JAVNI PODACI FINE

KAKAV JE DOSAD BIO ISHOD PREDSTEČAJNIH NAGODBI? Izračunali smo kako su prolazili vjerovnici u većim insolvencijskim postupcima

    AUTOR:
    • Frenki Laušić

  • OBJAVLJENO:
  • 15.01.2018. u 16:00

Zagreb, 240517. Turinina bb.
Prostorije Konzumove akademije na 1.katu
U prostorijama Konzumove akademije odrzao se sastanak izmedju izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka i predstavnika Agrokorovih dobavljaca. Tema ovog sastanka je nastavak dijaloga o aktualnim pitanjima u odnosima dobavljaca s Agrokorom.
Na fotografiji: Ante Ramljak.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Na fotografiji: Ante Ramljak i Marica Vidaković

Nedavno predstavljanje prijedloga strukture nagodbe vjerovnika Agrokora koju je predložila izvanredna uprava izazvalo je polemike oko toga koliko su realna očekivanja nekih dobavljača da otpis duga ne bude veći od 15 posto.

Zbog tih očekivanja vrijedi pogledati kako su do sada u hrvatskoj praksi vjerovnici prolazili u nekim drugim slučajevima više ili manje poznatih predstečajnih nagodbi i stečajeva. Odmah treba napomenuti da su u svim tim postupcima o prijedlozima planova i nagodbi glasali i odlučivali vjerovnici, kao što će i za uspješnu nagodbu u Agrokoru morati glasati najmanje dvije trećine iznosa svih priznatih tražbina vjerovnika, među kojima je puno različitih interesa.

Od dobavljača se do sada moglo doznati da inzistiraju na to da im se isplati oko 85 posto potraživanja starog duga koji ima pokriće u robi i uslugama, s tim da Udruga dobavljača Agrokora, u kojoj su okupljeni dobavljači koji su najviše radili s Konzumom, za sada formalno ne izlazi s takvim postocima.

Otpis kamata

Pokušali smo stoga analizirati, koliko je to moguće sukladno podacima Financijske agencije, neke dosadašnje nagodbe u predstečajnim procesima u Hrvatskoj, kako bi ustanovili kako su dobavljači i drugi vjerovnici prolazili u njima. Pritom krećemo od toga da su do sada u procesu izvanredne uprave i prije postizanja nagodbe mali dobavljači isplaćeni u stopostotnom iznosu, dok su srednji i veliki već prosječno plaćeni do razine od 40 posto starog duga, kada se uključi i iznos iz trgovinskog kredita za dobavljače s refinanciranjem čije je dogovaranje pred završetkom, odnosno 50 posto kada se u to uključi granični dug.

Našu analizu predstečajnih nagodbi započinjemo s IGH Institutom, u kojem je glavnica potraživanja dobavljača iznosila 78,8 milijuna kuna, a kamata 18,3 milijuna kuna (ukupno 97,1 milijun kuna), dok su država i društva u državnom vlasništvu potraživala 24,8 milijuna kuna glavnice i 0,1 milijuna kuna kamata (ukupno 24,9 milijuna kuna). U nagodbi su država i dobavljači otpisali kamate u punom iznosu, glavnica nikome nije otpisivana, a dobavljači su pretvorili 30 posto potraživanja u vlasništvo (equity). Nagodbom su tako dobavljači naplatili 56,8 posto potraživanja, a država 99,8 posto, međutim, tu moramo napraviti jednu bitnu napomenu. Ostatak preostalog duga, koji za dobavljače iznosi 56,2 milijuna kuna, a za državu 24,8 milijuna kuna, isplaćuje se na rok od pet godina s počekom od pola godine. Kada se do diskontira po stopi od šest posto dobije se rezultat prema kojem je država naplatila 72 posto, a dobavljači 41 posto.

U predstečajnom postupku Metroneta mali dobavljači su imali potraživanja od 12 milijuna kuna glavnice i 0,4 milijuna kuna kamata, veliki dobavljači 22,6 i 4,1 milijun kuna, a najveći dobavljači 45,7 milijuna kuna glavnice i 1,3 milijuna kuna kamata. Svima su otpisane kamate, a najvećim dobavljačima je 50 posto duga pretvoreno u vlasništvo. Tako je malim dobavljačima ostalo 96,8 posto potraživanja na rok otplate od dvije godine (realna naplata 86 posto), velikim dobavljačima 85 posto na rok otplate od pet godina (63 posto realno), te najvećim dobavljačima 49 posto na rok otplate od tri godine (31 posto realno). Dobavljači Optima telekoma su potraživali 161,5 milijuna kuna glavnice i 5,8 milijuna kuna kamata, s tim da su kamate pretvorene u vlasništvo u cijelom iznosu, kao i 50 posto glavnice, pa je za naplatu ostalo 80,8 milijuna kuna, odnosno 48,3 posto na rok od tri godine (41 posto realno naplaćeno, kada se uračuna diskont).

Kada je riječ o predstečajnoj nagodbi trgovačkog lanca Kerum, koja je ukinuta, pa je u tijeku novi postupak, dobavljači su potraživali 128 milijuna kuna glavnice i 19,8 milijuna kuna kamata. U nagodbi su sve kamate trebale biti otpisane kao i 30 posto glavnice, pa bi naplata iznosila 60,8 posto, ali uz napomenu da bi poček otplate bio godinu dana, rok otplate bio četiri godine, uz kamatu od 4,5 posto. Realna bi naplata dobavljača prema toj nagodbi iznosila 56 posto.

Financijski vjerovnici

Ukupni izračun govori kako su dobavljači prosječno u navedenim nagodbama, uzevši u obzir i Dalekovod i Nexe predstečajne nagodbe koje nismo detaljno opisali, nominalno naplatili 58,7 posto potraživanja, ali uz prosječan poček od 0,6 godina, rok naplate od 3,7 godina i kamatu od 0,3 posto. Država je u tim postupcima, pak, naplatila 73,8 posto potraživanja, uz poček od 0,4 godine, rok naplate od 3,5 godina i prosječnu kamatu od 2,3 posto. Kada se ti nominalni povrati potraživanja diskontiraju po stopi od šest posto, umjesto naplate dobavljača od 58,7 posto se dobije prosječna naplata od 44 posto, dok se država naplatila po stopi od 64 posto, na višegodišnji rok te će tek trebati povući crtu oko toga kolike su konačne realne naplate.

Podsjetimo, dobavljači Agrokora su se već sada, mjesecima prije postizanja nagodbe, naplatili po realnoj stopi od prosječno 45 posto ako se računa granični dug i trgovinski kredit za dobavljače, a 41 posto prosječno bez graničnog duga, dok su se mali dobavljači naplatiti u potpunosti. Kada je riječ o financijskim vjerovnicima, oni su se u ovim nagodbama prosječno nominalno naplatili po stopi od 40 posto, s tim da su se obvezničari naplatili nominalno po stopi od 24,6 posto, banke po stopi od 63,6 posto, a komercijalni zapisi po stopi od 30 posto. Kada se to diskontira, obvezničari su se naplatili po stopi od 22,3 posto, banke 45,5 posto, a imatelji komercijalnih zapisa po realnoj stopi od 20,6 posto. U insolvencijskom postupku koji se vodi u Agrokoru ove se kategorije vjerovnika za razliku od dobavljača do sada nisu naplatile i one za naplatu moraju čekati nagodbu.

U našu ukupnu računicu nisu ušli primjerice stečaj Peveca u kojem su dobavljači svih 132,7 milijuna kuna pretvorili u vlasničke udjele u “novom” Pevecu nakon stečaja, dakle ništa nisu dobili u gotovini, kao niti Magme, u kojoj je od 73,4 milijuna kuna potraživanja dobavljača 70 posto otpisano, a 30 posto se trebalo naplatiti na rok od pet godina i kamatu od 4,5 posto (28 posto realne naplate) no taj je stečajni postupak još uvijek u tijeku i tek treba vidjeti njegov ishod. Kod svih spomenutih primjera nismo ulazili u analizu koliko je u toj višegodišnjoj obročnoj otplati dijela potraživanja uopće do sada plaćeno, a iz prakse je poznato da postoji više primjera u kojima iako su postignute nagodbe planovi restrukturiranja i višegodišnje otplate dugova na kraju ipak nisu uspjeli, te vjerovnici nisu uopće uspjeli naplatiti potraživanja.

Diskontni izračun

No, pokušali smo zato analizirati i podatke Financijske agencije o tome kako su neki Agrokorovi dobavljači nominalno prolazili (bez diskontnog izračuna) u predstečajnim nagodbama određenih trgovačkih kuća i drugih poduzeća u Hrvatskoj. Shodno tim podacima, Kraš je u nagodbi vjerovnika Keruma, čiji prvi prijedlog nagodbe ipak nije prošao kod vjerovnika, trebao naplatiti 70 posto potraživanja, uz poček otplate od dvije godine, dok je u predstečajnoj Varteksa naplatio 100 posto, uz poček otplate od godinu dana i rok naplate od pet godina. U predstečajnoj Puljanke je naplaćeno 44,6 posto potraživanja na rok od pet godina, dok je u slučaju Trgonoma naplaćeno 46 posto potraživanja uz rok otplate od četiri godine i poček od godinu dana. Prosječno je, dakle, Kraš u tim nagodbama naplatio 53,7 posto potraživanja uz različite rokove naplate, s tim da su ukupna potraživanja iznosila u početku nagodbe 3,4 milijuna kuna. Kao i u ostalim nagodbama koje ćemo spomenuti, to su daleko manji iznosi potraživanja nego u slučaju Agrokora, ali predstavljaju određena dosadašnja iskustva u insolvencijskim postupcima.

Alca d.o.o je u nesuđenoj predstečajnoj Keruma i predstečajnim nagodbama Puljanke, Trgonoma i Sunčanog Hvara prosječno trebala naplatiti 45,5 posto, uz različite rokove naplate.

Atlantic Grupa je u predstečajnoj Keruma,Trgonoma prosječno trebala naplatiti 31,2 posto potraživanja, uz različite rokove naplate. Franck je u predstečajnoj nagodbi Keruma, Puljanke, Trgonoma trebao naplatiti 55,6 posto svojih potraživanja, na različite rokove otplate.

Službeni komentari

Podravka je u predstečajnoj Keruma trebala naplatiti 57 posto potraživanja na rok od četiri godine i poček od jedne godine, te je u slučaju Trgonoma naplatila 40,6 posto potraživanja na rok od četiri godine i poček od godinu dana.

Saponija je u predstečajnoj Puljanke naplatila 10,7 posto na rok od pet mjeseci. U predstečajnoj Trgonoma je naplaćeno 34,2 posto na rok od četiri godine i poček od godinu dana, te je ukupno Saponia u ovim slučajevima, uključujući i Kerum, naplatila 43,8 posto svojih potraživanja uz različite rokove naplate.

Dobavljači su u predstečajnoj EPH grupe potraživali 63,5 milijuna kuna, nakon otpisa im je preostalo nominalno 73 posto duga na rok od četiri godine s godinom počeka, što diskontirano dovodi do realne naplate od 54 posto. Banke su od EPH potraživale 416 milijuna kuna, s tim da je Agrokor potraživao 17,9 milijuna kuna financijskih obveza, a nakon nagodbe bankama je ostalo 51 posto nominalnih potraživanja na rok od osam godina i uz 1,5 godinu počeka, te uz četiri posto kamata, što diskontirano iznosi 19 posto konačne naplate. Agrokoru je nakon nagodbe pripalo 38 posto od nominalnih potraživanja, uz iste uvjete naplate, što diskontno iznosi 31 posto naplate.

Pokušali smo od tvrtki koje smo spomenuli u ovom tekstu dobiti komentare, pa nam je iz Kraša službeno rečeno da su ipak naplatili svoja potraživanja od Keruma u stopostotnom iznosu, ali nismo dobili detalje te naplate, koja se i ne vidi iz javno objavljenih izvora. “Puljanka je naplaćena također u cijelosti, jer smo uzeli prostor u Puli za naš dućan koji se nalazi kod Zlatnih Vrata, a u slučaju Trgonoma smo naplatili 50 posto potraživanja.

Što se tiče Varteksa mi s njima nemamo gotovo nikakve poslove, sporan je iznos od par tisuća kuna za majice koje su kao radna oprema isporučene, ali to je na razini od desetak tisuća kuna”, poručeno nam je z Kraša. Iz Alce nismo uspjeli dobiti službeni odgovor, ali se neslužbeno moglo doznati kako u predstečajnoj nagodbi Keruma ne očekuju naplatu veću od pet posto svojih potraživanja, jer smatraju da plan restrukturiranja nije realan.

Izdvajamo