Tri godine Ikee u Hrvatskoj

VODEĆI SVJETSKI LANAC TEŠKO PRONALAZI DOMAĆE PARTNERE Tvin i Kircek i dalje ostaju jedini Ikeini hrvatski dobavljači

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 25.08.2017. u 09:26

Zagreb, 210814.
Prva robna kuca svedske Ikee u Hrvatskoj danas otvara svoja vrata za kupce, gotovo godinu dana nakon pocetka gradnje.
Ukupna investicija u projekt robne kuce Ikea Zagreb iznosila je 750 milijuna kuna, a zaposleno je 350 djelatnika.
Ikea Zagreb jedna je od najvecih robnih kuca u ovom dijelu Europe. Prostire se na 38 000 m2.
Na fotografiji: prvi kupci u robnoj kuci.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / HANZA MEDIA

Ikea je u Hrvatskoj dočekana s ushitom kako kupaca tako i kod proizvođača koji su očekivali da će im otvoriti ulazaka na tržište. Potrošači su zadovoljni

Domaći proizvođači namještaja svjesni su niske konkurentnosti, ali ipak smatraju da je država trebala učiniti više da im otvori vrata

Ikea je početkom tjedna obilježila treću obljetnicu poslovanja u Hrvatskoj pa su pobrojali svoje najprodavanije proizvode (još ne i rezultate za prošlu poslovnu godinu jer ona završava 31. kolovoza), a među njima su LED žarulje, uredske stolice, madraci, kuhinjski ormarići, sobni ormari...

Ono što nisu pritom naglasili jest to da su i treći rođendan u Hrvatskoj proslavili uz samo dva domaća velika dobavljača za njihove robne kuće, virovitički TVIN (radi za Ikeu još od 1982. godine) i tvrtku Kircek iz okolice Varaždina (od rujna 2015. godine).

Doduše, odjel Ikea Food u zagrebačkoj robnoj kući nabavlja čitav niz proizvoda - voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, tjestenina - i usluga na hrvatskom tržištu, odgovaraju na naš upit iz Ikee. “Postoji i tzv. suradnja s indirektnim dobavljačima, u sklopu koje dobavljači iz Hrvatske osiguravaju proizvode ili sirovine koji se potom ugrađuju u finalni Ikea proizvod”, napominju. O kome je riječ i o kojim se iznosima radi, ne otkrivaju.

U potrazi

Lani je Ikea Hrvatska imala 567,7 milijuna kuna prometa, od čega je robna kuća ostvarila 535,7 milijuna kuna, a Ikea Food (Restoran i Bistro, Cafe i Trgovina švedske hrane) 27,4 milijuna kuna.

Potencijal za domaće proizvođače, posebno namještaja, ali i drugih proizvoda za domaćinstvo od plastike, kartona, metala, stakla...  tu je velik i - neiskorišten. U čemu je stvar, zašto dobavljača nema više, jer iz Ikee odgovaraju da su stalno u potrazi za partnerima koji se strateški uklapaju njihov koncept i principe?

Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, proizvođača namještaja iz Požege, priznaje da nisu dovoljno konkurentni, ali ipak smatra da je država trebala učiniti više da im se otvore Ikeina vrata.

Inače, uoči dolaska na hrvatsko tržište, predstavnici Ikee su održali sastanak u HGK s predstavnicima 20-ak hrvatskih kompanija, ali je nažalost, podsjećaju, “zaključak bio da je većina kompanija relativno mala za suradnju s tvrtkom Ikea”. Uz iznimku Kirceka, čije se HAMMARP kuhinjske radne ploče od pune hrastovine prodaju u zagrebačkoj i europskim robnim kućama, to se očito nije promijenilo.

Različite prakse

Jelčić, koji je član izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, a u dva je mandata bio i predsjednik Udruženja drvnog sektora pri HGK, smatra da Hrvatska općenito nije spremna za globalne igrače među koje spada i ova švedska kompanija, a ovako obrazlaže svoj stav oko domaćih dobavljača, države i Ikee: “Ti globalni igrači traže i dobiju niz povlastica prilikom realizacije investicije, što je postao standard svugdje u svijetu. Međutim, postoje različite prakse u udjelu domaćih proizvođača na njihovim policama. U slučaju Ikee nitko od predstavnika naše vlasti nije niti pokušao pregovarati s njima da se na policama nađu proizvodi hrvatskih tvrtki. U Indiji je taj postotak u slučaju Ikee čak 20 posto”.

Je li uopće bilo moguće pregovarati na taj način, veliko je pitanje, pogotovo jer sam Jelčić kaže i sljedeće: “Domaći proizvođači nisu toliko konkurentni da se mogu nositi s cijenom koju imaju proizvođači namještaja iz zemalja istočne Europe i Dalekog istoka, a koji su se pozicionirali u Ikei. Jednostavno, država se trebala postaviti puno odlučnije u zaštiti domaćih proizvođača”.

Dakle, s jedne strane postoji problem proizvodnog volumena, a s druge nekonkurentnih cijena, pa su od dolaska Ikee dosad na domaćem tržištu profitirali samo potrošači i oni koju su u robnoj kući pored Zagreba dobili posao. Kako se Ikea širi u regiji - sada je ušla u Srbiju - ostaje za nadati se da će se ipak proširiti lista hrvatskih dobavljača.

U tvrtki iz Ikea grupe koja se bavi potragom za strateškim partnerima u našoj regiji, Ikea Purchasing Services SEE, odgovaraju na naš upit da oni teže imati što više lokalnih dobavljača i žele proširiti mogućnosti suradnje, no za to postoje uvjeti. Među njima je i to da se od budućih dobavljača očekuju ne samo količine koje će zadovoljiti lokalno tržište, nego minimalno potrebe za jednu regiju. Također, svi dobavljači moraju udovoljavati njihovom IWAY standardu, koji pokriva područja poput radnih uvjeta, zabranu dječjeg rada, odnos prema okolišu, odgovorno upravljanje šumama...

Interes raste

Otvorili su i poseban portal za dobavljače, a na naš upit jesu li se hrvatske tvrtke tim putem javljale za suradnju te koliko njih, nismo dobili konkretan odgovor. Čini se, čitajući između redaka, da interes ipak raste.

“Raduje nas što su i potencijalni dobavljači u Hrvatskoj prepoznali napore koje Ikea Purchasing Service ulaže u potrazi za novim lokalnim strateškim partnerima te koriste prednosti internetske platforme Supplier Portal, stranice koja je osnovana kako bi se sve zainteresirane kompanije mogle prijaviti. Naime, na portalu za dobavljače nalazi se obrazac za prijavu koji potencijalni dobavljač može ispuniti i na taj način stupiti u kontakt s nadležnim kolegama”, kažu. Pojašnjavaju da traže one koji rade u područjima koja su dobro razvijena na hrvatskom tržištu ili imaju veliki potencijal za rad na održivom razvoju. Također, kažu, nastoje surađivati s dobavljačima koji se “ponašaju i funkcioniraju u skladu s našom idejom i principima, posebno kad je riječ o uvjetima rada, održivom razvoju, kvaliteti i radu logistike”.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo