PRIRODA NA RUBU

Ovo su najopasnije biljke na svijetu, neke mogu izazvati i smrt, a ima ih i kod nas

 /SHUTTERSTOCK
Od modrog jedića do mančinele, skriveni toksini pretvaraju susret s biljkama u rizik s kobnim posljedicama
Od modrog jedića do mančinele, skriveni toksini pretvaraju susret s biljkama u rizik s kobnim posljedicama

Biljke su tijekom milijuna godina evolucije razvile različite obrambene mehanizme kako bi se zaštitile od kukaca, biljojeda i drugih prijetnji. Neke vrste pritom proizvode iznimno snažne toksine koji kod ljudi mogu izazvati teško trovanje, a u određenim slučajevima i smrt. Donosimo nekoliko biljaka koje se smatraju među najopasnijima na svijetu.

Modri jedić (Aconitum napellus)

image
/SHUTTERSTOCK

Modri jedić, kako stoji na Wikipediji, jedna je od najotrovnijih biljaka koje rastu u Europi, a rasprostranjen je i na području Hrvatske. Pripada porodici žabnjaka (Ranunculaceae), a svi njegovi dijelovi sadrže otrovni alkaloid akonitin.

Najveće koncentracije otrova nalaze se u korijenu, no opasni su i listovi te cvjetovi. Akonitin se može apsorbirati čak i kroz kožu, zbog čega je pri rukovanju biljkom potreban poseban oprez. Simptomi trovanja uključuju peckanje i utrnulost kože, mučninu, povraćanje, proljev, vrtoglavicu te ozbiljne poremećaje srčanog ritma. U težim slučajevima može doći do zatajenja srca ili dišnog sustava.

Dokazano je: Ove četiri biljke najbolje osvježavaju zrak u domu tijekom ljetnih vrućina

Veliku pozornost javnosti privukao je slučaj britanskog vrtlara Nathana Greenawaya koji je 2014. godine preminuo nakon kontakta s biljkom za koju se sumnjalo da je bila upravo modri jedić. Kako je pisao Telegraph, ako službeni uzrok smrti nije sa stopostotnom sigurnošću potvrđen kao trovanje akonitinom, stručnjaci su upozorili na iznimnu otrovnost ove biljke.

Mančinela (Hippomane mancinella)

image
/SHUTTERSTOCK

Mančinela se često naziva „drvom smrti“ i smatra se jednim od najopasnijih stabala na svijetu. Raste u južnoj Floridi, na Karibima te u dijelovima Srednje i Južne Amerike.

Njezini plodovi izgledom podsjećaju na male zelene jabuke, zbog čega su u prošlosti mnogi ljudi podcijenili njihovu opasnost. Međutim, svi dijelovi stabla sadrže otrovni mliječni sok koji može izazvati ozbiljne opekline i bolne mjehure na koži.

Čak se ni stajanje ispod stabla tijekom kiše ne preporučuje jer kapljice vode mogu prenijeti otrovni sok s lišća na kožu. Jednako je opasno i spaljivanje drveta mančinele jer dim može izazvati teške iritacije očiju i dišnih puteva te privremeno oštetiti vid.

Konzumacija plodova može uzrokovati teško trovanje s potencijalno smrtonosnim posljedicama. Zbog svega navedenog Guinnessova knjiga rekorda proglasila je mančinelu najopasnijim stablom na svijetu.

Za ovu biljku mnogi kažu da je ljepša od lavande, a komarci i krpelji ne mogu podnijeti njezin miris

Skočac ili ricinus (Ricinus communis)

image
/SHUTTERSTOCK

Skočac, poznat i kao ricinus, često se uzgaja kao ukrasna biljka zbog svojih velikih listova i atraktivnih plodova. Ipak, iza njegova dekorativnog izgleda krije se ozbiljna opasnost.

Najotrovniji dio biljke su sjemenke koje sadrže ricin, jedan od najjačih prirodnih biljnih toksina. Nakon trovanja mogu se javiti jaki bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev i dehidracija. U težim slučajevima može doći do zatajenja organa i smrti.

Posebno su opasne zdrobljene ili sažvakane sjemenke jer se tada oslobađa najveća količina ricina.

Rakovo oko (Abrus precatorius)

image
/SHUTTERSTOCK

Rakovo oko tropska je biljka prepoznatljiva po jarko crvenim sjemenkama s karakterističnom crnom točkom. Upravo zbog njihova atraktivnog izgleda sjemenke se često koriste za izradu nakita, ukrasa i tradicionalnih glazbenih instrumenata.

Međutim, sjemenke sadrže abrin, jedan od najotrovnijih biljnih toksina poznatih znanosti. Ako se progutaju cijele, najčešće prolaze kroz probavni sustav bez ozbiljnijih posljedica. No ako se sažvaču ili oštete, otrov se oslobađa i može izazvati teško trovanje.

Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, proljev, bolove u trbuhu te ozbiljna oštećenja unutarnjih organa. U težim slučajevima trovanje može završiti smrću. Biljka je podrijetlom iz tropskih krajeva Azije, a danas je rasprostranjena u brojnim tropskim i suptropskim područjima svijeta.

Islandski trik za krastavce postaje hit među vrtlarima: ‘Štedi prostor, a beremo više nego ikad‘

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 20:32