Čist motorni prostor mnogim je vlasnicima automobila znak urednog održavanja. Prizor prašnjavog motora prekrivenog masnoćom ne djeluje osobito privlačno, pa neki vozači posežu za visokotlačnim peračem i u nekoliko minuta pokušavaju ukloniti svu prljavštinu. Međutim, ono što je dobro za karoseriju ne mora biti dobro i za prostor ispod poklopca motora. Pogotovo kod modernih automobila, prepunih elektronike, senzora i električnih priključaka. Znači li to da motor uopće ne bi trebalo prati vodom?
Voda nije neprijatelj, ali tlak može biti
Prvo treba razjasniti jednu stvar. Automobilski motori i njihovi pomoćni sustavi nisu toliko osjetljivi da bi ih voda mogla uništiti. Proizvođači računaju na vožnju po kiši, snijegu i mokrim cestama, pa su mnoge električne komponente odgovarajuće zaštićene. Međutim, postoji velika razlika između vlage i vode koja tijekom vožnje dospijeva u motorni prostor i snažnog mlaza vode iz visokotlačnog perača.
Pod visokim tlakom voda može prodrijeti kroz brtve električnih priključaka, u kućišta elektroničkih komponenti i druga mjesta koja nisu predviđena za izravno pranje. Posljedice ne moraju biti odmah vidljive. Automobil može normalno upaliti nakon pranja, a tek kasnije početi pokazivati probleme zbog zadržane vlage i korozije kontakata.
Zato svi proizvođači u svojim uputama upozoravaju da pranje motornog prostora vodom, osobito pod visokim tlakom, može uzrokovati kvarove električnih sustava.
Koji su dijelovi najugroženiji?
Posebno su osjetljivi alternator, elektronički upravljački moduli, kutije s osiguračima, nezaštićeni električni priključci i pojedini senzori. Voda može izazvati privremene smetnje, otežano pokretanje motora ili trajno oštećenje ako prodre na pogrešno mjesto.
Na starijim benzinskim motorima problem mogu predstavljati razvodnik paljenja i visokonaponski kabeli, dok moderni motori imaju brojne elektronički upravljane komponente. Posebno treba paziti na usis zraka. Ako veća količina vode dospije u cilindre, posljedice mogu biti katastrofalne, uključujući mehaničko oštećenje motora.
Tu je i još jedan, često zanemaren rizik. Snažan mlaz može oštetiti osjetljive gumene i plastične dijelove, zaštitne obloge i brtve. To znači da čak ni automobil koji nakon pranja radi potpuno normalno nije nužno prošao bez posljedica.
Ima li čišćenje motora uopće smisla?
Ima, ali znatno rjeđe nego što mnogi misle. Tanak sloj prašine u motornom prostoru uglavnom ne predstavlja nikakav problem za rad motora i nema razloga uklanjati ga svakih nekoliko mjeseci.
S druge strane, čišćenje može biti korisno kada su motor i okolni dijelovi prekriveni debelim slojem ulja, masnoće, blata ili ostataka soli. Takve naslage mogu otežati pregled i održavanje, a nečistoće u pojedinim dijelovima motornog prostora mogu zadržavati vlagu i pridonijeti koroziji.
Čišći motorni prostor također olakšava otkrivanje novih curenja ulja i drugih tekućina. Ipak, ako motor već propušta ulje, važno je prvo utvrditi uzrok. Pranje samo uklanja tragove problema, ali ga ne rješava, a može i otežati dijagnostiku ako se obavi prije pregleda u servisu.
Kako onda očistiti motor bez nepotrebnog rizika?
Najsigurniji pristup za većinu modernih automobila jest pažljivo ručno čišćenje, uz minimalnu količinu vode. Motor najprije treba ugasiti i ostaviti da se ohladi. Nanošenje hladne vode ili agresivnih kemikalija na vrlo vruće dijelove nije dobra ideja.
Lišće, prašinu i suhu prljavštinu najbolje je ukloniti mekanom četkom, krpom ili prikladnim usisavačem. Za masne naslage mogu se koristiti sredstva posebno namijenjena čišćenju motornog prostora, ali treba provjeriti jesu li sigurna za plastiku, gumu i električne komponente.
Sredstvo je bolje nanijeti na krpu ili četku, a zatim ciljano očistiti zaprljane površine. Vlažna krpa od mikrovlakana često je sasvim dovoljna. Električne priključke, alternator, kutije s osiguračima i otvor usisa zraka treba izbjegavati.
Ako je potrebno temeljito pranje vodom, razumnije ga je prepustiti stručnjacima koji poznaju konstrukciju konkretnog vozila. Važno je i pridržavati se uputa proizvođača, jer neki izričito upozoravaju na pranje motornog prostora vodom.
Kod električnih automobila potreban je dodatni oprez
Kod električnih i hibridnih automobila oprez je još važniji zbog visokonaponskih komponenti. Iako su sustavi projektirani s odgovarajućom zaštitom, to ne znači da ih je dopušteno prati snažnim mlazom vode. Primjerice, Renault u uputama za neke svoje električne modele izričito zabranjuje visokotlačno pranje motornog prostora, priključka za punjenje i pogonske baterije. Narančaste visokonaponske kabele i njihove priključke ne treba dirati niti pokušavati samostalno čistiti ili otvarati.
Čist motor ne znači i bolje održavan motor
Pranje motora nije automatski loša ideja, ali često je potpuno nepotrebno. Ako je motorni prostor samo prašnjav, najbolje ga je ostaviti na miru ili povremeno obrisati dostupne površine.
Kod izrazito zaprljanih motora čišćenje može imati smisla, ali agresivno pranje visokotlačnim peračem donosi nepotreban rizik. Posebno je problematično usmjeravati mlaz prema električnim komponentama i teško dostupnim dijelovima u kojima se voda može zadržati.
U konačnici, automobil neće bolje voziti niti trošiti manje goriva samo zato što mu motor izgleda kao nov. A cijena mogućeg kvara elektroničkih komponenti može višestruko nadmašiti korist od besprijekorno čistog motornog prostora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....