Krajem ovog mjeseca, 27. siječnja, čelnim ljudima Hanfe ističe šestogodišnji mandat. Pred Vladom bi se, kako neslužbeno doznajemo, možda već i na prvoj ovogodišnjoj sjednici mogao naći prijedlog imenovanja novih članova Upravnog vijeća Hanfe, koji Banski dvori potom šalju na potvrdu na drugu stranu Markova trga, u Sabor.
Iako se u Vladinim krugovima danas nije moglo saznati tko bi na mjestu predsjednika Upravnog vijeća Hanfe mogao zamijeniti Petra-Pierrea Mateka, u kuloarima se kao najizgledniji nasljednik najčešće spominje Mario Radaković, sadašnji član Upravnog vijeća te institucije. Tu nam je informaciju potvrdilo nekoliko sugovornika dobro upućenih u poslovanje Hanfe i financijskih tržišta općenito. Iza Radakovića je, inače, bogata karijera u financijskom sektoru: radio je kao analitičar u segmentu financija za njemačku tvrtku Accenture, a potom u mirovinskom fondu PBZ Croatia osiguiranje. U Hanfi je od 2012. godine.
Od promjena na čelu Hanfe, objašnjava dio naših sugovornika, očekuje se da donesu zaokret u njenom funkcioniranju. Dosadašnji rad hrvatskog financijskog regulatora naši sugovornici uglavnom ocjenjuju pasivnim i mlakim, posebno tijekom krize u Agrokoru.
- Cijeli proces supervizije i nadzora proteklih je godina zanemaren, iako je to glavnina posla Hanfe. U biti, više su se bavili sporednim stvarima, nego onim zbog čega su osnovani - poručuje jedan naš sugovornik, inače dobar poznavatelj financijske regulative u Hrvatskoj.
- Aktualno čelništvo Hanfe nije odradilo dobar posao. To se posebno vidjelo tijekom krize u Agrokoru, u kojoj nisu zaštitili manjinske dioničare, te su dopustili špekulativno trgovanje - kaže i Damir Novotny, ekonomski analitičar.
I Miroslav Jeličić Purko, šef udruge manjinskih dioničara Agrokorovih tvrtki koje kotiraju na burzi, nedavno se požalio na ponašanje Hanfe kada je riječ o manjinskim dioničarima Agorkorovih kompanija. Zatražio je i zaštitu Hanfe, iz koje su mu poručili da će mu odgovoriti na pisani upit.
Unatoč takvim kritikama, to ne znači da je Matek potpuno bez šansi za novi mandat na čelu Hanfe. Naime, upućeni kažu da je Matek i dalje zainteresiran za ostanak na mjestu šefa te institucije. Glavni argumenti koje je proteklih mjeseci u svojim javnim istupima sam iznosio su da je sve radio po zakonu, kao i da je u krizi kroz koju prolazi najveći hrvatski koncern zadržao stabilnost financijskog sustava zemlje. Sam Matek danas nije bio dostupan za razgovor.
U financijskim krugovima kao potencijalni novi šef Hanfe već se neko vrijeme spominje i Ante Samodol, bivši predsjednik Upravnog vijeća te institucije. Ni Samodol danas nije bio voljan išta komentirati, no ljudi iz njegova okruženja kažu da opcija njegova povratka u Hanfu navodno ne drži vodu jer da mu nitko tako nešto nije nudio, niti je sam za to zainteresiran.
Odluku o tome tko će u narednih šest godina, koliko traje mandat Upravnog vijeća i predsjednika, voditi Hanfu na kraju će, naravno, donijeti politika. Ipak, stručnjaci upozoravaju da samo kadrovska rošada neće puno promijeniti u funkcioniranju Hanfe ako se istodobno ne promijeni i zakonski okvir u kojem ona posluje. Tako Novotny ističe da bi Hanfa, s jedne strane, trebala dobiti veće ovlasti na tržištu osiguranja, dok bi, s druge strane, tržište kapitala trebalo dodatno liberalizirati.
- Potrebno je redefinirati ulogu Hanfe - zaključuje Novotny.
Iako se u Vladinim krugovima danas nije moglo saznati tko bi na mjestu predsjednika Upravnog vijeća Hanfe mogao zamijeniti Petra-Pierrea Mateka, u kuloarima se kao najizgledniji nasljednik najčešće spominje Mario Radaković, sadašnji član Upravnog vijeća te institucije. Tu nam je informaciju potvrdilo nekoliko sugovornika dobro upućenih u poslovanje Hanfe i financijskih tržišta općenito. Iza Radakovića je, inače, bogata karijera u financijskom sektoru: radio je kao analitičar u segmentu financija za njemačku tvrtku Accenture, a potom u mirovinskom fondu PBZ Croatia osiguiranje. U Hanfi je od 2012. godine.
Od promjena na čelu Hanfe, objašnjava dio naših sugovornika, očekuje se da donesu zaokret u njenom funkcioniranju. Dosadašnji rad hrvatskog financijskog regulatora naši sugovornici uglavnom ocjenjuju pasivnim i mlakim, posebno tijekom krize u Agrokoru.
- Cijeli proces supervizije i nadzora proteklih je godina zanemaren, iako je to glavnina posla Hanfe. U biti, više su se bavili sporednim stvarima, nego onim zbog čega su osnovani - poručuje jedan naš sugovornik, inače dobar poznavatelj financijske regulative u Hrvatskoj.
- Aktualno čelništvo Hanfe nije odradilo dobar posao. To se posebno vidjelo tijekom krize u Agrokoru, u kojoj nisu zaštitili manjinske dioničare, te su dopustili špekulativno trgovanje - kaže i Damir Novotny, ekonomski analitičar.
I Miroslav Jeličić Purko, šef udruge manjinskih dioničara Agrokorovih tvrtki koje kotiraju na burzi, nedavno se požalio na ponašanje Hanfe kada je riječ o manjinskim dioničarima Agorkorovih kompanija. Zatražio je i zaštitu Hanfe, iz koje su mu poručili da će mu odgovoriti na pisani upit.
Unatoč takvim kritikama, to ne znači da je Matek potpuno bez šansi za novi mandat na čelu Hanfe. Naime, upućeni kažu da je Matek i dalje zainteresiran za ostanak na mjestu šefa te institucije. Glavni argumenti koje je proteklih mjeseci u svojim javnim istupima sam iznosio su da je sve radio po zakonu, kao i da je u krizi kroz koju prolazi najveći hrvatski koncern zadržao stabilnost financijskog sustava zemlje. Sam Matek danas nije bio dostupan za razgovor.
U financijskim krugovima kao potencijalni novi šef Hanfe već se neko vrijeme spominje i Ante Samodol, bivši predsjednik Upravnog vijeća te institucije. Ni Samodol danas nije bio voljan išta komentirati, no ljudi iz njegova okruženja kažu da opcija njegova povratka u Hanfu navodno ne drži vodu jer da mu nitko tako nešto nije nudio, niti je sam za to zainteresiran.
Odluku o tome tko će u narednih šest godina, koliko traje mandat Upravnog vijeća i predsjednika, voditi Hanfu na kraju će, naravno, donijeti politika. Ipak, stručnjaci upozoravaju da samo kadrovska rošada neće puno promijeniti u funkcioniranju Hanfe ako se istodobno ne promijeni i zakonski okvir u kojem ona posluje. Tako Novotny ističe da bi Hanfa, s jedne strane, trebala dobiti veće ovlasti na tržištu osiguranja, dok bi, s druge strane, tržište kapitala trebalo dodatno liberalizirati.
- Potrebno je redefinirati ulogu Hanfe - zaključuje Novotny.