Sloveniji bi do kraja godine moglo zatrebati između 3 i 3,5 milijardi eura za dokapitalizaciju banaka, izjavio je za Bloomberg Radivoj Pregelj, analitičar Abanke Vipa, treće po veličini slovenske banke.
- Otprilike polovica tog iznosa bila bi za Novu ljubljansku banku - rekao je Pregelj, čija banka također pokušava doći do 50 milijuna eura dodatnog kapitala.
Kolike su stvarne potrebe slovenskih banaka za krpanje rupa u bilancama zbog loših kredita, trebalo bi se utvrditi analizom koja je u tijeku, no svjetski mediji već sve glasnije spekuliraju da bi Slovenija, nakon Grčke, Irske, Portugala, Španjolske i Cipra, mogla postati šesta članica eurozone koju će EU trebati spašavati.
Janšina druga priča
Slovenski premijer Janez Janša, koji je donedavno strašio građane i opoziciju da Sloveniji, ne pristanu li na njegove mjere, prijeti “grčki scenarij”, sada smiruje situaciju.
Jučer je poručio kako je opasnost da Slovenija postane šesta “crna ovca” otklonjena rezovima u javnom sektoru, a da pomoć neće biti potrebna ni za banke. Europska komisija poručila je pak kako slovenski zahtjev da joj se pomogne ne očekuje u skorije vrijeme - ali da ništa nije nemoguće.
- Ne znam hoće li Slovenija biti prisiljena tražiti financijsku pomoć, po ekonomskim pokazateljima to ne bi trebala učiniti. No, ne treba zanemariti spekulacije ‘financijskog tržišta’ koje treba nove žrtve da bi se održali strah i visoke kamatne stope, pa i kratkovidivost naše politike, koja se, umjesto spašavanjem poduzeća, bavi ideološkim pitanjima - kaže profesor Jože Mencinger iz Ekonomskog instituta ljubljanskog Pravnog fakulteta.
Mencinger objašnjava kako ekonomska situacija nije sjajna, ali je Slovenija i dalje “na sredini EU ili monetarne unije po svim pokazateljima: nezaposlenost je niža od prosjeka EU, raspodjela dohotka ravnomjernija, deficit nije veći, zaduženost je manja, čak smo dosad imali i najnižu inflaciju u europskom monetarnom sustavu”.
Razlika sa Španjolskom
Ako bi Sloveniji pomoć bila potrebna, ona mogla bi biti slična paketu koji je dobila Španjolska, dakle, bila bi samo za banke.
Ipak, za razliku od Španjolske, gdje su problem bile četvrta, peta i druge manje banke u državi, u Sloveniji su problematične banke broj jedan, dva i tri: Nova ljubljanska banka (NLB), Nova kreditna banka Maribor (NKBM) i Abanka Vipa. Sve tri državne i sve tri u problemima jer u četiri godine nisu očistile svoje bilance od loših kredita.
Banke danas mnogi smatraju i suodgovornima za to što je kriza u Sloveniji uzela toliko maha.
Od početka krize one su rak-rana slovenskog gospodarstva jer zbog tzv. kreditnog grča od 2008. godine zbog slabog vlastitog kreditnog rejtinga ne daju kredite poduzećima, ili barem ne onima koji ih trebaju - spremne su dati kredite samo poduzećima s najboljim kreditnim rejtingom, koja se zapravo razdužuju, dok ona sa slabim bonitetom, koja bi u normalnim uvjetima i preživjela, ali su im zbog slabe likvidnosti potrebni krediti, do kredita ne mogu doći.
- Do kreditnog grča je došlo u hazardersko vrijeme od 2005. do 2008., kada su svi vjerovali da su normalni prinosi na kapital i po 30 posto. Ljudi su kupovali vrijednosne papire, tajkuni poduzeća, a obični ljudi dionice te su se zaduživali u bankama.
Rupa bez dna
Odjednom, kada je došla kriza, ta se virtualna imovina urušila, a krediti su ostali - kaže Mencinger, ali i dodaje kako dokapitalizacija, nažalost, neće riješiti kreditni grč.
Dio računa sada će platiti država. Prošli je tjedan preko paradržavnih fondova Kad i Sod NLB dokapitaliziran sa 61 milijun eura kako bi se “prvorazredni” kapital podigao na 9 posto.
No, kolika je rupa koju treba zatrpati, tek treba ustanoviti, a stanje bi mogli pogoršati novi stečajevi prezaduženih tvrtki koji se očekuju u drugoj polovici ove godine - pa je jasno da bi se količina loših zajmova još mogla povećati.