Spora i neučinkovita birokracija, loša investicijska klima i neriješeni vlasnički odnosi glavni su razlozi zašto Nikki Beach, najpoznatiji svjetski lanac hotela i klubova na plaži, još uvijek nije na Hvaru otvorio svoj dugonajavljivani luksuzni resort. Tako je otprilike zaključio poznati bloger Paul Bradbury koji za Digital Journal donosi priču o dva resorta te analizira dobar posao u Grčkoj i loš u Hrvatskoj. Naime, Nikki Beach 1. kolovoza otvara svoj najnoviji luksuzni resort u Porto Heliju u Grčkoj. U ponudi su, kako se navodi, 66 luksuznih soba i apartmana od kojih neki imaju i privatne bazene, rafinirana kuhinja u tri restorana i ekskluzivni SPA centar s lounge barovima.
“Resort je samo dva sata vožnje udaljen od glavnoga grada Grčke”, piše Bradbury, dodajući kako na njegovo otvorenje norveški investitori koji planiraju sličan posao na Hvaru mogu gledati samo s uzdahom. Pogotovo stoga što se s planiranjem posla u obje zemlje počelo otprilike u isto vrijeme - u Grčkoj 2006., a u Hrvatskoj, gdje je najavljeno da će resort biti otvoren na 800 tisuća četvornih metara s butik-hotelom, restoranima, klubom i velikim SPA centrom, samo godinu poslije.
Negativni publicitet
Što se tiče Grčke, zemljište sa starim hotelom kupljeno je 2006., dok je partnerstvo s kompleksom Nikki Beach Hotels & Resorts potpisano 2010. kad je i najavljeno da će resort biti otvoren 2014. godine. S gradnjom se počelo 2012. kada su dobivene sve dozvole, a očito je da su, unatoč tome što je i Grčka imala probleme s birokracijom, krizom i negativnim publicitetom, svi rokovi ispoštovani budući da se resort otvara sutra.
Hrvatska, međutim, ima posve suprotnu priču. Bradbury piše kako Hrvatska, koja se predstavlja kao nova turistička zvijezda Europske unije, doista ima mnogo toga ponuditi turistima - bogatu baštinu, gastronomiju, kulturu, prekrasne plaže, otoke - te je potencijal za generiranje prihoda od turizma mnogo veći od trenutačnog koji iznosi 16,5 posto BDP-a. Navodi kako Hrvatska treba poraditi na razvoju kvalitetnih, luksuznih hotela, no pritom upozorava na probleme s kojima se suočavaju strani ulagači u Hrvatskoj, poput onih s kojima se suočio Nikki Beach kada je prije sedam godina kao mjesto za svoj prvi resort u Hrvatskoj odabrao naš najsunčaniji otok, Hvar, omiljeno okupljalište elite na koji dolaze brojne pozante svjetske zvijeezde.
Problem s vlasništvom
No, otad pa do danas projekt na Hvaru nije se pomaknuo s mjesta zbog problema s vlasništvom budući da je Općina investitorima prodala zemljište za koje država tvrdi da je njeno. Nakon godina nesuglasica norveški su investitori zaprijetili da će napustiti projekt težak 250 milijuna eura, za koji se procjenjuje da bi zaposlio oko 500 ljudi, te da će tražiti povrat novca koji su dosad uložili, što bi lokalnu vlast moglo baciti u stečaj. Ovaj slučaj, kako ističe Bradbury, na žalost nije netipičan za Hrvatsku koja ima lošu reputaciju zbog neučinkovite birokracije i problema s vlasništvom zemljišta. Upravo takvi problemi i frustracije koje doživljavaju, odvraćaju strane investitore, iako oni pokazuju velik ineteres za ulaganje u Hrvatsku.
Ipak, čini se da još ima nade za projekt Nikki Beach Hrvatska. Kako ističe poznati bloger, nakon intervencije splitsko-dalmatinskog župana Zlatka Ževrnje, koji se nedavno u Sućurju na Hvaru sastao s lokalnim vlastima i norveškim investitorima, dogovoren je okvir da projekt krene dalje na dobrobit svih. Župan Ževrnja potvrdio nam je jučer da je 17. srpnja održan sastanak te da je potpisan memorandum.
- Razgovarali smo i nadam se da su nesuglasice otklonjene. Za taj projekt imenovali smo i posebnog koordinatora, a u tijeku su i izmjene općinskog prostornog plana. Dogovorene su i obveze oko gradnje komunalne infrastrukture, što je također bio jedan od problema koji je kočio projekt. Inače, kad je taj projekt prije nekoliko godina krenuo, nije bio u postojećem prostornom planu Županije, što smo mi promijenili i sad je na općinskim vlastima da završe manje korekcije - kazao nam je Ževrnja.
Istaknuo je da je lokalnu vlast trebalo ohrabriti oko nekih odluka jer su se plašili da ne naprave nešto nezakonito.
Komentirajući zašto je posao, primjerice, u Grčkoj uspio, a u Hrvatskoj još nije, Ževrnja ističe kako to ovisi o nizu faktora.
Strani ulagač
- Više od 20 godina sam u ovom poslu i znam da poduzetnicima treba biti pri ruci, posebno stranim ulagačima kojima bi, primjerice, trebalo olakšati procedure oko dobivanja raznih dozvola, a bilo bi dobro i da prilagodimo poreznu politiku. Vjerujem da bi tada i kod nas stvari krenule brže - zaključio je Ževrnja.
Naš poznati turistički stručnjak Miroslav Dragičević, osnivač i stariji partner u konzultantskoj kući Horwath HTL, kaže, pak, kako je tu riječ o još jednoj našoj “tužnoj priči”.
- To je naš opći problem koji leži u svim slojevima birokracije, posebice na lokalnoj razini. Ne postoji razumijevanje da se određeni projekti, koji donose visoku dodanu vrijednost za destinaciju, trebaju dočekati raširenih ruku. Umjesto toga, naše upravljačke strukture ih zakoče gledajući uske interese, ne mareći da je riječ o tzv. breakthrough projektima, poput sadržaja Nikki Beacha, koji destinaciju stavljaju na globalnu mapu - kaže Dragičević i dodaje da mi jednostavno još ne razumijemo tajne svjetskog biznisa.
- Kada velike kuće, koje destinaciji daju izuzetnu dodanu vrijednost, postavljaju svoje uvjete i na kraju odustanu, poput hotela Ritz-Carlton ili Four Seasons, onda netko treba suvislo i stručno obrazložiti koji su to benefiti da smo ih izgubili. Jer, postavlja se pitanje kako su to druge civilne, uljudbene zemlje mogle, a mi ne. Moramo biti u stanju isporučiti svjetskim igračima ono što traže. Naravno, ne kao banana-država, nego prema zakonskim standardima države koja sluša tržište.
Komentar Mladena Plešea: Državni aparat onemogućava razvoj turizma
Najnoviji primjer stradavanja norveških investitora koji su na Hvaru željeli sagraditi luksuzni resort po licenci američkog lanca Nikki Beach još je jedan u nizu primjera kako se u nas opstruiraju i priječe strana ulaganja.
Kada su 2006., gotovo istodobno na Hvaru i u Grčkoj, započeli s pripremama za gradnju raskošnih apartmana i hotela, Norvežani ni u najgoroj noćnoj mori nisu mogli zamisliti na kakve će sve prepreke nailaziti u Hrvatskoj.
I dok će sutra, 1. kolovoza, Grci svečano otvoriti hotelsko i apartmansko naselje u kojemu će biti zaposleno stotine ljudi, a u njima će boraviti na tisuće gostiju, projekt na Hvaru, ako iscrpljeni i razočarani ulagači u međuvremenu ne dignu ruke od svega, još će godinama lutati općinskim i županijskim birokratskim labirintima. Premda se svi, od građana, preko općina i županija, do najviših državnih razina, žale i međusobno optužuju za nedolazak stranog kapitala, nitko nije voljan, pokazuje i primjer Hvara, ništa mijenjati.
Nekima, naime, sadašnje stanje, u kojemu se može neograničeno ucjenjivati, najviše odgovara. Što samo potvrđuje da čak ni dugotrajna ekonomska i financijska kriza, golema nezaposlenost i opće osiromašenje ne uspijevaju promijeniti zlu narav birokratskih struktura. Ali ne samo onih na državnoj, nego još i puno više na općinskim i županijskim razinama.
Taj se aparat toliko namnožio da stalno mora izmišljati nove poslove te pronalaziti načine kako da odugovlačenjem i reketiranjem potencijalnih ulagača ušićare nešto i za sebe. Istodobno, još moraju braniti interese lokalnih šerifa, političkih moćnika, iznajmljivača apartmana, vlasnika restorana kojima nije u interesu dolazak bilo kakve konkurencije. I upravo je takav neprijateljski odnos spram ulagača, ne samo na Hvaru, nego i po cijeloj zemlji, jedan od razloga zašto tonemo sve dublje u gospodarski i financijski ponor.