Budućnost papirnatog novca

U Hrvatskoj se gotovo 90% računa plaća gotovinom, a Nijemci novac drže kod kuće u sefu

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 09.09.2016. u 08:38

Zagreb, 23115.
Sastanak predstavnika udruge Franak s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujcicem.
Na fotografiji: zgrada HNB-a.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matić / CROPIX

Dug korporativnog sektora u srednjoročnom razdoblju, da bi postao održiv, trebalo bi smanjiti sa 102 posto na oko 70 posto BDP-a, objašnjavaju analitičari Hrvatske narodne banke

Suprotno nadanju centralnih banaka da će njihova politika biti poticaj osobnoj potrošnji i investicijama, ljudi su počeli novac spremati u “čarapu”

Kada je Europska centralna banka prije nekoliko mjeseci najavila povlačenje novčanica od 500 eura argumentirajući to tvrdnjom da ona uglavnom služi za nezakonite transakcije, najviše su se pobunili Nijemci i Austrijanci, koji preferiraju u džepu imati gotovinu.

U strahu da to predstavlja početak povlačenja gotovine iz optjecaja, u Njemačkoj se pojavila aktivistička grupa koja čak traži da se pravo na korištenje gotovine unese u ustav.

Istodobno, u strahu od negativnih kamatnih stopa, sve je više Nijemaca koji povlače novac iz banaka i spremaju ga kod kuće. Prema nedavnom pisanju Wall Street Journala, suprotno nadanju centralnih banaka da će njihova politika potaknuti ljude da troše i investiraju, oni su počeli kupovati sefove i čuvati novac kod kuće.

U članku pod nazivom “Njemački štediše gube povjerenje u banke i skrivaju novac kod kuće”, WSJ navodi podatke proizvođača sigurnosne opreme koji kažu da im je potražnja za sigurnim metalnim kutijama porasla 25 posto.

Istraživanje njemačkog Bundesbanka pokazuje da je u 2014. godini oko 80 posto svih transkacija u zemlji provedeno u gotovini, dok je u SAD-u, primjerice, taj iznos 46 posto.

Kao jedan od glavnih razloga sklonosti Nijemaca gotovini navodi se želja za anonimnošću. S druge strane, sa širenjem upotrebe kartica, elektroničkih transakcija i mobilnog plaćanja, upotreba gotovine u legalnoj ekonomiji razvijenih zemalja značajno se smanjuje. U Norveškoj, primjerice, predstavnici financijskog sektora smatraju da bi do 2020. godine trebali potpuno prijeći na bezgotovinsko plaćanje.

U Hrvatskoj, pak, brojke govore da upotreba bezgotovinskog plaćanja raste, ali i dalje caruje gotovina. Prema podacima HNB-a, od ukupnog broja računa koje su lani izdali obveznici fiskalizacije, njih 88,5 posto plaćeno je u gotovini. Oni obuhvaćaju 60,4 posto ukupne vrijednosti računa, a u prosjeku svaki račun iznosi 66 kuna. U slučaju plaćanja karticama, prosječan račun iznosi 207 kuna.

Kakva je budućnost gotovine? Kenneth Rogoff, professor s Harvarda i jedan od vodećih svjetskih ekonomista smatra kako je iluzorno očekivati da će društvo ikad postati bezgotovinsko, ali odlučno se zauzima za drastično smanjenje papirnatog novca jer bi društvo s manje keša bilo poštenije i sigurnije.

U optjecaju bi zadržao samo male novčanice, od 10 dolara i manje. U svojoj najnovijoj knjizi “The curse of cash”, on navodi da gotovina osigurava rast samo sive ekonomije, ali ne i legalne.

- Gotovina potiče kriminal jer jamči anonimnost, a veliki računi posebno su problematični jer se mogu lako provesti i sakriti. Milijun dolara u novčanicama po 100 dolara stane u aktovku, a milijun eura u novčanicama od 500 eura stane u novčanik, objašnjava.

Premda ljudi u razvijenim ekonomijama manje koriste gotovinsko plaćanje, centralne su se banke pobrinule da je u optjecaju rekordan iznos gotovine: u SAD-u je 1,4 bilijuna dolara (4200 dolara po stanovniku), a 80 posto tog iznosa u novčanicama je od 100 dolara. Glavnina tog keša, smatra Rogoff, služi za poreznu evaziju, korupciju, terorizam, trgovanje drogom, krijumčarenje ljudima i ostale vidove globalne sive ekonomije.

Papirnati novac, kaže, na kraju slabi i učinak monetarne politike jer s negativnim kamatnim stopama središnje banke ne uspijevaju potaknuti rast i inflaciju, a razlog je što ulagači “sjede” na gotovini.

Kada je riječ o izbjegavanju plaćanja poreza, navodi kako se cijena te prakse u SAD-u procjenjuje na 700 milijardi dolara godišnje, a u Europi je taj iznos i veći zbog visokog poreznog opterećenja. Plan ograničavanja papirnatog novca, predlaže Rogoff, trebao bi se voditi s tri principa.

Prvo, običnim ljudima treba osigurati da i dalje koriste gotovinu iz praktičnih razloga tako da mogu kupovati do određenog iznosa anonimno. Drugo, svaki plan trebao bi se razvijati postupno, desetljeće ili dva, kako bi se osigurala prilagodba, kao i moguće korekcije ako se dogode neočekivani problemi. Kao treće, reforma treba voditi računa o siromašnijim kućanstvima, osobito onima koja ne koriste banku, pa bi svima trabalo osigurati račun.

Te su korake već poduzele neke zemlje, primjerice Danska i Švedska. Smanjivanje papirnatih novčanica možda neće dovesti do okončanja kriminala i porezne evazije, smatra Kenneth Rogoff, ali prisilit će sivu ekonomiju da koristi manje likvidna sredstva plaćanja. J

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo