Potkraj ovog mjeseca Ministarstvo prometa trebalo bi izabrati savjetnika za izradu Studije o sustavu naplate cestarine na autocestama u Hrvatskoj koji bi trebao biti implementiran 2020. godine. O najpogodnijem sustavu naplate cestarine u hrvatskoj se javnosti raspravlja godinama, a sve se svodi na zagovornike i protivnike uvođenja vinjeta.
Temelj je rasprave - treba li cestarinu naplaćivati po prijeđenom kilometru ili po vremenskom modelu. U ovom se trenutku cestarina naplaćuje po prijeđenom kilometru. Zagovornici naplate po vremenskom modelu predlažu uvođenje vinjeta kakve imaju Slovenija, Češka i Austrija. Tvrde da je ona jednostavnija za vozače te im nudi jeftiniju vožnju.
Dvije teorije
Protivnici vinjeta naglašavaju da je takva naplata za vozače nepoštena jer, primjerice, kupnjom sedmodnevne vinjete da biste prošli od Zagreba do Jastrebarskog i natrag plaćate jednak iznos kao osoba koja se sedam dana vozi na relaciji Zagreb - Split - Zagreb. Osim toga, sustav vinjeta znatno smanjuje prihode upravitelja autocesta. Taj je podatak izrazito važan za Hrvatske autoceste koje će iz svog poslovanja sljedećih godina morati vratiti oko milijardu eura kredita. I to je jedan od ključnih razloga zašto se Hrvatska odlučila za uvođenje sustava naplate po prijeđenoj udaljenost, ali i količini CO2 koju vozilo ispušta.
Ta odredba piše u natječajnoj dokumentaciji za izbor savjetnika, što je i u skladu s direktivom Europske komisije prema kojoj bi sve države EU od 1. siječnja 2026. trebale usvojiti sustav naplate po prijeđenom kilometru. Prema dostupnim informacijama, plan je uvesti neki od elektroničkih sustava naplate koji se kolokvijalno naziva “elektronska vinjeta”. U toj varijanti dva su moguća sustava naplate - ENC uređaj ili registracija vozila i naplata uz pomoć videonadzora. Oba sustava omogućuju naplatu cestarine po prijeđenoj udaljenosti. Kako doznajemo, bez obzira na to koji bi model bio prihvaćen, naplatne kućice više ne bi bile u upotrebi, nego bi na portalima na ulazima i izlazima s autocesta bili postavljeni uređaji koji bi registrirali korisnike autocesta.
U slučaju odabira ENC-a, svi bi vozači morali imati uređaj u automobilu koji bi registrirao ulazak na autocestu. Riječ je o uređaju koji HAC već koristi od 2006. godine, a danas ga koriste i Autocesta Rijeka-Zagreb te Bina Istra na Istarskom ipsilonu. Taj bi sustav trebalo modernizirati i učiniti ga interoperabilnim sa sustavima drugih zemalja EU. Naime, cilj je da vozači s jednim uređajem za naplatu cestarine prolaze europskom mrežom autocesta bez obzira na to tko je njihov upravitelj i kojom se državom vozi.
Laserski čitač
Drugi model naplate je uz pomoć kamera koje snimaju registracije vozila pri ulasku na autocestu. Vozila se na pristupnoj točki registriraju i identificiraju uz pomoć lasera, a kamere snimaju prednju i stražnju registraciju na vozilu. Potom slijedi njena identifikacija i korisnik na kraju dobiva svoj račun za cestarinu. Taj se sustav već primjenjuje u više europskih država. U tom slučaju vlasnik automobila ne mora imati nikakav dodatni uređaj u automobilu.
Studija za naplatu cestarine izrađuje se za autocestovnu mrežu HAC-a i ARZ-a, a odabrano rješenje morat će se primijeniti i na mrežu autocesta kojom upravljaju koncesionari kako bi sustav naplate u cijeloj državi bio interoperabilan. Koncesionar Bina Istra upravlja Istarskim ipsilonom, a tvrtka Autocesta Zagreb - Macelj istoimenom autocestom. Bina Istra za elektronsku naplatu već koristi ENC uređaj koji se može koristiti i na autocestama HAC-a i ARZ-a, kao i njihovi na Istarskom ipsilonu i tu je interoperabilnost već postignuta.
Zagreb - Macelj
Najveći je problem s AZM-om koji nema nikakvu elektronsku naplatu niti je planira uvesti. Naime, u toj su nam tvrtki odgovorili kako “temeljem financijskih sredstava prikupljenih naplatom cestarine, a sukladno koncesijskom ugovoru te prihvaćenom financijskom modelu u kojem nisu planirana sredstva za razvoj elektroničke naplate cestarine, proizlazi da uvođenje elektroničke naplate cestarine na autocesti Zagreb - Macelj u ovom trenutku nije u okvirima ekonomskih mogućnosti koncesijskog društva”. U skladu s tim navode kako uvođenje elektroničke naplate cestarine ovisi o raspoloživosti financijskih sredstava, odnosno o dinamici kojom će projekt provoditi davatelj koncesije i Ministarstvo prometa. U AZM-u su uvjereni da bi bila riječ o vrlo zahtjevnom i vrlo skupom modelu “koji bi u našem slučaju u konačnici najvjerojatnije bio popraćen i izmjenama postojećeg koncesijskog ugovora”.
U sklopu rasprave o novom sustavu naplate pojavio se prijedlog o proširenju naplate cestarine na obilaznice i državne ceste te se zagovora slovački sustav u kojem se sve ceste naplaćuju. To među ostalim zagovara i predsjednik Neovisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić. U tom slučaju pod naplatom bi bile sve obilaznice velikih gradova, kao i državne ceste. Zagovornici tog modela tvrde kako bi se time vozače kamiona natjeralo da više koriste autoceste, dok protivnici tvrde da bi to dodatno zagušilo promet u gradovima. Osim toga, smatraju da bi se tako smanjili prihodi upravitelja autocesta.