NJEGOVA ISTINA

HRVATSKA NAJGORA U EU, GRČIĆ I DALJE OPTIMIST 'U Lijepoj našoj se događaju ozbiljne promjene'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 04.11.2014. u 15:37

Goran Mehkek / CROPIX

SLAVONSKI BROD - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova Branko Grčić danas je, komentirajući najnovije snižene procjene Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo, istaknuo kako izlazak Hrvatske iz krize kasni zbog kasnijeg ulaska u EU, no istaknuo je i da nekoliko ključnih pokazatelja upućuje na ozbiljne promjene.

"Hrvatska zbog svojih specifičnosti nije ušla u EU u prvom krugu proširenja. Za zemlje iz okruženja, 10 godina članstva u EU je nevjerojatna prednost. To je tih 0,5 ili jedan posto u ostvarenju gospodarskog rasta", istaknuo je Grčić nakon završne konferencije na kojoj je predstavljeno 19 projekata realiziranih u sklopu operativnog programa EU "Regionalna konkurentnost 2007.-2013.".

NAJGORI U EU Europska komisija objavila: 'Hrvatska stoji najlošije od svih država članica'

Europska komisija (EK) povećala je u utorak procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto. U najnovijim, jesenskim prognozama EK tako predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi sljedeće godine trebao porasti blagih 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu o rastu za 0,7 posto, po čemu je među najlošijim zemljama članicama.

"Međutim, nekoliko ključnih pokazatelja govori da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prije svega pokazatelj rasta izvoza u EU od gotovo 20 posto i pokazatelj da su strana ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. I ono što je isto tako važno jest da je industrijska proizvodnja rasla u sedam od osam mjeseci. Prvi pomaci u integraciji Hrvatske u EU se vide", rekao je Grčić, dodajući da bi Hrvatska bila u rangu rasta BDP-a ostalih članica da je u uniju ušla prije deset godina.

Ističući da je i dalje optimist što se tiče smjera kojim ide Hrvatska, Grčić je kazao da tome treba pripomoći i pet milijardi kuna ulaganja kroz trenutno ugovorene projekte EU, te najavio da će još šest milijardi kuna biti uloženo do kraja 2015. godine.

"U EU se ne odvijaju stvari kako bi svi mi to željeli. Očigledno je da u EU postoji potreba za promjenom političkog, ekonomskog smjera. Osim provedbe reformi, treba ozbiljno razmišljati o povećanju potražnje, kroz potrošnju građana i nove investicije. Mi pokušavamo gurati u ta dva smjera", rekao je Grčić, podsjetivši na aktualnu poreznu reformu kojom se povećavaju plaće.

Također, Grčić je danas odbacio mogućnost da Vlada prikriva proračunski manjak od pet milijardi kuna.

Jutarnji list objavio je danas procjenu Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta u Zagrebu da deficit proračuna opće države za 2014. neće iznositi 16,2 milijarde kuna, koliko je Vlada prognozirala drugim rebalansom državnog proračuna prošlog tjedna, nego 21,2 milijarde kuna, jer da Europska komisija neće kao redovne prihode priznati oko tri milijarde kuna koje je Vlada u lipnju prebacila iz drugog u prvi mirovinski stup od beneficirane mirovinske štednje, a u rashodima proračuna nije registrirala oko 2,1 milijardu kuna dospjelih, a neplaćenih dugovanja zdravstvenog sustava.

"To nisam čuo od Europske komisije. To sam čuo od nekih naših ekonomista koji su do jučer bili savjetnici nekih drugih vlada za čije vrijeme su nastali ogromni dugovi u zdravstvu i nekim drugim segmentima nastali", istaknuo je Grčić, odlučno ustvrdivši da neće biti povećanja deficita za pet milijardi kuna.

Sve bi dodatno trebale pospješiti i izmjene zakona o strateškim investicijama koje bi slijedeći tjedan trebale biti na sjednici Vlade, najavio je Grčić.

Kako bi se još bolje koristili fondovi EU, danas je najavljeno da će Vlada u proračunu od 2015. godine osigurati godišnje oko 180 milijuna kuna za pokriće obaveznog vlastitog udjela jedinica lokalnih samouprava i njihovih javnih ustanova za manje infrastrukturne projekte.

Idući tjedan mjere za nadoknadu manjka prihoda u lokalnim proračunima

U sklopu aktualne porezne reforme Vlada će omogućiti rast plaća za više od milijun zaposlenih, a najavljeno je da se isto neće dogoditi i s plaćama državnih dužnosnika. Grčić najavljuje da će vrlo brzo donijeti posebnu uredbu kojom će to i definirati.

Zbog te porezne reforme manjak u proračunu bilježit će jedinice lokalne samouprave. Na upit novinara kako će nadoknaditi manjak prihoda u lokalnim proračunima, bez ulaženja u detalje Grčić je najavio konkretne mjere koje će na Vladi biti predstavljene slijedeći tjedan, a trebale bi prema njegovim riječima "značajan dio tih manjih prihoda nadoknaditi".

Pozivajući lokalne čelnike da ni sebi ne povećavaju plaće, Grčić je istaknuo "ako građanima prepustite gotovo dvije milijarde kuna, to netko mora platiti" te da će u ovom trenutku to ići na teret "pola države, a pola jedinica lokalne samouprave".

Izdvajamo