S jedne strane imamo savršeno pokošen travnjak svježe zelene boje i vrlo ujednačene teksture. Izgleda gotovo kao tepih, a i ponaša se tako. S druge imamo divlji travnjak ili livadu. Velik broj različitih biljaka, gotovo izvan naše kontrole, stvorio je sustav koji je sličniji planinskom pašnjaku ili savani nego dvorištu u kojem obitavaju i ljudi. U ovom članku bit će nabrojane neke prednosti divljih travnjaka koje će vas možda potaknuti da propitate ideal kultiviranog i njegovanog travnjaka.
Iako je savršen travnjak zaista lijepa slika i na neki način podrazumijeva ugodan boravak u dvorištu, za njegovo održavanje potrebna je velika uložena energija. Osim financijskih sredstava, vremena i osobnog angažmana, to podrazumijeva i konstantnu potrebu za zalijevanjem, prihranom i eliminiranjem nepoželjnih biljnih i životinjskih vrsta. Održavanjem takvog, gotovo umjetnog sustava, nepovoljno se utječe na prirodu u širem smislu riječi. Na kraju, ne možete u potpunosti uživati u takvom travnjaku budući da uvijek postoji strah da ga “oštetite” malo grubljim korištenjem. Poticanjem ili omogućavanjem razvoja “prirodnog”, odnosno divljeg travnjaka ili livade ostvaruju se brojne koristi kako za prirodu, tako i za ljude koji taj prostor koriste. Pritom je potrebno naglasiti da se ne mora nužno raditi o pravoj divljoj livadi. Velik je korak već i smanjeno intenzivno održavanje koje će omogućiti nekim korisnim i otpornim vrstama da zauzmu svoje mjestu u sustavu.
PRIVLAČI I PODRŽAVA OPRAŠIVAČE
Prednost divljeg travnjaka je u tome što u svakom trenu imate barem jednu vrstu cvijeća koje može privući oprašivače. Osim pčela, koje uistinu jesu esencijalne za oprašivanje velikog broja biljaka, tu su i leptiri, bumbari, razne vrste osica i mušica. Ako gledamo u ekološkom smislu, nije toliko poanta da mi privučemo sve te oprašivače, nego da ovako formirana livada podržava njihovu ishranu. Ekološki sustav u cjelini će vam biti vrlo zahvalan budući da je hrane za oprašivače sve manje, a to se posebice odnosi na urbana i suburbana područja. Za velikih suša vaš bogati travnjak, odnosno livada mogao bi postati oaza spasa gladnim i žednim kukcima. Čak i kada kosite livadu, uvijek se potrudite ostaviti barem nekoliko “cvjetnih otoka” na kojima gladni oprašivači mogu naći hranu.
STANIŠTE ZA SVU SILU DIVLJEG SVIJETA
Osim oprašivača, šareni travnjak postaje stanište za niz divljih životinja. Prisutnost velikog broja kukaca, ličinki ili gujavica znači da će se povećati i broj svih mogućih vrsta ptica, malih i velikih sisavaca. Ptice pjevice privući će velik broj kukaca, a ptice grabljivice poput sove, ćuka ili škanjca privući će glodavci ili zmije. Zec ili jež u takvom će travnjaku vrlo lako naći zaklon, a i kućni ljubimci poput psa ili mačke imat će zanimljivije mjesto za igru ili boravak. Nemojmo zaboraviti i šišmiše, koje će u sumrak privući velik broj kukaca.
LJEPOTA I UGODA
Koliko god neki ljudi voljeli savršen zeleni travnjak, ne može se zanemariti visoka estetska i ugođajna vrijednost divljeg travnjaka. Velik broj biljaka i njihov rast tijekom godine znače da će travnjak biti dinamično područje koje se konstantno mijenja. Cvijeće i trave se izmjenjuju u nizu boja i tekstura te tako pružaju atraktivnu sliku prostora. Tome pomažu i kukci koji se nemirno gibaju unutar tog šarenog sustava. Cvatuće biljke u kombinaciji s povjetarcem mogu širiti blage mirise, a jesenski vjetar može povijati stabljike i time stvarati zvučne efekte u dvorištu.
EDUKATIVNA, UMJETNIČKA I ZDRAVSTVENA SVRHA
Divlji travnjak sadrži velik broj vrsta, a koje ujedno privlače velik broj životinja. Promatranjem njihova međuodnosa i karakteristika pojedinih vrsta učite o prirodnim procesima na samom izvorištu. Promatranje divljeg života možete pretvoriti u svojevrsnu zabavu i dugotrajan hobi. Ovo je izuzetno korisno i u odgoju male djece jer boravak u vanjskom prostoru i interakcija s okolišem bolje utječe na njihov razvoj i plastičnost mozga nego ikakva literatura ili multimedija.
Divlji travnjak može postati i tema slikarstva, fotografije ili drugog oblika umjetnosti. Na izrazito malom prostoru može se naći velik broj umjetničkih tema, koje je moguće promatrati kroz dnevnu smjenu ili izmjenu godišnjih doba. Možete se upoznati i s ljekovitim ili korisnim biljkama te mogućnostima kako se ubiru, jedu, rade biljni čajevi ili ostali pripravci. Sve nabrojano pretvara vaš divlji travnjak u mjesto mira, odmora i kontemplacije, što svakako povoljno utječe na ljudsko zdravlje.
JEDNOSTAVNO I JEFTINO ODRŽAVANJE
Divlja livada ili prirodni travnjak prije svega su izrazito tolerantni na sušu. Za razliku od svježe zelenog, jednoličnog i uredno pokošenog travnjaka koji treba zalijevati često, ponekad i svaki dan, divlji travnjak niti ne treba zalijevati. U najsušnije doba biljke će se eventualno posušiti i odbaciti sjeme, a nakon prve kiše njih će zamijeniti nove biljke. S druge strane, njegovani travnjak nakon sušenja treba potpuno obnoviti nadosijavanjem i intervencijama poput prozračivanja, skidanja sloja uginule trave i frezanja.
Broj košnji je znatno manji. Divlji travnjak se kosi od dva do nekoliko puta godišnje, a to ovisi o tome želite li imati stvarno divlju livadu ili mjesto koje koristite za boravak i igru. Njegovani travnjak je potrebno kositi gotovo svakih desetak dana budući da travne vrste za formalne travnjake nikako ne funkcioniraju dobro kada prerastu određenu visinu. Na njegovanom travnjaku potrebno je uklanjati pokošenu travu da se ne stvaraju rupe u travi i mahovina. Na divljem travnjaku moguće je ostaviti sijeno kako bi došlo do samozasijavanja, a moguće je to sijeno upotrijebiti kao malč u povrtnjaku budući da su stapke mnogo duže i čvršće.
Njegovani travnjak potrebno je periodički dodatno gnojiti jer se tlo iscrpljuje. Kod divljeg travnjaka gnojenje nije potrebno. Neke od biljaka su leguminoze i one gnoje tlo, a ostale su prilagođene siromašnijim tlima i ne smeta im nedostatak hranjiva. Iz tog razloga takve je travnjake moguće formirati i na siromašnim tlima, bez posebne prethodne pripreme. Fauna koja živi u tlu, zajedno s gljivama i bakterijama, pobrinut će se da tlo uvijek bude dobro prozračeno i dovoljno plodno.
ODRŽIVOST
Prethodnih pet prednosti divljeg travnjaka podržavaju i šestu, ključnu prednost, a to je održivost u najširem smislu te riječi. Tipični njegovani travnjak ima plitko korijenje u jednom sloju, s vrlo malo života iznad i ispod njega. Divlji travnjak i livada imaju korijenje u nekoliko slojeva s bogatstvom života iznad i ispod. Time se omogućava bolje kruženje tvari, ali i bolje čuvanje tla i filtracija štetnih tvari. Divlji travnjaci bolje reguliraju mikroklimu i podižu kvalitetu zraka s obzirom na to da imaju i veću zelenu masu. Veća zelena masa znači i veći potencijal pohranjivanja ugljičnog dioksida. Manji broj košnji, nikakvi zahtjevi za zalijevanjem i izbjegavanje upotrebe pesticida i herbicida također su vrlo značajni argumenti u prilog održivosti.
KORAK PO KORAK
Kako obični travnjak pretvoriti u divlji?
U osnovi, za pretvaranje visoko njegovanog travnjaka u divlji i nije potrebno neko veliko znanje ni trud. Moglo bi se reći - što manje truda to bolje.
Za početak, prorijedite broj košnji i povisite visinu noža na kosilici. Ovaj lagani “kaos” dat će priliku brojnim drugim “divljim” vrstama da se razviju. Prije svega, doći će djeteline, truputac, maslačak i razne vrste poljskog cvijeća, a zatim slijede i druge vrste. Sve to, naravno, ovisi o klimi i vegetaciji koja vas okružuje.
Sakupite s okolnih livada sjeme divljeg cvijeća i trava i pobacajte po svom divljem travnjaku. Sjeme ne mora biti čisto i u velikim količinama, nego jednostavno u šetnjama kroz livadu rukom “obrstite” biljke koje vam se sviđaju. Divlje sjeme neće možda izrasti iste godine i u količini koju biste željeli, ali već sljedeće godine vidjet će se prvi značajniji rezultati.
Tlo bogato hranjivim tvarima pogoduje rastu guste trave, na štetu divljeg cvijeća i ostalih biljaka. Kako biste povećali raznolikost divljeg cvijeća na svojem travnjaku, nemojte dodavati gnojiva.
I za kraj, prestanite s uporabom pesticida i herbicida. Osim što na taj način čuvate tlo, vode i živi svijet, dajete priliku i ostalim sjajnim biljkama da se razviju.
