Godinama je trik bio jednostavan i učinkovit. Skupi automobili registrirani u državama s nižim davanjima, fiktivno prebivalište i bezbrižna vožnja, kao da su vlasnici turisti. No ono što je donedavno prolazilo gotovo neprimjetno, sada se pretvorilo u ozbiljan problem za prevarante u Grčkoj i to zahvaljujući tehnologiji.
U velikoj akciji, koju je vodila grčka porezna uprava AADE, zaplijenjeno je čak 229 luksuznih automobila ukupne vrijednosti veće od 10 milijuna eura. Među njima su bili Ferrari, Porsche, Bentley i Mercedes-Benz, a pojedini primjerci procjenjuju se na čak 750.000 eura.
Ključ svega nije bila klasična policijska kontrola, nego sustav "pametnih kamera" na naplatnim kućicama i analiza podataka. Svaki prolazak kroz naplatne kućice ostavlja digitalni trag, a upravo su ti podaci uspoređivani s poreznim i carinskim evidencijama. Softver je automatski označavao vozila koja su predugo boravila u zemlji sa stranim registracijama.
Takav pristup potpuno mijenja situaciju. Dok su prije kontrole carinskih prekršaja bile sporadične i ovisile o fizičkoj prisutnosti policije, sada je nadzor kontinuiran i praktički ga je nemoguće izbjeći. Istraga je pritom otkrila i ozbiljnije nepravilnosti. Kod nekih vozila pronađeni su izmijenjeni serijski brojevi, što upućuje na moguće krađe, dok su u pojedinim slučajevima otkrivene i ilegalne supstance. Vlasti su dodatno počele provjeravati podrijetlo novca za kupnju tih automobila, jer se u više slučajeva nije moglo jasno objasniti kako su financirani.
Prema grčkom zakonu, vozila sa stranim tablicama smiju se u državi koristiti najviše 185 dana godišnje, i to samo ako vlasnik nema prebivalište u zemlji, no upravo su tu odredbu mnogi zaobilazili kako bi izbjegli visoke poreze i davanja, registrirajući automobile u državama s nižim troškovima, a potom ih trajno koristili kao da su turisti, što se tretira kao kršenje propisa i može rezultirati visokim kaznama i mogućim trajnim oduzimanjem vozila.
Slična pravila vrijede i u Hrvatskoj. Osobe s prebivalištem ne smiju trajno koristiti vozila na stranim registracijama, osim u iznimnim situacijama. Rok korištenja ograničen je na šest mjeseci unutar godine, nakon čega vozilo mora biti registrirano u Hrvatskoj i opterećeno svim pripadajućim davanjima.
Ovaj slučaj jasno pokazuje da digitalni nadzor postaje moćan alat i u borbi protiv poreznih manipulacija. Ono što je nekada bilo "siva zona" sada se, barem u Grčkoj, pretvara u precizno nadzirani sustav u kojem izbjegavanje pravila postaje gotovo nemoguće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....