RENATA MAREVIĆ

INTERVJU S DIREKTORICOM MARINE PUNAT 'Naš Marine cloud softver za brigu o brodovima implementiramo i izvan Hrvatske'

    AUTOR:
    • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

  • OBJAVLJENO:
  • 29.03.2018. u 15:33

Punat, 060717
Marina Punat
Na fotografiji Renata Marevic.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / Hanza Media

Renata Marević

Marina Punat posluje više od 50 godina u okviru Marina Punat Grupe. Većinski je vlasnik domaća obitelj iz Punta. Marina je nastala u okrilju brodogradilišta Punat, gdje je radio Dragutin Žic kao mladi inženjer. Davne 1964. godine ostvaren je prvi upit inozemnog nautičara koji je za svoj klub ostavio brodove na zimovanju u Puntu. Nakon 50 godina marina je od prve četiri brodice narasla na 850 vezova u moru te još 500 vezova na kopnu. Ukupno se u ovom trenutku u Marini Punat nalazi više od 1300 brodova, tako da su kapaciteti gotovo popunjeni. S Bernardom Renatom Marević, direktoricom Marine Punat, razgovarali smo o poslovanju marine, ulaganjima, nekim zanimljivim i inovativnom projektima te o problemima nautičkog turizma. Razgovarali smo i o nekim ne baš promišljenim potezima zakonodavaca.

Kako stojite s vjernosti korisnika?

- Imamo velik broj vjernih korisnika usluge naše marine, jer su neki od njih više od 40 godina vjerni Marini Punat. No, moram priznati da se taj broj vjernih kupaca postupno smanjuje. Nagrađujemo njihovu vjernost popustima za dugogodišnje ugovore. Današnji su trendovi ipak takvi da su nautičari mobilniji i ne žele boraviti dugi niz godina na istom mjestu. Broj kupaca odnosno ugovora se na godišnjoj razini mijenja. Ipak, unatoč tome što neki odlaze, usporedo s time dolaze novi nautičari. Mi smo marina koja je dugo na tržištu, tako da smo naučili da je za održivost poslovanja potrebno osluškivanje tržišta i praćenje trendova, inovativnost, primjena novih tehnologija i individualan pristup kupcima; treba biti drugačiji od ostalih. Kupci su to prepoznali i zato dolaze k nama.

Koliko tvrtki ima čarter-baze u marini?

- U Marini Punat trenutačno imamo osam čarter-tvrtki. Broj brodova u čarteru raste iz godine u godinu, tako da u špici sezone imamo oko 120 brodova u čarteru. Preostala plovila u privatnom su vlasništvu.

Hoće li se to promijeniti u narednom razdoblju?

- Vjerujem da će se taj odnos polako mijenjati u korist čartera, zato što milenijci radije koriste nego što posjeduju. Mlađi ljudi će radije unajmljivati brod. U pravilu, jedan dio nautičara koji su povremeno ili više-manje redovito koristili čarter-brod, u određenoj životnoj dobi, nakon što se situiraju, ipak želi vlastiti brod. To su trendovi prepoznati na globalnom nautičkom tržištu. Marina Punat prati te trendove.

Je li u južnim marinama drugačija situacija?

- Ne mogu govoriti o svakoj pojedinoj marini, ali čarter-flota je u Dalmaciji daleko brojnija nego na Kvarneru odnosno na Sjevernom Jadranu. Razlog tome je veća atraktivnost i veća prepoznatljivost tih destinacija na europskom i svjetskom tržištu. Svi su čuli za Dubrovnik, Split, Hvar, Kornate... Dalmacija je toplija i u njoj nautička sezona duže traje. To je vrlo jak prodajni adut. Mi se na Krku moramo okretati prema inovativnosti, koristiti se drugačijim pristupom, razvijati kvalitetu usluge i prepoznavati želje kupaca, osmišljavati i kreirati nove potrebe. Čarter-kupci su manje zahtjevni i njima je važan samo određen dio infrastrukture marine. Individualni vlasnici brodova, što je i razumljivo, duže se zadržavaju u marini i potrebno je taj boravak obogatiti širom paletom usluga koje marini također generiraju prihode.

Je li u Marini Punat čarter odvojen od privatnih vlasnika?

- Jest. Čarter-flota smještena je na najudaljenijim gatovima i njima je prilagođena posebna infrastruktura. Mogu reći da su kod nas jedni s drugima u dobrom suživotu jer, osim što su odvojeni, Marina Punat prilično je velika, pa se ne osjeća gužva u toj mjeri. Posjedujemo veliki prostor i parking i nismo limitirani prostorom kao neke manje marine.

Jeste li opremljeni za tranzitne brodove?

- Udaljenijim gatovima najviše se koristimo i za prihvat brodova u tranzitu. Iako nismo baš na poznatim tranzitnim rutama, ipak imamo priličan broj brodova u tranzitu. Mi smo se već odavno odredili strateški tako da nam je tranzitni kupac potencijalni budući stalni kupac, odnosno stalni korisnik naših usluga, vlasnik koji će svoj brod ostaviti u našoj marini više godina. Svjesni smo da su cijene tranzitnih vezova u južnim marinama daleko više i glavni su izvor zarade za neke manje marine. Marina Punat možda ima jednak broj tranzitnih noćenja kao i marina od 200 vezova u Dalmaciji, ovisno o položaju marine, ali nama to nije osnovni fokus. Nastojimo na dnevne posjetioce marine i kupce u tranzitu koji se ovdje kraće zadržavaju ostaviti dobar dojam, nastojimo utjecati na to da sa sobom ponesu dobar osjećaj… Tko zna, jednom u ključnom trenutku odluke o luci u kojoj će ostaviti svoje plovilo na duže razdoblje izbor baš padne na našu marinu! Posjetiocima i interesentima za vez nudimo obilazak marine, vodimo ih u pogon i radionicu, ponudimo da nas posjete zimi, čak i osiguramo jedno besplatno noćenje u našem hotelu kako bi stekli potpuni utisak o našim uslugama i lakše donijeli odluku.

Što im nudite?

Smješteni smo na dobroj lokaciji, blizu smo naših glavnih emitivnih tržišta, mi smo autodestinacija. Kupci nam dolaze iz Austrije, Bavarske, Italije i Slovenije. Naša lokacija idealna je za česte dolaske, čitavu godinu imamo posjete. Nudimo im duh Mediterana uz ugođaj malog otočnog mjesta, a opet uz blagodati civilizacije i lake dostupnosti mostom na otok ili avionom iz svih važnijih europskih metropola. Prije svega, pružamo im sigurnost – uz blagodati koju nam je priroda dala, jer puntarska marina smještena je u jednoj od prirodno najzaštićenijih uvala od svih vjetrova na Jadranu, trudimo se pružiti i održati visoke standarde zaštite plovila od rizika vremenskih nepogoda ili šteta koje mogu uzrokovati požar, potonuće i sl. Opremljeni smo velikim brojem videokamera, nadzor nad terenom uključuje i elektronski nadzor ulaza i izlaza vozila iz marine.

Stalo nam je da se naši gosti u marini osjećaju zaštićeno, ali i bezbrižno, neopterećeno. Želimo im dati sve što je potrebno za ispunjenje zahtjeva za ispravnošću broda za plovidbu, kao i za kompletnu opskrbu plovila za plovidbu. Brodogradilište Punat koje posluje unutar Grupe nudi kompletnu uslugu održavanja i popravka jahti, tu su i trgovine za opskrbu rezervnim dijelovima, vrlo dobro opskrbljene bojama, lakovima, opremom i uređajima za navigaciju, kao i potrepštinama za brod i plovidbu. I trgovina prehrambenim artiklima, pićima i robom široke potrošnje je unutar same marine. Naša marina osigurava u okviru ugovora za vez besplatan prijevoz na letove Zračne luke Rijeka, samo 20-ak minuta vožnje do marine…

Ako gosti ne mogu isploviti zbog lošeg vremena, tu je i hotel s novim wellness-spa kutkom s četiri vrste saune i jacuzzijem, vanjski bazen uz hotel, gastro-usluge restorana uz bistro-pizzeriju i caffe-bar, grill-večeri, regate i priredbe tijekom ljeta, animacija za malu djecu, shuttle do naše plaže... i sve to uz niz pogodnosti za ugovorne goste, članove kluba Marine Punat. Usluga veza prilagođena je raznim potrebama različitih kupaca – velika suha marina pruža smještaj na kopnu s paketom višestrukih operacija dizanja ili spuštanja kao i dnevnog veza u moru po znatno sniženoj cijeni. Raduje nas što su kapaciteti prilično dobro popunjeni. Čak i naše ugovorne kupce bonusom stimuliramo za dovođenje novih. Jako puno pažnje posvećujemo zaštiti okoliša, kako bismo sačuvali blago prirode koje nam je samo posuđeno na korištenje, za buduće generacije.

Visoki standardi koje primjenjujemo s aspekta ekologije, sigurnosti, kvalitete usluge i komunikacije procijenjeni su i potvrđeni brojnim certifikatima, nagradama i priznanjima: višestruko smo izabrani za najbolju marinu na hrvatskoj obali Jadrana, njemački ADAC dao nam je ocjenu maksimalnih pet kormila, poslujemo prema normi kvalitete ISO 9001 te ISO 14000, u akciji Jutarnjeg lista ljeta 2017., kad je anketirano više od 1000 nautičara, ponijeli smo Zlatno sidro za najbolju hrvatsku marinu. Podvrgli smo se i postupku procjene naših usluga prema Golden anchor - shemi međunarodnog udruženja The Yacht Harbour Association, čiji je prosuditelj tri dana, prema vrlo strogim kriterijima, procjenjivao zadovoljavaju li naše usluge visoke, europske standarde brige o okolišu, sigurnosti, podrške kupcima i kakvoće usluga, te još jednom dobili certifikat s pet zlatnih sidara, na što smo vrlo ponosni.

Koliko ste ove godine uložili u taj dio?

- Tvrtka unutar grupe kojoj pripadamo, Marina Punat Hotel & Resort, uložila je u rekonstrukciju ugostiteljske ponude - bungalove, uređenje pripadajućih zelenih površina i maslinika, izgrađen je bazen s popratnim sadržajima, novi wellness s četiri vrste saune s jacuzzijem te prostorom za odmor i u ostale sadržaje.

Marina Punat Grupa financijski i logistički podupire rad Jaht-kluba, u cilju odgajanja budućih generacija zaljubljenika u more. Sve je više djece, domaće, ali i djece naših gostiju, koja stječu prve jedriličarske vještine u našem klubu, dugoročno gledano to su možda naši novi kupci ili mornari…

Brodogradilište je uložilo u potpunu rekonstrukciju velike hale za popravak i nabavu dodatne opreme (hidrauličnu platformu za rad na visini i dr.), a sama marina godišnje ulaže nekoliko milijuna u održavanje infrastrukture za pružanje naših usluga (održavanje gatova, sanitarija i ostalih zgrada, hidrantski vodovi, elektro-instalacije…).

Proširena je suha marina i potpuno je obnovljen sanitarni čvor u suhoj marini.

Kako je to prihvaćeno?

- Jako dobro je prihvaćeno. Nema gosta koji nam nije pohvalio bazen i usluge wellnessa. Naši gosti primjećuju da se njihov novac svake godine vraća u poboljšanu uslugu za njih.

Koliko vam je važan servis?

- Bez servisa Marina Punat ne bi bila to što jest. Brodogradilište Punat najveći dio prihoda ostvaruje kroz servis, remont i popravke jahti koje su vezane u marini. Ali usluge našeg servisa, remonta i održavanja pružaju se i za brodove koji su vezani i u drugim marinama i lučicama, ribaricama; brodogradilište radi na komercijalnim brodovima za krstarenje kao i na trajektima i brodovima koji drže obalne i dužobalne linije. Brodogradilište Punat će za nekoliko godina slaviti 100 godina rada. Bilo je nekada poznato kao brodogradilište drvenih brodova, a sada se bavi isključivo remontom i servisiranjem brodova i jedan je od najpoznatijih servisa za jahte na Jadranu.

Koliko je radnika zaposleno u Punat grupi?

- U Marini Punat i Brodogradilištu Punta te u nekoliko naših manjih tvrtki radi stalno oko 150 radnika. Marina i Brodogradilište Punat su dva najznačajnija poduzeća unutar grupacije. Tijekom sezone povećava se broj radnika za oko 30 posto. Međutim, uz nas je vezano niz tvrtki tako da na koncesijskom području marine radi još najmanje 50 do 70 radnika u našim kooperantskim tvrtkama koje nama pružaju sekundarne usluge. Marina Punat jedan je od generatora prihoda i života na Krku.

Koliki je prihod Marine Punat?

- Prihod same Marine Punat iznosi između šest i sedam milijuna eura godišnje i raste svake godine, dok prihod Marina Punat Grupe objedinjava prihod marine, brodogradilišta, suhe marine, trgovine i prihode od zakupa i transporta, dosiže oko trinaest milijuna, dakle to bi približno bio prihod svih tvrtki povezanih unutar naše grupacije.

Imate li problema s pronalaskom radne snage?

- Pa ne mogu reći da nemamo.Trebaju nam kuhari, konobari i pomoćno ugostiteljsko osoblje dok drugo osoblje, budući da smo marina koja ima posjete tijekom zime i što smo otvoreni čitavu godinu imamo angažirano tijekom cijele godine. Mislim da će se općenito problem nedostatka radne snage riješiti tek onda, kada se i u čitavoj Hrvatskoj dogodi promjena pristupa određivanju visine osobnih dohodaka. Znači, kada se kod nas cijena rada približi cijeni rada u ostalim europskim zemljama. A tu je nužno pobrinuti se za dobro gospodarsko i investicijsko ozračje, za mogućnost školovanja i obrazovanja te naravno odgovarajuće naknade za rad. Dio poslova oko naših sekundarnih djelatnosti rade naše kooperantske tvrtke. To su usluge popravka jedara, tapeciranja, čišćenja, nekih servisa....

Koliko ste investirali zadnjih godina?

- Mi smo neposredno prije krize uspjeli ishoditi potrebnu dokumentaciju i dozvole za gradnju tako da smo započeli investirati u vrijeme krize. Znači, u krizi smo gradili nove kapacitete i radili na rekonstrukciji gatova u marini. Bili smo oprezni, ali smo ipak odlučili da nećemo stati. Dugo se čekalo dozvole pa smo na neki način bili i primorani krenuti. Uprava Grupacije je razdoblje krize, osim usmjeravanja resursa na rekonstrukciji infrastrukture, iskoristila i za pročišćavanje procesa i podizanje kvalitete usluge te unapređenje sustava. To je vrlo važno u poslovanju bilo koje tvrtke. Sustav moramo stalno promatrati i unapređivati, poboljšavati.Tržište se brzo mijenja, tehnologije se mijenjaju. Samo onaj tko se bude brzo mijenjao, usavršavao i prilagođavao ostvarivat će i rezultate.

Planirate li investirati?

- Pripremamo se za novi investicijski ciklus. Imamo dosta planova. Naša infrastruktura, iako dobro održavana, pomalo je „umorna“. Mi smo relativno starija marina tako da pripremamo, za početak, veliku rekonstrukciju zgrade restorana Marina i rekonstrukciju i gradnju jednog novog bloka sanitarija u marini. Za početak to je investicija u iznosu od 12 milijuna kuna.

Po čemu je, dakle, Marina Punat prepoznatljiva u Europi?

- Imamo jedinstven sustav brige o brodovima koji smo razvili unutar marine. Kako je suvlasnik marine Krešimir Žic informatičar, temeljem rada i ispitivanja tržišta izradio je jedinstveni softver za upravljanje marinom. Ta poslovna aplikacije pod nazivom Marina Cloud, razvijene od strane partnerskog društva Marina Cloud d.o.o., osim što je već nekoliko godina implementirana unutar marine Punat, sada je već prisutna i u nekoliko hrvatskih marina. U postupku je implementacija ovog softvera i u nekoliko marina i izvan Hrvatske.

Koliko je taj sustav u primjeni i kako funkcionira?

- Najbolji dio aplikacije Marina Cloud jest sustav Proactive boat care, koji je u primjeni u našoj Marini već petu godinu. Osluškujući potrebe gostiju, shvatili smo da im je jako važno znati kako smo nadzirali njihovu vrijednu imovinu. To je osmišljeno tako da naš mornar elektronski bilježi svaku izvršenu aktivnost na brodu, a sustav Marina Cloud periodično, jedanput tjedno, vlasniku broda e-poštom odašilje sve registrirane informacije vezane uz aktivnosti na njegovu plovilu. Osim tog izvještaja o aktivnosti mornara, korisnik naših usluga dobije u prilogu i detaljnu fotografiju svog broda. Vidi u kakvom mu je stanju brod i može povratno tražiti nešto što misli da bi se trebalo poduzeti. To našeg partnera odnosno vlasnika broda čini jako sretnim, oni to jako dobro prihvaćaju. Sve je to integrirano i spojeno u tom softveru. Sada je taj softver na svjetskom tržištu. Marina Cloud već drugu godinu izlaže na svjetskom sajmu industrije marina u Amsterdamu. Njime se omogućuje učinkovitije upravljanje procesima prodaje, naplate, rezervacije, ugovaranja i pružanja usluga brige o brodovima, te racionalnije raspolaganje resursima marine.

Kakva je bila prošla nautička sezona? Bili ste ovih dana na sajmu u Düsseldorfu? Kako je ondje bilo i kakve su najave sezone?

- Prošla nautička sezona bila je očekivano dobra i realizacija se odvijala u skladu s našim planovima. Isto očekujemo i od nadolazeće sezone. Očekivanja, naravno, temeljimo na povratnim informacijama naših inozemnih partnera koji su nas odreda svi posjetili na sajmu u Düsseldorfu. Imamo i dobar interes novih, potencijalnih kupaca. Zabilježili smo veliki broj upita od kojih će se neki realizirati. Bilo da je riječ o stalnom, bilo o tranzitnom vezu. Optimist sam, i to s razlogom.

Što može pokvariti doživljaj?

- Može ga pokvariti jedna nepopularna mjera. Radi se o povećanju paušala boravišne pristojbe za nautičare. Ona se donosila u špici prošlogodišnje sezone, tako da mi nismo zbog povećanog opsega posla uspjeli dovoljno učinkovito reagirati protiv donošenja tog Zakona. Naime, cijene paušala povećane su negdje čak i 700 do 800 puta. Do sada to nije bilo zamijećeno, jer je cijena paušala bila razumna. To je potpuno neprihvatljivo i izazvalo je revolt inozemnih nautičara, dok ni mnogi naši domaći nautičari nisu svjesni da su i oni već godinama obvezni plaćati paušal boravišne pristojbe ako noće na plovilu.

Koliko taj paušal iznosi?

- Vlasnik brodice od 13 metara morat će godišnje platiti 7700 kuna. Do sada je plaćao 1500 kuna. Za dulje jahte ta je razlika i daleko veća. Mi smo pokušali kao Udruženje marina dokazati zakonodavcu da bismo mogli očekivati negativne posljedice takve odluke i uprihoditi čak manje nego do sada. Već imamo konkretne informacije vlasnika marina naših kolega da su neki od njih izgubili i po 20 brodova koje su njihovi vlasnici prebacili u Grčku, jer im je tamo sve daleko povoljnije.

Ima li potrebe za novim vezovima?

- Ovo pitanje nije jednostavno – smatram da ispravan odgovor može biti dan samo temeljem dobrog planskog promišljanja, dobre analize tržišta, stvarnih potreba, troškova gradnje i benefita koji se mogu očekivati. Bojim se da nam se događa hiperizgradnja. Nisam sigurna koliko je strateški izgradnja novih vezova dobro promišljena na nacionalnoj razini. Svjedoci smo da pogotovo u Dalmaciji u ljetnoj špici nema slobodnih vezova za brodice koje dolaze na noćenje. Međutim, potreban je oprez - bolje je raditi na tome da se urede i odgovarajuće opreme postojeće marine i lučice nego da se devastira priroda i obala novim zahvatima. Postojeće marine su u funkciji zaštite okoliša.

Kako mislite, u funkciji zaštite okoliša?

- Za razliku od komunalnih luka, marine moraju udovoljavati, a to i čine, čitavom nizu kriterija koji utječu na kvalitetu usluge, ali i na očuvanju okoliša. Marine brinu o zbrinjavanju oborinskih voda, imaju pročišćivače za tehnološke otpadne vode, pogotovo tamo gdje se izvode radovi na brodovima. Marina koja prihvaća i razvrstava otpad, uključujući i opasni, i zbrinjava ga na ovlaštena mjesta. Marina brine da se minimalizira šteta od povećanja broja brodova i povećane konzumacije prirodnih resursa.

A kako to regulirati u uvalama gdje se vežu ili sidre brodovi?

- Ako se već naplaćuje sidrenje u uvalama, onda mora biti prisutan i ekološki aspekt. Sada, nažalost, imamo situaciju da nitko neće prihvatiti najobičnije smeće s broda. Strategija mora biti u smjeru povećanja kvalitete i zaštite, a ne kvantitete.

Izdvajamo