Malo koji vrtni problem izaziva toliko frustracija kao puževi. Dovoljna je jedna kišna noć da nestanu mlade sadnice salate, a tek posađene jagode i rajčice završe izgrizene prije nego što stignu dozreti. Upravo zato mnogi vrtlari puževe smatraju najvećim neprijateljima vrta, no poznati britanski vrtlar Monty Don upozorava da priča ipak nije tako jednostavna.
Voditelj BBC-jeve emisije Gardeners‘ World ističe kako puževi imaju važnu ulogu u prirodi jer sudjeluju u razgradnji organskog materijala i vraćanju hranjivih tvari u tlo. Problem je, kaže, u tome što ne razlikuju otpalo lišće od mlade sadnice.
"Puževi se naširoko smatraju javnim neprijateljem broj jedan među vrtlarima. No izvrsni su u recikliranju biljnog otpada, samo što ne razlikuju otpali list od ukusne mlade sadnice", napisao je Don na svom blogu, prenosi Express.
Prema njegovim riječima, puževi golaći većinu vremena provode u tlu, gdje vole vlažne uvjete, dok puževi s kućicom traže zaklon iznad zemlje. Često ih se može pronaći među starim ciglama, uz živice ili oko tegli i posuda u kojima pronalaze hlad i vlagu.
Iako mnogi posežu za peletima protiv puževa, Don smatra da ih treba izbjegavati jer mogu štetiti drugim životinjama u vrtu. Umjesto toga preporučuje stvaranje sigurnog prostora za najosjetljivije biljke te redovite preglede mladih sadnica kako bi se puževi na vrijeme uklonili.
Jednako važnim smatra i način prihranjivanja biljaka. Pretjerana gnojidba često potiče stvaranje mekanih i sočnih mladih izboja koji puževima predstavljaju pravu poslasticu. Zbog toga savjetuje umjereno gnojenje i brigu o kvaliteti tla, a ne pretjerano hranjenje samih biljaka.
"Uvijek hranite tlo, a ne biljku. Tako ćete izbjeći nagli rast mekanih izboja koje puževi obožavaju", savjetuje Don.
Posebno naglašava važnost prirodne ravnoteže u vrtu. Umjesto da se vrt pretvara u prostor bez ijednog puža, mnogo je korisnije privući njihove prirodne neprijatelje. Kosovi, žabe, krastače, kornjaši, stonoge, rovke i ježevi hrane se puževima te mogu pomoći u držanju njihove populacije pod kontrolom.
Dok neki vrtlari koriste različite fizičke prepreke, poput usitnjenih ljuski jaja ili šljunka oko biljaka, stručnjaci ističu da takve metode mogu pomoći samo kao dodatna zaštita i da njihova učinkovitost često ovisi o vremenskim uvjetima. Ljuske jaja, primjerice, djeluju samo dok su potpuno suhe.
Vrtna stručnjakinja Shannen Godwin iz tvrtke J Parker‘s podsjeća da puževi neće napadati sve biljke jednako, piše Express.. Biljke s izraženim mirisom ili čvršćim, kožastim i dlakavim listovima često su im manje privlačne.
Među vrstama koje puževi uglavnom zaobilaze navodi ruže, paprati, hortenzije i ukrasne trave. Dobrim rješenjem smatra i kombiniranje takvih biljaka s osjetljivijim kulturama, odnosno takozvanu zajedničku sadnju.
"Aromatično bilje često je odličan izbor uz povrće i mlade sadnice. Primjerice, metvica i vlasac mogu biti korisni između redova povrća", kaže Godwin.
Iako ne postoji metoda koja će potpuno ukloniti puževe iz vrta, stručnjaci se slažu da je kombinacija zdravog tla, raznolikog biljnog svijeta i poticanja prirodnih predatora dugoročno učinkovitija od agresivnih kemijskih sredstava. Upravo zato Monty Don smatra da cilj ne bi trebao biti istrijebiti puževe, nego pronaći ravnotežu koja će zaštititi biljke, a pritom sačuvati prirodni život vrta.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....