VELIKI INTERVJU

PREDSJEDNIK UDRUŽENJA NJEMAČKIH BRODOGRADITELJA 'Kina je shvatila stratešku važnost brodogradnje, a Europa mora pronaći rješenja zajedno'

, Image: 314574889, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Brodogradilište u Hamburgu

German Shipbuilding and Ocean Industries Association (Udruženje njemačkih brodograditelja i pomorske industrije - VSM) zastupa, kako se ističe na službenim internetskim stranicama, političke i komercijalne interese njemačke pomorske industrije, koja obuhvaćaju brodogradilišta za gradnju prekooceanskih i drugih brodova, brodske opreme dobavljača, brodarska društva i konzultante. Također se navodi da 2800 njemačkih tvrtki u okviru pomorske industrije ostvaruje godišnji prihod od oko 18 milijardi eura s više od 80.000 kvalificiranih radnika. Jednako tako je aktivno i 130 njemačkih brodogradilišta. Dr. Reinharda Lükena, izvršnog direktora VSM-a, pitali smo koje su metode, kanali i načini putem kojih VSM osigurava i ostvaruje političke i komercijalne interese svojih članova?

- Nudimo širok spektar usluga našim članovima, a to uključuje pregovore s predstavnicima izvršnih i zakonodavnih vlasti na različitim razinama nacionalnih i međunarodnih odnosa. Također nudimo i praktične usluge kao što su promocija izvoza, radionice za edukaciju na manjinama te podršku u korištenju programa istraživanja i inovacija. Međutim, za mnoge članove najvažniji razlog da budu dio udruge su platforme umrežavanja i suradnje koje pruža VSM.

Dok je 2013. u svjetskoj brodogradnji bilo naručeno čak 3375 plovila, taj se broj smanjio na samo 798 do 2016., najnižu razinu u tri desetljeća, a do kraja 2016. narudžbe su pale na manje od 50 posto razine iz 2008. Kakvi su rezultati bili u 2017. i koja su predviđanja za 2018. godinu? Koji su najvažniji trendovi u svjetskoj pomorskoj industriji?

- Situacija se značajno poboljšala prošle godine. Naručeno je čak 20 milijuna kompenziranih brodskih tona (CGT), dvostruko više od prethodne godine. Pritom je Europa prošla daleko bolje od tri velike brodograđevne zemlje - Kine, Koreje i Japana - zbog naše snažne prisutnosti u jedinom uspješnom segmentu tržišta: izgradnji putničkih brodova. Istovremeno, ove statistike ne smiju zavaravati. Jedan od ključnih čimbenika europske konkurentnosti je naša jaka industrija ponude, opskrbe i dobave koja može zadržati punu produktivnost samo u slučaju dovoljnih narudžbi u okviru globalnog tržišta. Otprilike 1200 plovnih objekata bilo je naručeno u 2017., što je 50 posto više u odnosu na 2016., ali to je još uvijek daleko od 2500 do 3000 godišnje koliko je potrebno da bi globalni dobavljački lanac mogao funkcionirati. Osim toga, slaba globalna potražnja dodatno potiče stvaranje dodatnih zahtjeva, da se tako izrazim, na mnogim lokalnim tržištima, a to još više otežava život europskim dobavljačima. Velika nada i prilika su sve veći tehnički zahtjevi i standardi vezani uz sigurnost i zaštitu okoliša. “Zelena brodogradnja” napreduje, a europska industrija ima potrebna rješenja. Isto vrijedi i za nove mogućnosti povezane s automatiziranom rješenjima u proizvodnji.

Što Njemačke brojke pokazuju u posljednjih 10 godina i koje su predviđanja za 2018. i blisku budućnost?

- Početak pomorske krize prije 10 godina jako je pogodio Njemačku. Narudžbe za kontejnerske brodove su prije krize činile 50 posto ukupne proizvodnje, a onda su doslovno u jednom danu te narudžbe “nestale”. Nadalje, od 80-ih godina Njemačka je svako desetljeće gubila oko 20.000 zaposlenih u brodogradnji. No, od 2010. godine uspjeli smo stabilizirati broj zaposlenih u brodogradnji na oko 18.000 izravnih radnih mjesta, bez dobavljača, a brodogradilišta koja su opstala danas proizvode mnogo složenije brodove, što također zahtijeva mnogo kompleksniji lanac vrijednosti u cijelom ciklusu proizvodnje. Takav pristup visoke specijalizacije u Njemačkoj njegujemo već niz godina, a da je tako nešto teško “stvoriti” u kratkom roku pokazali su i nedavni ogromni gubici vezani za proizvodnju velikih kruzera u Japanu.

Prošle je godine VSM upozorio njemačku vladu i druge “zainteresirane stranke” o sve snažnijim lokalnim protekcionističkim politikama koje su državne subvencije podignule na dosad nezabilježenu razinu, ističući kako se njemački pomorski sektor treba pripremiti za daljnje izazove u godinama koje dolaze. Također je rečeno da VSM ne vjeruje u to da je moguće Kinu odgovoriti od protekcionističkih politika, kao ni u to da bi bilo oportuno na njih odgovoriti istim mjerama. “Kina nije Njemačka - i obrnuto”, naglasili ste tada. Koji su mogući odgovori za Njemačku, ali i za Europu, u takvim okolnostima?

- Ovo je vrlo izazovno pitanje i nisam siguran da i danas imamo potpuno uvjerljive odgovore. U osnovi, svi elementi onoga što nam je potrebno su već dugo “u raspravi”: istraživanje i inovacije, unapređenje proizvodne tehnologije, instrumenti financiranja, tehnička regulacija, obuka radne snage i tako dalje. Međutim, jesmo li doista napredovali u postavljanju okvirnih uvjeta proizvodnje u Europi? Kina nas izaziva u svakom segmentu tržišta, Kina je shvatila stratešku važnost brodogradnje, a nisam siguran da je to slučaj u Europi, niti u Njemačkoj. Stoga, bez obzira na odgovor i rješenje koje ponudimo, prije svega mora postojati jasna politička volja za održavanjem jake brodogradnje. Europa se mora držati zajedno i pronaći rješenja zajedno, a ne da idemo jedni protiv drugih.

U tom kontekstu, što je već učinjeno u Njemačkoj?

- Što se tiče industrijske politike, napredak u Njemačkoj nije baš impresivan, bojim se. Posljednje značajno poboljšanje bilo je uvođenje CIRR-a (Program financiranja brodova naručenih u Njemačkoj koji podupire država putem državne banke KfW – Ipex Bank preuzimanjem dijela kamatnih rizika, ali pod tržišnim uvjetima - op.a.), od prije više od 10 godina. Prošle je godine njemačka vlada usvojila “Maritime Agenda 2025” (Pomorsku agendu 2025.), što je bio važan signal, iako nije sadržavao konkretne promjene, osim utemeljenja Pomorskog centra.

Možete li nam reći više o njemačkoj inicijativi za pomorski izvoz (GeMaX), VSM Academy i osnivanje Pomorskog centra?

- Njemački pomorski centar pokrenut je prošlog srpnja, radi se o think-tanku za cijelu pomorsku industriju, uključujući brodogradilišta, luke i druge aktere. GeMaX i VSM akademija su naše vlastite inicijative i ne uključuju nikakvo javno financiranje. GeMaX je započeo 2014., jer smo smatrali da se mnoge njemačke tvrtke usredotočuju više na tehnologiju, a manje na prodaju i marketing. Stoga GeMaX želi ne samo povećati prodajno-marketinške kapacitete tvrtki, nego i donijeti dodanu vrijednost kroz suradnju. To uključuje i prodajne aktivnosti banaka kako bi potencijalni klijenti mogli biti “identificirani” od različitih “poslovnih anđela”. VSM Akademiju smo osnovali, pak, zbog toga što se ispostavilo da naši brojni članovi imaju veliki broj pravnih pitanja i stoga smo se dali u potragu za najboljim stručnjacima u tom području. Budući da su ove teme bile relevantne, za nekoliko članica smo organizirali radionice i naišli snažnu potporu i odaziv. To smo onda razvili u uspješan format VSM Akademije i svakako ćemo ga i dalje unapređivati.

Jeste li upoznati sa situacijom pomorske i brodograđevne industrije u Hrvatskoj? Koje su vaše preporuke za našu pomorsku industriju i našu Vladu?

- U radnom posjetu brodogradilištima u Hrvatskoj bio sam prije mnogo godina. Siguran sam da se u međuvremenu mnogo toga promijenilo, pa stoga sigurno ne mogu davati preporuke. Međutim, želio bih istaknuti dvije želje: prvo, potrebno je da hrvatska Vlada podupire europski sektor i radi na povećanju pozornosti glede strateške važnosti brodogradnje u europskim institucijama. I drugo, odaberite njemačke proizvođače opreme za projekte brodogradnje! A Hrvatskoj možemo pomoći i putem GeMaXa.

Neka hrvatska brodogradilišta pozvala su Vladu na pružanje izravnih jamstava i/ili subvencija putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak pomoći hrvatskoj brodogradnji? Postoje li slične subvencije u Njemačkoj i EU, koje se ne odnose specifično na istraživanje i razvoj?

- Prije svega, nažalost, nema subvencija za brodograditelje u Njemačkoj, osim vrlo umjerenih programa istraživanja i inovacija. Njemačka je imala vrlo jaku specijaliziranu bankarsku ponudu, ali nažalost, mnogi od njih se nisu održali zbog problematičnih projekata tijekom ekspanzije prije 2007. Većina komercijalnih banaka stoga je odlučila smanjiti ili čak izlaziti iz programa financiranja pomorske industrije. Srećom, KfW IPEX Bank uglavnom je uspjela izbjeći loše projekte i danas je najveća njemačka banka koja financira brodogradnju. Iako je u potpunosti u vlasništvu državne KfW Grupe, IPEX djeluje kao čista poslovna banka. Za izvozna jamstva je dostupan Hermes instrument, koji je jako važan za sektor brodogradnje, ali i taj program djeluje pod potpuno komercijalnim uvjetima. Prema jednom parlamentarnom istraživanju, Hermens instrument (zaštita, osiguranje od neplaćanja stranih kompanija domaćim brodogradilištima - op.a.) je državi donio gotovo milijardu eura od brodogradnje u zadnjih deset godina uz jako mali broj slučajeva neplaćanja, tako da je u stvari jako dobar i za biznis i za njemačku vladu.

Izdvajamo