Treba se pridržavati određenih pravila. Ovo su savjeti za tretiranje vrta prije niskih temperatura kako bi se sačuvao sav živi svijet u tlu i kasnije dobili ukusni plodovi.
Ako odemo u šumu, primijetit ćemo kako tlo nikada nije golo, nego je prekriveno debelim slojevima organske mase, koju s vremenom razgrađuju milijarde oku nevidljivih mikroorganizama i malih životinjica, stvarajući plodan humus koji je hrana svem tom golemom drveću, bilju i cvijeću.
Organski vrtlari svoje vrtove obrađuju tako da oponašaju prirodu, postupno dovodeći sav biljni i životinjski svijet u prirodnu ravnotežu.
Svaki organski vrtlar koji je upoznat s organskim načelima vrtlarenja svoj vrt promatra kao jedinstvenu i savršenu cjelinu biljnih i životinjskih organizama te jača i maksimalno koristi sve potencijale ekosustava, ne narušavajući niti jedan njegov dio.
Bez obzira na to jeste li tek krenuli u avanturu vrtlarenja u skladu s prirodom, ili ste na prelasku s konvencionalnog na organski uzgoj bilja, treba se pridržavati određenih pravila.
Kako pravilno pripremiti vrt za zimu te sačuvati sav živi svijet u tlu kako biste tijekom godina dobili njihovu pomoć, živo, zdravo i plodno tlo te mnogo zdravih i ukusnih plodova?
1. GNOJIVO ZA GREDICE
2. OČISTITE GREDICU I PRIPREMITE JE ZA SADNJU
3. MALČIRANJE
4. SADNJA ISPOD ZIMSKOG MALČA
5. LAZANJA GREDICA
EFIKASNI TRIKOVI KOJE VRIJEDI ZNATI
• Gredice očistite od biljaka koje su završile svoju vegetaciju i odložite ih na kompostnu hrpu. Sav jednogodišnji korov počupajte i ostavite pokraj gredica kako biste ga nakon rahljenja i gnojidbe tla ponovno vratili na gredice (malč).
• Tlo na gredicama prorahlite pomoću bio vila kako bi se tlu omogućio nesmetan protok zraka i vode, posebno u zimskim mjesecima, jer će u proljeće biti prozračnije i lakše za obradu. Posebno se to odnosi na teška, glinasta i zbijena tla.
• Ako je tlo u vašem vrtu zbijeno, pospite ga riječnim pijeskom, kako bi u proljeće bilo rahlije i pogodno za sadnju korjenastih kultura, poput mrkve i peršina. Također ga možete posuti i drvenim pepelom, koji je idealan za teška, zbijena i kisela tla, pazeći da ne pretjerate. Držite se mjere oko 1 kg na 10 metara kvadratnih. Drveni pepeo izvrsno je prirodno gnojivo, bogato kalcijem, kalijem i drugim mikronutrijentima potrebnim za rast biljnih kultura.
• Pognojite tlo stajnjakom ili nekim drugim prirodnim gnojivom poput vrtnog komposta koji će poboljšati njegovu strukturu.
• Preko prorahljenog i pognojenog tla slažite slojeve sve organske mase koja vam je dostupna, kao kad slažete kompostnu hrpu.
• Poželjno je složiti što deblji sloj (20-ak centimetara) kako biste tlo sačuvali od erozije i ispiranja. Iskoristite svu organsku masu kojom raspolažete: lišće (osim lišća oraha i hrasta), pokošena trava, jednogodišnji korov koji ste počupali s gredica, lišće gaveza, sjeckane grančice od orezivanja, usitnjena kukuruzovina, stabljike suncokreta i čičoke, sijeno, slama i sl.).
• U proljeće, tjedan dana prije nego što počnete sjetvu/sadnju, svu neprerađenu masu uklonite s gredica kako bi se tlo izložilo sunčevim zrakama i prosušilo, a biljnu masu odložite na kompostnu hrpu ili upotrijebite ponovno kao malč oko biljnih kultura kada izrastu.
Više o avanturi vrtlarenja u skladu s prirodom saznajte na blogu Ivane Strunje - Organsko carstvo.
