ZAGREB - Slovenija kreće u veliku reformu sustava socijalne skrbi kojoj nije cilj smanjivati iznose socijalnih naknada, već ih bolje usmjeriti i učiniti cijeli sustav pravednijim. Slične reforme već su provele ili provode i ostale europske zemlje.
Hrvatska ima isti cilj u sređivanju sustava socijalnih transfera koji će tek biti moguće početi ostvarivati iduće godine, nakon pune primjene osobnog identifikacijskog broja. Drugim riječima, više neće biti moguće koristiti socijalnu pomoć u slučaju prelaska određenog imovinskog cenzusa.
Radno sposobni
Jedan od najvećih problema koji opterećuju hrvatski socijalni sustav jest činjenica da je među primateljima socijalne pomoći gotovo polovina radno i zdravstveno sposobnih. Riječ je o više od 40.000 od 96.000 odraslih osoba, korisnika socijalne pomoći koje su sposobni raditi. Drugi je problem visoki ukupni udio socijalnih izdataka u BDP-u od 24 posto. Međutim, riječ je o ukupnim izdvajanjima u kojima više od 50 posto izdataka odlazi na mirovine te još 30 posto na zdravstvo. Samo na te dvije stavke država je u 2009. morala osigurati više od 67 milijardi kuna.
Na same socijalne pomoći odlazi više od pet posto izdataka. U prošloj godini riječ je bila o 2,9 milijardi kuna.
I u Svjetskoj banci koja neprestano kritizira hrvatski mirovinski sustav, prije svega poticanje prijevremenih umirovljenja, nemaju prigovora na samu visinu hrvatske socijalne pomoći koja trenutno iznosi 500 kuna. Problem su, dakle, visoki iznosi koje Hrvatska ukupno izdvaja za socijalne izdatke, dok su istovremeno socijalne naknade najsiromašnijima preniske i nisu dovoljne za ozbiljnije suzbijanje siromaštva.
- Jedan od prioriteta trebao bi biti vraćanje radno sposobnih osoba koje primaju socijalnu pomoć na tržište rada prekvalifikacijama i doškolovanjem. Međutim, glavni hrvatski problem jest što ne postoji ni minimalni konsenzus o tipu gospodarsko-socijalnih odnosa i modela socijalne države kakva želimo biti - kaže dr. sc. Zdenko Babić sa Studija socijalnog rada na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Hrvatska u prosjeku
Prema stopi siromaštva od 17 posto, Hrvatska ne odskače od prosjeka europskih zemalja.
- Kada je riječ o siromaštvu, Hrvatska je s postojećim sustavom socijalne skrbi na razini prosjeka Europske Unije od 18 posto. Međutim, nama cilj ne bi trebao biti prosjek EU koji dižu neoliberalne, prije svega baltičke, zemlje, već prosjek zemalja kao što su Slovenija i Češka u kojima je stopa siromaštva na razini od 10 posto - kaže Zdenko Babić sa Studija za socijalni rad.Prema analizi Eurostata, na sve socijalne tranfere, uključujući mirovine i zdravstvo, u Europi najviše troši Francuska, više 31 posto BDP-a. Na samom vrhu su i Švedska, Njemačka i Austrija, a Hrvatska je na razini od 24 posto. Bugarska i Rumunjska su na razini od 15 posto.
Za troje djece 2000 kuna
Stručnjaci upozoravaju da same socijalne naknade od 500 kuna nisu destimulirajuće za vraćanje socijalno ugroženih osoba na tržište rada pa je i to jedan od argumenata što još ima prostora za njihovo povećavanje. Jedino višečlane obitelji mogu “profitirati” od socijalnih pomoći pa tako obitelj s troje djece na ime svih socijalnih dodataka od države mjesečno može dobiti nešto više od 2000 kuna.
Slovenija uvodi jedinstven sustav
U Sloveniji socijalnu pomoć trenutno prima 40.000 građana, a pravo na dječji doplatak ostvaruje 378 tisuća korisnika.
Kako bi poboljšala sustav socijalnih davanja, Slovenija uvodi jedinstven sustav u kojem će biti vidljive sve socijalne naknade koje jedna osoba dobiva od države, a ključnu će ulogu ubuduće imati centri za socijalni rad. Centrima će biti dostupni svi mogući podaci, bilo da je riječ o nekretninama, osobnim automobilima, vrijednosnim papirima i ostaloj imovini koja je definitivno pokazatelj da nema osnove za ostvarivanje prava na pomoć države. Glavni je cilj spriječiti sve moguće zloporabe te socijalnu pomoć usmjeriti samo onima kojima je ona najpotrebnija.
Istočna Slavonija je najsiromašnija
Hrvati s nižom razinom obrazovanja imaju veću šansu za ulazak u siromaštvo i život od socijalne pomoći. Naime, analize pokazuju da oko 70 posto primatelja pomoći za uzdržavanje od 500 kuna ima nezavršeno ili završeno osnovnoškolsko obrazovanje, dok 26,4 posto korisnika ima završeno srednjoškolsko obrazovanje. Očekivano, 1,7 posto korisnika ima više ili visoko obrazovanje.
Kada jednom uđu u siromaštvo, građani se teško iz njega izvlače pa i po nekoliko godina žive na sustavu socijalne skrbi. Procjenjuje se da oko 80 posto primatelja pomoći za uzdržavanje tu pomoć prima dulje od jedne godine, a preko 30 posto dulje od pet godina.
Hrvatska ima problem i s neuravnoteženosti regionalnog razvoja. Najviše primatelja socijalnih pomoći živi u županijama središnje i istočne Hrvatske.