ČESTO PODCIJENJENA

Vrtlar Hrvoje: ‘Djed bi ovime trljao zglobove zbog bolne reume, to je najzdravija biljka koju imate u dvorištu!‘

Piše:

Hrvoje Kovač

Objavljeno: 14. travnja 2026. 07:24

/BERISLAVA PICEK/CROPIX

Službeni vrtlar Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, Hrvoje Kovač, otkriva kako se upoznao s koprivom i što je o njoj sve još saznao i naučio dosad

Danas sam odlučio pisati o biljci koja nije vizualno toliko atraktivna, ali je itekako vrijedna naše pozornosti. Riječ je o jednoj od najkorisnijih ljekovitih biljaka - koprivi. Osim toga, stvarno bi bilo šteta ne iskoristiti te fine, mlade izboje koje viđam po brojnim vrtovima naših sugrađana. Posebice jer sam primijetio da ih ljudi često, koseći travu, jednostavno samelju kosilicom. Vjerojatno zato što je zelena, bez efektnog cvata, pa se jednostavno lako stopi s okolišem. Moram priznati da za mene kopriva ima donekle sentimentalnu vrijednost jer me veže uz uspomene na djetinjstvo i djeda. On je davnih dana, kada još nije bilo toliko farmaceutskih pripravaka na našem tržištu, znao koristiti dobrobit koprive. S obzirom na to da je imao reumu, ublažavao je bolove tako što bi otišao u vrt, ubrao stabljike koprive i njima istrljao bolne zglobove.

Novi broj magazina Dom&Dizajn je na kioscima, u prodaji! Ne propustite nabaviti svoj primjerak danas

Naravno da kada dijete vidi što netko od odraslih radi, mora to isprobati. A ovakvo iskustvo vam se zasigurno ureže u sjećanje za cijeli život. Moja prva proba “kako kopriva peče” prošla je pod budnim djedovim okom, bez posljedica. Međutim, isto tako se dobro sjećam mirisa i okusa čaja od te iste biljke, koji mi je djed kuhao svaku večer. Nažalost, djed u ono vrijeme očito nije znao da čaj od koprive djeluje tako da potiče izlučivanje vode iz organizma pa vas tjera na pojačano mokrenje. To je izvrsno za mokraćne putove, ali nikako ga nemojte davati djeci prije spavanja. Dandanas, kadgod osjetim miris i okus tog čaja, uvijek se sjetim osobe koja me upoznala s koprivom.

Objasnit ću vam više o koprivi, njezinu uzgoju, ali i, prema dostupnoj literaturi, napisati nešto o njezinoj upotrebi u liječenju te neke recepte kako da sami napravite pripravke iz svojeg vrta. Upozoravam da to nisu pročišćeni farmaceutski proizvodi, nego pripravci iz narodne medicine za izradu kod kuće. Nakon što pročitate ovaj članak, želio bih da barem dio vas počne obraćati pozornost na ovu, gotovo svima dostupnu biljku. Imate li iznimnu i ljekovitu namirnicu u svome vrtu, iskoristite je.

Kopriva, Urtica dioica L., višegodišnja je, zeljasta, samonikla biljka, u narodu poznata kao obična kopriva, pasja kopriva, žara, žegavica. Naraste do 150 centimetara visine. Spada u porodicu koprivki (Urticaceae), a ljekarnički naziv za nju je Folium urticae. Možemo je pronaći u gotovo svim dijelovima svijeta, a najčešće na zapuštenim i obraslim terenima. Prepoznatljiva je po svojim srcolikim zelenim listovima koji su prekriveni sitnim dlačicama. Te dlačice ispunjene su mravljom kiselinom, a pri dodiru biljke lome se i ispuštaju tu kiselinu u okoliš, odnosno na kožu osobe koja ih dodiruje pa imamo osjećaj da žare (otuda i naziv žara).

Kopriva cvate od početka lipnja do kraja rujna. Cvjetovi su sitni i neugledni. Spada u dvodomne biljke, što znači da postoje muški i ženski primjerci. Stoga je uputno imati biljke oba spola. S obzirom na to da kopriva svojim neuglednim cvjetićima ne privlači kukce, oprašivanje se obavlja isključivo putem vjetra.

Lavanda će cvjetati godinama ako slijedite jednostavno pravilo 8:8:8: Čini čuda

Uzgoj i razmnožavanje

Bere se u čistoj prirodi, što dalje od prenatrpanih prometnica i zagađenih zona. Najbolji za konzumaciju su mladi listovi koprive, ubrani prije cvatnje. Idealno vrijeme za berbu je, pak, proljeće.

Možete je razmnožiti na dva načina. Jedan način je takozvanim dijeljenjem korijena, a drugi sjemenom:

a) DIJELJENJE KORIJENA

U rano proljeće ili u jesen razgranatu biljku koprive, koja ima dobro razvijen korijenov sustav, pažljivo štihačom izvadite iz zemlje, pa podužno razdvojite korijen škarama tako da dobijete dvije biljke s dva korijena. Svaku biljku rasadite odvojeno u humusom bogatu zemlju.

b) RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM

Nakon što ste pokupili sjeme u jesen, potrebno ga je dobro osušiti i skladištiti na tamnom i suhom mjestu do proljeća. Sjeme se sije u svibnju, a prije same sjetve potrebno ga je staviti u hladnjak kroz desetak dana. Presađivanje presadnica radi se u jesen.

Jeste li znali?

Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega se stoljećima koristi u tekstilnoj industriji. U mnogim zemljama domaćice su koristile koprivu za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa. Prljavu površinu bi izribale koprivom, isprale vodom, pa obrisale čistom krpom.

Njega

Njega koprive podrazumijeva okopavanje, plijevljenje i prihranu. Ako pri okopavanju ne uspijete uništiti korov, potrebno ga je oplijeviti kako ne bi crpio hranjive sastojke iz tla jer, kao što sam već naveo, kopriva iznimno voli bogata humusna tla. Stoga je i vrlo važna redovita prihrana.

OPREZ!

Nakon dulje konzumacije koprive postoji rizik od alergijske reakcije. Kopriva može izazvati proljev i probleme s probavom. U slučaju konzumacije većih količina pripravaka od koprive, konzultirajte se s liječnikom jer kopriva može pojačati ili ometati djelovanje pojedinih lijekova (lijekova za razrjeđivanje krvi, za snižavanje krvnog tlaka, lijekova za dijabetes...).

Berba

Kao i sve druge samonikle biljke, bere se u čistoj prirodi, što dalje od prometnica i zagađenih zona. Najbolji za konzumaciju i kao lijek su mladi listovi koprive, ubrani prije cvatnje. A idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od ožujka do svibnja). Moram napomenuti da se može brati i u jesen, prije formiranja sjemena. Beru se sasvim mladi listovi, s vrha (10–15 cm od vrha), koji se termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu. Ako imate kultiviranu koprivu, berba je nešto drukčija. Preporučuje se brati mlade biljke kada su visine 30-ak centimetara. Nakon 20-ak dana berba se ponavlja. Stručnjaci savjetuju da kultiviranim koprivama nije dobro dopustiti da razviju stabljike. Stoga preporučuju da se kose cijele stabljike i stave sušiti, a tek nakon sušenja naknadno se odvaja lišće. Tako je moguće imati osam do deset berbi u godini. Obavezno, tijekom berbe, zaštitite ruke rukavicama jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu te izazvati svrbež, bol, crvenilo i oteklinu.

Skladištenje

Možete je kratko blanširati ili dobro oprati, osušiti listove, pa zamrznuti. Tako je možete koristiti tijekom zime kao zamjenu za špinat ili blitvu. Ako je sušite, položite listove koprive na papir ili karton, pa ih ostavite u hladovini, na prozračnom mjestu. Osušene listiće spremite u papirnate ili platnene kutije ili vrećice. Da bismo dobili jedan kilogram sušenih listova koprive, potrebno je pet do šest kilograma svježih listova.

Sakupljanje sjemena

Sjeme se sakuplja u kolovozu i rujnu.

Zdravstveni benefiti

Pomaže kod anemije, bogata je željezom i vitaminom C i potiče stvaranje crvenih krvnih stanica. Također, često se koristi kod umora i slabokrvnosti, zatim čisti organizam (detoksikacija), korisna je za bubrege i mokraćne putove, djeluje protiv upala, koristi se kod reume i artritisa, jača imunitet, regulira šećer u krvi, dobro djeluje na kosu i kožu, podržava zdravlje prostate...