2001. stiže i domaći Eurodizel sa 350 ppm sumpora koji zadovoljava normu Euro III, a početkom 2006. sadržaj sumpora u njemu pada na 50 ppm, sukladno normi Euro IV (dvije godine ranije lansiran je i bezolovni benzin koji posve zadovoljava normu Euro III, sa 150 ppm sumpora, nazvan Eurosuper 95). INA je 2010. pokrenula i još napredniju paletu svojih INA CLASS goriva, a 2017. godine mijenaju ih nova visokokvalitetna goriva Class Plus.

VAŽNIJE GODINE:

1888.


Na prvoj ozbiljnijoj dužoj automobilskoj vožnji Bertha Benz je za pogon suprugovog Patent-Motorwagena koristila ligroin, lako zapaljivi destilat nafte koji je poznat i pod imenom petroleter, a tada se koristio prvenstveno kao otapalo za masti i smole.

1908.

A Ford worker adds the final touches to the fifteenth million Ford car produced, a Model T Ford, in the USA. (Photo by Keystone Features/Getty Images)
Getty Images

S proizvodnih traka u američkom Detroitu sišao je prvi primjerak legendarnog Forda T. Prvi svjetski velikoserijski automobil po mnogočemu je bio revolucionaran, a njegov je motor kao gorivo bez problema mogao koristiti benzin, kerozin i etanol (alkohol).

1910.

Technik / Benzin.
“BESSER FAHREN – UND SPAREN MIT B.V.–ARAL”.
(Werbung des Benzol-Verbands (B.V.) für den aus dem Aromat Benzin und dem Aliphat Benzol hergestellten Kraftstoff BV-Aral).
Bildpostkarte, undatiert (um 1935)., Image: 277599476, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AKG
Profimedia, AKG

U Njemačkoj započinje proizvodnja “nenaftnog” goriva tad zvanog benzol, a danas benzen. Dobivao se destilacijom katrana kamenog ugljena, a 1924. je pomiješan s benzinom kako bi nastao BV-Aral, “super gorivo” s većim oktanskim brojem od tadašnjeg benzina.

1913.

Photograph of three (then) new catalytic oil 'cracking' units are turning out gasoline for the new machines of war at the plant of a large U.S. refining company in the southern U.S. state of Louisiana. Dated 1944. (Photo by: Photo12/UIG via Getty Images)
UIG via Getty Images

Prvi put je u proizvodnji benzina korištena tehnologija krekiranja, čime je količina benzina dobivenog iz sirove nafte gotovo udvostručena. Danas se zahvaljujući različitim tehnologijama krekiranja nafte u svijetu proizvodi više od 70% benzina.

1923.

Morris Cowley Bullnose in a garage, 1925. An attendant checks the air pressure in the tyres. Another man in overalls stands next to a petrol pump. The Morris Bullnose displaced the Model T Ford as the best-selling car on the British market. (Photo by National Motor Museum/Heritage Images/Getty Images)
Heritage Images/Getty Images

Nakon desetljeća istraživanja i pokušavanja sprečavanja “kliktanja” u motoru, u američkom Daytonu izumljen je prvi olovni benzin (benzin u koji je dodan olovni tetraetil). Da bi ga se lakše razlikovali od ostalih goriva, tad mu je dodana i crvena boja.

1927.


Amerikanac Graham Edgar uvodi oktanski broj u klasifikaciji kvalitete benzina, na čijoj skali se gorivo tad ocjenjivalo brojkama između 40 i 60. Motorni benzin u tim je dvadesetim godinama imao svega oko 40 oktana, a tek tridesetih prelazi 50 oktana...

1943.

BRAZIL Petrol station. Service station selling Alcool Gaslina Gasoline from sugar. (Photo by Universal Images Group via Getty Images)
UIG via Getty Images

Brazil postaje prva država u svijetu koja je zakonski propisala da udio etanola (alkohola) u gorivu mora biti minimalno 50 posto, a 1975. godine tamo počinje čak i nacionalni program promocije i subvencije upotrebe automobila pogonjenih takvim gorivom.

2000.

MIAMI BEACH, FLORIDA - SEPTEMBER 29: Phillip Sanduval pumps gas into his car at an Amoco station September 29, 2003 in Miami Beach, Florida. The national average for self-serve regular unleaded gasoline fell to $1.6179 a gallon in a Lunberg nationwide survey taken September 26, 2003, a drop of 10.26 cents. (Photo by Joe Raedle/Getty Images)
Getty Images

Zabranjena prodaja i korištenje olovnih benzina u Europi. Kanada je tu zabranu uvela 1990, a Amerika 1996. Prvi bezolovni benzin se, doduše, na tržištu pojavio već sredinom sedamdesetih, ali mu se proizvođači automobila još nisu aktivnije prilagođavali.

Izdvajamo

Iz drugih medija