Iza projekta LNG terminala na Krku sve je više sumnjivih detalja, javlja HRT. Naime, luksemburška tvrtka Gasfin aktivno je sudjelovala u financiranju i izradi ekološke studije koja se protivi plutajućem terminalu, otkriva HRT. Upravo je ta tvrtka, koja je bliski poslovni partner ruskog Gazproma, otkupom potraživanja austrijske Hypo banke postala vlasnik zemljišta u Omišlju te se sada zauzima za izgradnju kopnenog terminala.
Lokalni ekolozi kao najveći problem u radu plutajućeg LNG-a ističu ispuštanje klorirane vode u more, nuspojave koja nastaje pri uplinjavanju tekućeg plina.
- Ta je voda otpadna, jer je hladnija za sedam stupnjeva nego okolna voda i u sebi ima ostatnog klora koji spajanjem s raznim spojevima koji se nalaze u moru, posebno organskim spojevima, stvara štetne i toksične spojeve - tvrdi Milvana Arko Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka.
Riječanin Marijan Matković, zapovjednik broda kakav bi trebao stići u Omišalj, tvrdi da su plutajući terminali potpuno sigurni.
- I za LNG brodove koji plove zadnjih 50 godina godina mogu reći da nije bilo nijednog incidenta koji bi prouzročio ljudske gubitke ili bi imao negativan utjecaj na okoliš, na FSRU brodovima koji rade zadnjih 13 godina nije bilo nikavog incidenta, ističe.
Kao ključan dokaz, koji opravdava njihove strahove, ekolozi ističu incident koji se 2011. dogodio na talijanskoj strani Jadrana, kada je iz tamošnjeg LNG-a iscurila pjena.
- S pjenom ćemo kupati naše turiste. Ne moraju se ni sapunati nego samo uzmu vodu od LNG-a i to je to, poručuje stručnjak za zaštitu okoliša Jarolim Meixner.
Iz državne tvrtke koja upravlja izgradnjom terminala tvrde da u Omišlju pojava pjene nije moguća jer talijanski LNG iz kojeg je ona iscurila uopće nije plutajući.
Andreja Lopac iz tvrtke LNG Hrvatska kaže kako brod uzima vodu ispod kobilice te da ne može doći do prodora zraka, jer je sustav zatvoren.
Državnu studiju utjecaja na okoliš Leixner, jedan od čelnika krčke ekološke bune, smatra 'nerealnom lakrdijom'. Lokalno protivljenje projektu počelo je jesenas - upravo izradom studije koju je proizvela njegova obiteljska tvrtka DLS. Naručitelj - luksemburška tvrtka Gasfin - partner ruskog Gazproma - glavnog oponenta plutajućeg LNG-a u Hrvatskoj.
- OK, to je moj sin, on je taj koji je dobio posao da bi napravio nešto realnije, komentirao je Jarolim Meixner.
Koliko je studija Meixnerovih realna i neovisna? Meixner, naime, zagovara kopneni LNG i obnovu teške industrije. Smatra da je Gasfinova vizija odlična za Krk...
Zanimljiva je i pozicija udruge Eko Kvarner koja predvodi prosvjede, piše HRT.
Na njihovoj studiji mediji su na nekim stranicama otkrili logo originalnog naručitelja - Gasfinove tvrtke Trans LNG, međutim, iz udruge demantiraju da je prosvjede zapravo potaknula studija koju je naručila direktno zainteresirana strana.
- Prilikom dogovora s tvrtkom DLS nismo imali spoznaje o njihovim ostalim studijama na tom lokalitetu. Najjači argumenti protiv ovakvog projekta su s javne rasprave. Sigurni smo da studije nisu identične - poručuje Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner koja je do objave protustudije deset godina bila velik zagovaratelj plutajućeg LNG-a.
Dodaje kako je Eko Kvarner predlagao plutajući terminal bez korištenja morske vode i klora u kombinaciji s malom fleksibilnom plinskom elektranom, a razlog promjene stava je radikalna promjena tehnologije.
Stajalište je radikalno promijenio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je u kampanji u travnju prošle godine plutajući terminal isticao kao predizborni adut, a danas je glavni govornik protiv njega na prosvjedima.