Prije tek nešto više od pola stoljeća, u doba kad su na socijalističkom istoku Europe (da sad ne nabrajamo sve tadašnje sovjetske Zaporožce, Moskviče, SMZ-ove, GAZ-ove i ZiL-ove...), istočni Nijemci naveliko štancali Trabant 601 i Wartburg 353, a Česi cijelu paletu Škoda, Tatru 2-603 i trokotačni dvosjed Velorex 16, Srbi Fićek i Tristać, kad su Poljaci imali FSO Warszawu 223, Syrenu 104 I Polski Fiat 125p, pa i Bugari već svoj Pirin-Fiat 850, Bulgarrenault 8 i Bulgaralpine, a Bosanci po licenci radili NSU Prinz 1200 C, i rumunjski se diktator Nicolae Ceausescu odlučio za stvaranje vlastite autoindustrije. No, u odnosu na doslovno sve netom spomenute Rumunji su imali još manje znanja i inih resursa prijeko potrebnih za ovu industriju.
No, imali su zato puno volje i kraj grada Pitestija, odnosno točnije rečeno, između sela Colibasi i Mioveni, u svega godinu i pol sagradili tvornicu s čije je trake 20. kolovoza 1968. izašla prva, na temelju francuske licence sklopljena Dacija. No u sljedeća će tri desetljeća, do sredine 1998., ta tvornica proizvesti jedva dva milijuna vozila. A kako to tamo izgleda danas? Samo lani u toj je istoj, ali znatno moderniziranoj tvornici 7000 zaposlenika uz veliku pomoć 800 robota proizvelo čak 313.833 automobila, 509.655 motora, 505.621 mjenjač i još hrpu drugih auto dijelova. Od temeljite rekonstrukcije branda, započete 2004. lansiranjem Logana, pa do kraja prošle godine u toj je tvornici proizvedeno pet milijuna automobila.
No, koliko god to doista zvučalo impresivno, Dacija je, zapravo, malo je ljudi toga svjesno, puno više od “Renaultovog rumunjskog branda”. Jer je uz spomenutih pet milijuna Dacija sklopljenih u Rumunjskoj, u istom tom periodu u koncernovim pogonima u Maroku, Alžiru, Indiji, Rusiji, Kolumbiji, Brazilu i Argentini proizvedeno još najmanje toliko auta s istom značkom. u posljednjih je 14 godina u 10 tvornica diljem svijeta naštancano više od 10 milijuna Dacija!
Ukratko
Uz ogromne investicije u prvu i još uvijek glavnu Dacijinu tvornicu Renault je 90 km od nje 2010. sagradio i ogromni Testni centar Titu, a rumunjska je vlada odmah oko njega strogo zabranila let dronova, pa i aviona na visinama nižim od 600 metara...
Ispitno-testne poligone u Tehničkom centru Titu čini čak 100 ispitnih platformi i 10 vrsti pista (dugih sveukupno 32 km) među kojima su i derutne kamene kocke, vodeni tunel i tunel s prašinom i šljunkom
Lani je u Dacijinoj rumunjskoj tvornici 7000 ljudi uz pomoć 800 robota proizvelo čak 313.833 auta, 509.655 motora, 505.621 mjenjač i još more drugih dijelova...
5 PRIJELOMNIH GODINA RANE POVIJESTI DACIJE
Prva Dacija osiromašeni je Renault 8
Prva Dacija, model 1100, sklopljena je od uvezenih dijelova. Prvi se njome provozao Nicolae Ceausescu, te rekao da je preluksuzna, ali da će, kad se bočni retrovizor, radio i drugi luksuz izbaci biti “idealna za idiote”, odnosno narod koji je maltretirao.
Najveći bestseler, pak, tek je u Daciju prekršteni Renault 12
Po licenci rađeni, tek blago prekrojeni Renault 12 u Rumunjskoj je prekršten u Daciju 1300 te je sa svojim kasnijim inačicama 1301, 1310, 1210, 1410 i 1320 te pick up verzijama 1302 i 1307, od 1969. do 2004. proizveden u više od 2,5 milijuna primjeraka.
Nakon diktatora stigla i Liberta
Nakon što su “rumunjski idioti” napokon srušili Ceausescua s vlasti (i brutalno ga likvidirali poput kakvog psa lutalice), u državi su postala jako popularna imena koja asociraju na slobodu, pa tako i hatchback verzija treće generacije Dacije 1310 - model 1325 u svom imenu dobiva i dodatak Liberta...
Prvi samostalno razvijeni auto
Peterovratna Dacia Nova prvi je u kući, bez pomoći Francuza, razvijeni model, no teško je ne vidjeti da jako nalikuje Renaultu 11 i Peugeotu 309. I premda je bila modernija od ostatka Dacijine palete, kvaliteta karoserije uglavnom joj je bila gora, s manjim prtljažnim prostorom i bitno većom cijenom...
Početak zlatne ere
Louis Schweitzer, tadašnji CEO Renaulta, 2. srpnja 1999. odobrava kupnju 51 % Dacijinih dionica. No to je bio tek početak, jer su nakon početnih lutanja Francuzi posve preuzeli vlasništvo, razvili jasnu strategiju razvoja i do danas u Daciju uložili čak 2,8 milijardi eura...
