U listopadu ove godine Mariju Draghiju, guverneru Europske centralne banke posljednjih sedam godina, istječe mandat, a rasprave o tome tko će biti njegov nasljednik već su uzele maha.
Prema posljednjem mjesečnom istraživanju koje je Bloomberg proveo među ekonomistima, trenutačni favorit je Nijemac Jens Weidmann, prvi čovjek Bundesbanka i Odbora direktora BIS-a. Od mogućih 100 bodova, dobio ih je čak 84. No, u utrci je poduža lista imena, a drugi mjesto na njoj zauzeo je francuski guverner i član Upravnog odbora ECB-a François Villeroy de Galhau, koji je osvoji samo 26 bodova. Slijede ga Irac Philip Lane (23 boda), direktorica MMF-a Christine Lagarde sa 15 bodova, zatim Ardo Hansson, član Odbora ECB-a iz Estonije, Klaas Knot iz Nizozemske, Finac Erkki Liikanen, Nijemac Klaus Regling, glavni direktor ESM-a, Olli Rehn, član Savjeta Finske središnje banke, Luis Maria Linde iz španjolske centralne banke, a na listu, doduše samo s jednim bodom, dospio je i slovenski guverner Boštjan Jazbec, također član Upravnog odbora ECB-a.
Talijan Mario Draghi vodio je ECB u godinama recesije i njegov mandat ostat će upamćen po odlučnosti da učini sve potrebno kako bi sačuvao euro. Tako je vodio nekonvencionalnu monetarnu politiku i uveo je program otkupa državnih i korporativnih obveznica koji je rezultirao poplavom novca i povijesno niskim kamatnim stopama. Njegov najglasniji oponent bio je upravo glavni favorit za novog čelnika ECB-a, Nijemac Weidmann. On je smatrao da se fiskalni problemi država članica ne mogu rješavati tiskanjem novca te da će to imati samo negativne posljedice, uključujući rast inflacije. No, umjesto inflacije, eurozona se godinama mučila s deflacijom.
S ekonomskim oporavkom i postupnim rastom cijena prema poželjnih “blizu dva posto”, očekuje se da će ECB početi povlačiti program otkupa obveznica. To se očekuje upravo od budućeg predsjednika, kao i pripremanje rezervi za neku novu krizu. Ekonomisti, očito, ocjenjuju da je najpozvaniji za to Nijemac Weidmann, taj principijelni ekonomist i glavni oponent Marija Draghija.
Danas 49-godišnji Weidmann postao je guverner Bundesbanka 2011., kao najmlađi čelnik te institucije, nakon što je njegov prethodnik dao ostavku u znak protesta ECB-ovu programu kupnje obveznica. Ništa manji protivnik labave monetarne politike nije bio ni Weidmann, a sam je Draghi njegov stav okarakterizirao kao “uvijek ne” i zbog toga je u Frankfurtu nailazio na kritike.
Iznoseći argumente za i protiv Weidmanna, Bloomberg navodi da bi mu problem mogao biti strah drugih nacija da će se odlučiti za “prenaglo” isušivanje likvidnosti. S druge strane, u prilog mu ide to što Njemačka nikada nije imala svojeg čovjeka na čelu ECB-a unatoč tome što je najveća ekonomija eurozone. Prvi na toj funkciji bio je Nizozemac Wim Duisenberg, nakon njega na nju je stupio Francuz Jean-Claude Trichet, a njega je naslijedio Talijan Mario Draghi. Uz to, Weidmann je prepoznat kao vrsni ekonomist koji je nakon studiranja u Njemačkoj i Francuskoj radio u MMF-u, a od 2006. do 2011. bio je ekonomski savjetnik Angele Merkel. Svoju snagu i izdržljivost, kaže sam Weidmann, izgrađuje tako što se u svoj ured u zgradi Bundesbanka na 12. katu svaki dan penje pješice.
Premda mu se ne daju osobiti izgledi, Boštjana Jazbeca spominje se u kontekstu bankarske krize 2013. u Sloveniji, koji je zemlji pomogao da ju prebrodi. No, za njega se čulo i zbog toga što su mu 2016. godine u ured ušli istražitelji zbog optužbi za sumnjive bilance državnih banaka, što je Mario Draghi osudio. S druge strane, Jazbec, kao i većina ostalih kandidata s liste, podržava sadašnju politiku ECB-a
Prvi čovjek ECB-a
TRAŽI SE NASLJEDNIK MARIJA DRAGHIJA Najviše šansi za šefa Europske središnje banke ima Nijemac, šef Bundesbanka
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?