NE DAJ DIZEL!

RETROSPEKTIVA: OVO JE DESET MODELA ZBOG KOJIH smo prihvatili i zavoljeli dizel u našim automobilima!

 

Automobili s liste koju smo složili predstavljaju svojevrsnu prekretnicu u afirmaciji dizelskih strojeva u automobilima. Bilo kroz filozofiju vožnje na dizel ili konkretnu tehnologiju, ovih je deset modela predstavljalo korak naprijed u razvoju i popularizaciji i posredno našem prihvaćanju vožnje na naftu. Priču je kasnih 1940-ih započeo Mercedes, dok su Peugeot, Alfa Romeo i Audi najzaslužniji za opće prihvaćanje dizela te istinsko guštanje vozača za volanom uz nisku potrošnju. U razvoj se svi ulagali puno, motori su bili sve bolji, a dizelska revolucija je dovela do toga da su u tržišnim miksevima velike većine zemalja Europe dizelaši debelo premašili benzince po prodaji.

 

Tako je bilo sve do 18. rujna 2015. godine i početka skandala Dieselgate kada američka EPA (Agencija za zaštitu okoliša) objavljuje obavijest o kršenju standarda kakvoće zraka za dizelske motore Grupe VW, kada su "dizelaška kola" gledano iz današnje perspektive nepovratno krenula nizbrdo. Priča je svima dobro poznata, a o ilegalnom softveru u dizelašima Grupe VW, potom priznanju o prevari čelnih ljudi te istragama, golemim novčanim kaznama i uhićenjima glavešina koji su osmislili cijelu prevaru, u Hollywoodu će zasigurno snimiti i film. Tako smo došli do toga da je budućnost dizelaša u automobilima danas jedna od najvažnijih tema svjetske autoindustrije, a Dieselgate skandal je snažno potaknuo ulaganja u automobile pokretane električnom energijom.

 

Usto, sve više proizvođača u Europi kod brojnih modela više niti ne nudi dizel (Toyota Corolla, Audi A1...), pa ni kompletne game modela (poput Volva) više neće nuditi dizelske strojeve. Ne treba zaboraviti ni agresivno izbacivanje dizelaša iz središta brojnih njemačkih gradova. I ne samo njemačkih... Budućnost su bez daljnjeg benzin i struja pojedinačno ili kombinacija ta dva pogona. Ipak, vjeru u "životnu perspektivu" dizela u automobilima i dalje pokazuju Daimler i PSA grupa koji ne žale novca na daljnja istraživanje i razvoj dizelaša, kao ni brojna neovisna tijela i velike tvrtke poput Boscha koji je već danas pronašao način kako drastično smanjiti štetne emisije kod dizelaša u automobilima na ekonomski održiv način. Što nam donosi budućnost po pitanju dizela ostaje da se vidi, no zato postoji prošlost, pa smo složili listu od deset modela koji su predstavljali prekretnicu u afirmaciji dizelskih strojeva u automobilima i njihov konačan pad...

 

Mercedes 170D

Prvi serijski dizelaš

Logično je da Mercedes ni danas ne odustaje od dizela jer je upravo tvrtka iz Stuttgarta bila pionir u serijskoj primjeni u putničkim automobilima. Premda je model 260D predstavljen 1936. u Berlinu bio prvi serijski dizelski automobil, zbog okolnosti (II sv.rat) izrađivao se samo tri godine i proizvedeno je tek 1967 primjeraka, ali ga je 1949. godine naslijedio pristupačniji model 170D. Ugrađen je OM636 motor koji je sa 38 KS osiguravao brzinu od 100 km/h i kod kojeg su nadvladane brojne teškoće pa je za to vrijeme imao sjajne karakteristike prikladne za ugradnju u osobni automobil.

 

Peugeot 604 TD

Prvi serijski turbodizelaš u Europi

Prvi automobil s turbo dizelskim motorom na europskim prometnicama lansirao je Peugeot 1979. godine. Istini za volju, još 1977. godine se pojavio turbo dizelski Mercedes 300 SD od 115 KS samo u Americi, ali prvi u Europi je bio reprezentativni Peugeot s 2,3-litrenim četverocilindrašem od 80 KS ispod haube. Pokazivao se vrlo pouzdanim i robusnim no imao je jednu veliku manu - hladni start. Legenda kaže kako su ga nerijetko vlasnici zimi parkirali na padini kako bi idućeg jutra izbjegli problem paljenja.

 

Mercedes 300TD

Turbo dizelaš koji se performansama izjednačio s benzincima

Prvi Mercedesov turbodizelaš 300TD u Europi se pojavio u modelu W123 T Model. Ispod poklopca je kucao 3,0-litreni 5-cilindarski dizelaš s indirektnim ubrizgavanjem i turbinom na ispušne plinove snage 125 KS i 250 Nm (atmosferac 80 KS) što je bio epohalni korak naprijed za cijeli automobilski sektor zato što je bilo riječ o prvom automobilu s dizel motorom koji po performansama više nije zaostajao za benzincima.

 

BMW 524td (e28)

Najbrži serijski dizelaš na svijetu

Sedamdesetih godina BMW dizelske strojeve nije imao na umu imao kao opciju u automobilima. No cijenjeni Mercedesov turbodizelaš i naftna kriza prisilili su vodstvo minhenske tvrtke da izrade dizelaša za osobni automobil ali da performansama bude dostojan značke BMW-a te da ispod poklopca kuca redni 6-cilindraš. Kao baza je uzet redni benzinski 6-cilindraš (M20) čija je kompletna glava motora s promjenjivim vremenom otvaranja ventila i bregastim vratilom pokretanim zupčastim remenom preseljena na dizelaša (M21). U upravljanje radom 2.4 dizelaša se umiješala i elektronika što je označilo ulazak dizelskih motora u novu eru strojeva na naftu visokih performansi. Uz smanjenje mase motora korištenjem glave od lakih metala dorađena je i turbina koja je nudila potisak već od 1500 okretaja, dok je maksimalni pritisak od 0,8 bara bio dostupan već od 2200 okretaja, a najveći okretni moment od 210 Nm od 2400/min. Tako je 1983. godine predstavljen BMW 524td (e28) s rednim 2,4-litrenim šestakom i turbinom snage 115 KS koji je stotku hvatao za 12,9 sekundi i vozio do 180 km/h. Za današnje pojmove ove brojke ne obaraju s nogu no početkom 1980-ih BMW 524td bio je "svemirski brod na warp pogon" za sve ostale dizelaše...

 

Fiat Croma TD i.d.

Prvi auto na svijetu s dizelašem s izravnim ubrizgavanjem

Fiat je 1988. godine još jednom pisao povijest - u limuzini Croma predstavljen je prvi turbodizelaš s izravnim ubrizgavanjem. Iza oznake TD i.d stajao je 1,9-litreni dizelaš bez komore za sagorijevanje kod kojeg se dizel izravno ubrizgavao u cilindre, a dodani su turbina i hladnjak stlačenog zraka. Ovaj genijalni dizelaš je postizao 90 KS pri 4200/min uz najveći okretni moment od 186 Nm pri 2500/min što je u finalu osiguravalo najveću brzinu od 180 km/h i ubrzanje do 100 km/h za 12,5 sekundi. Mana: bučniji rad, no svejedno, nastupila je lavina motora s direktnim ubrizgavanjem ostalih proizvođača, predvođena VW-ovim TDI strojevima.

 

Alfa Romeo 156

Prvi automobil s Common Rail dizelašem koji je postavio standarde do danas

Nova prekretnica u razvoju suvremenih dizelskih motora je još jednom pokrenuta od strane Fiat koncerna. Naime, 1997. godine predstavljen je Alfa Romeo 156 s prvim dizelašem opremljenim ubrizgavanjem pod visokim pritiskom - Common Rail, pod komercijalnim nazivom 1.9 JTD. Naravno, svi ostali su se odmah ugledali u novi Fiatov izum poglavito VW koji je ekspresno svoje sustave poput pumpe-mlaznice zamijenio sustavom Common Rail sa zajedničkim vodom u kojem se akumulira dizel pa se potom kroz mlaznice dovodi u cilindre. Tehnologija koju je potom industrijalizirao Bosch potpuno je transformirala svijest o turbodizelašima kod vozača, jer osim što su drastično reducirani buka i vibracije, ovaj je sustav omogućio bolje performanse i još nižu potrošnju. I dan danas je ovaj tip motora standard u svim klasama.

 

Audi R10 TDI

Prvi dizelaš s uspjehom na 24 sata Le Mansa

Boom dizelaša početkom novog milenija doveo je do toga da je od 2003. godine dopušteno da se na poznatoj utrci 24 sata le Mansa mogu natjecati i bolidi s dizelskim motorima. Već 2006. godine Audi je za najprestižniju svjetsku utrku izdržljivosti pripremio dizelski bolid R10 TDI s 5,5-litrenim V12 TDI strojem koji je postizao između 650 i 700 KS uz najveći okretni moment od čak 1100 Nm. Bilo je to prvi put u povijesti da ovu utrku osvaja bolid s pogonom na dizelsko gorivo.

 

Subaru Legacy

Prvi boxer dizelaš na svijetu

Baš kao početkom osamdesetih BMW, i Subaru je odlučio proizvesti dizelaša, ali prema vlastitim standardima. Ako dizel - onda boxer dizel! Općenito, Japanci su se u razvoj dizelaša uključili kasnije od europskih marki no za uspjeh na Starom kontinentu trebao im je dizelaš. Uhvatili su priključak, a Subaru je to učinio sa stilom i vjeran tradiciji pa predstavio prvi turbodizelski boxer motor. Kompletan je motor, ponajviše ugrađivan u model Legacy od 2007. godine, izrađen od aluminija pa je "težak" tek 180 kg. Obujam od 2 litre, 147 KS i 350 Nm su sjajne brojke, no ono čime taj motor oduševljava jest mirnoća rada bez vibracija i činjenica da se može zavrtjeti do 5000 okretaja u minuti.

 

BMW M550d

Prvi dizelaš s tri turbo punjača

Prije šest godina u prethodnoj generaciji Serije 5, BMW je predstavio prvi dizelaš s čak tri turbo punjača (aktualni M550d ih ima čak četiri) kako bi iz rednog 3.0 dizelaša uspješno "izvukli" čak 381 KS i 750 Nm bez posljedica na trajnost motora i kako bi potpuno "poravnali" turbo rupu. Rješenje je bila ugradnja tri turbopunjača, dva mala, smještena u gornjem dijelu motora i jedan veliki u donjem, s radom motora u tri faze. Kod malih brzina vrtnje u funkciji je samo jedan mali turbopunjač promjenjive geometrije. Kako je cjelokupna struja zraka usmjerena preko njega, a masa mu je razmjerno mala, brzo se zavrti na visok broj okretaja te odmah povećava snagu motora. U srednjem području okretaja priključuje se veliki turbopunjač, a na visokim i drugi mali. Luda složenost!

 

Volkswagen TDI

Skandalozno dobar dizelski stroj za kraj

Motor koji se ugrađivao u veliki broj modela Grupe VW (za ilustraciju kao najpoznatiji primjer smo stavili VW Golf) svakako zaslužuje mjesto u retrospektivi dizelskih strojeva u osobnim automobilima. No, ne zbog nekih svojih osobitih inovacija već zbog činjenice kako je 2.0 TDI motor pod tvorničkom šifrom EA189 temelj skandala Dieselgate koji je izbio 2015. godine u Sjedinjenim Državama što je dovelo do današnjeg sve manjeg interesa za dizelske strojeve u osobnim automobilima i ulaganja u automobile pokretane električnom energijom.

 

Izdvajamo

Iz drugih medija