Oprez!

Predivni cvjetovi, ali... Ove biljke mogu narušiti vaše zdravlje ako ih dirate ili konzumirate

Unsplash
 Arina Wong
Predivni cvjetovi i listovi pojedinih biljaka u gradskim parkovima, ali i u vrtovima sugrađana, mogu sadržavati otrove

Nedavni događaj potaknuo me da se zapitam jesu li ljudi svjesni da brojne biljke koje nas okružuju sadrže supstance opasne za zdravlje ako ih se konzumira ili dođu u doticaj s kožom? Jedan gospodin me upitao može li se raditi pekmez od plodova lovor višnje (Prunus laurocerasus). Pomislio sam da je šala, no on mi je rekao kako je pekmez već napravio te pita samo “informativno”, da smiri susjedu koja tvrdi da je otrovan. To mi je upalilo alarm. Iako sam znao da su list i plod otrovni, odlučio sam više istražiti o lovor višnji. U svim meni dostupnim literaturama biljka je označena kao otrovna, no neki podaci ukazivali su da su te otrovne supstance u stvari ljekovite.

Plod je ovalna, prvo crvenkasta, a zatim crna koštuničava bobica. Sadrži hidrocijaničnu kiselinu koja se nalazi u svim dijelovima biljke. Plod i list pak sadrže prulaurasin (laurocerasin). Iako je riječ o otrovima, spominje se da se laurocerasin u narodnoj medicini koristi kao “sedativ i narkotik” te da “pomaže kod kašlja, astme, protiv depresije i probavnih smetnji”. A, hidrocijanična kiselina se koristi za “ubijanje stanica raka”. Međutim, stvar je u pravilnom doziranju i niste li farmaceut ili kemičar, nemojte se igrati dijelovima biljke i plodovima. Plod nije jestiv poput višnje ili trešnje i NE TREBA ga jesti. Nisam dovoljno kompetentan da razglabam o otrovnosti supstanci unutar pojedine biljke i eventualnim “ljekovitim dozama”, no mogu vam ukazati na biljke koje imate u svojem okruženju, a mogu vam naštetiti.

image
Unsplash
Roma Kaiuk

1. VIBURNUM

Postoje brojne vrste viburnuma, a jedna od najčešćih u našem podneblju je Viburnum rhytidophyllum, zimzelena, grmolika biljka. Cvate bijelim loptastim cvjetovima koji se zametnu u crvene bobice, a dozrijevanjem postanu crne. Konzumacija izaziva povraćanje, proljev, a lišće može prouzročiti burne alergijske reakcije.

2. KALINA (Ligustrum vulgare L.)

Listopadni grm, često se sadi kao živica, dekorativan zbog svojih crnih bobica koje dozrijevaju ljeti. Bobicama otrovnost daju saponozidi. Nadražuju kožu, a u većoj količini može izazvati želučane tegobe, grčeve i zatajenje cirkulacije.

image
??????????????

3. OTROVNI RUJ (Cotinus coggygria)

Grmolika, listopadna biljka sa zelenim, crvenkastim ili ljubičastim listovima, cvate bijelim ili crvenim pahuljastim cvjetovima. Lišće, stabljika i korijen sadrže otrovnu smolu, koja već u vrlo malim količinama može prouzročiti alergijsku reakciju na koži. Osip se razvije za otprilike dva dana i potraje oko sedam dana.

4. LOVOR VIŠNJA (Prunus laurocerasus)

Zimzeleni grm, cvate bijelim cvjetovima, plod je okruglast, sazrijeva u kolovozu i rujnu. Često se sadi kao živica. Svježi listovi biljke mogu izazvati slična trovanja kao cijanovodična kiselina.

image
Regina,Blekinge Sweden

5. ZABELIANA (Prunus Laurocerasus)

Varijetet lovor višnje. Raste u manjim grmovima, a njezin list je nešto manji i tamniji.

image
La.Mo - landscaping and more

6. TISA (Taxus baccata)

5. ZABELIANA (Prunus Laurocerasus)Crnogorična vrsta, koja se često sadi po parkovima jer je atraktivna zbog tamnozelenih iglica i jarkocrvenih bobica. Gotovo svi dijelovi biljke, a pogotovo listići, otrovni su jer sadrže smrtonosni alkaloid taksin. Neotrovan je samo vanjski dio crvene bobice (usplođe).

image
Unsplash
Simonetta Sambiase

7. OLEANDER (Nerium oleander)

Izuzetno rasprostranjena zimzelena biljka, pogotovo u primorskim dijelovima Hrvatske. Svi njezini dijelovi sadrže nekoliko vrsta otrova. Najotrovniji su oleandrin i neriin, koji utječu na rad srca. Simptomi trovanja su: proljev, povraćanje, jaka bol u želucu, vrtoglavica, nepravilan rad srca.

image
Unsplash
Jan Kopriva

8. ŠIMŠIR (Buxus sempervirens)

Zimzeleni ukrasni grm kojeg najčešće koristimo za niske živice. Cijela biljka je otrovna pa je prilikom rukovanja dobro koristiti zaštitne rukavice. Iako nisam pronašao bilješke o ozbiljnijem trovanju, može izazvati povraćanje, proljev, grčeve.

image
Unsplash
Tobias Lullius

9. BOŽIKOVINA (Ilex aquifolium)

Vrlo atraktivna zimzelena biljka, zbog crvenih bobica i neobičnih listova. Kod nas je zaštićena biljka, a može uzrokovati povraćanje i proljev te bolove u želucu

image
Unsplash
Tobias Lullius

10. ILEX PERNYI

Varijetet božikovine, ima sitnije listiće. Češće se pojavljuje u privatnim vrtovima jer nije zaštićen.

image
Mim.wood

11. KOZLAC (Arum maculatum)

Zeljasta biljka, s neuglednim, sitnim cvjetovima. Plodovi su narančasti, poslagani poput grozda pa je nazivaju i “zmijino grožđe”. Cvjetovi i klip imaju neugodan miris, a gotovo svi dijelovi svježe biljke mogu uzrokovati upalu i otekline na usnama i u ustima. Kao znak trovanja javlja se bol u želucu, proljev, grčevi i nepravilan rad srca, a kod težih trovanja može nastupiti i smrt. Posebno se treba čuvati otrovnih listova, koji podsjećaju na list blitve, ali i otrovnih bobica, koje bojom naročito privlače djecu (zabilježeni su smrtni slučajevi).

image
Unsplash
Masaaki Komori

12. HORTENZIJA (Hydrangea)

Omiljeni stanovnik vrtova. Ima ogromne loptaste cvjetove koji se prelijevaju od bijele do plave boje, koja varira ovisno o pH vrijednosti tla. Cvjetovi kriju glikozide, koji mogu uzrokovati osip i svrbež kože, naticanje, mučninu, pojačano znojenje, a ako se na vrijeme ne dobije protuotrov, trovanje može dovesti i do kome te otkazivanja krvožilnog sustava.

image
Unsplash
Joanna Nix Walkup

13. GLICINIJA (Wisteria sinensis)

Listopadna penjačica, koja se orezivanjem može oblikovati u stablo. Cvjeta u svibnju bijelim, svijetloplavim, roza, ljubičastim cvjetovima koji tvore grozdove 25 do 50 cm. Mahune i sjemenke su vrlo otrovne, mogu izazvati velike želučane probleme, a u težim slučajevima i smrt.

image
Unsplash
Yoksel Zok

14. ĐURĐICA (Convallaria majalis)

Zeljasta biljka cvate sitnim bijelim cvjetovima koji su poput malih zvonaca uz intenzivan i prepoznatljiv miris. Listovi sadrže srčane glikozide, koji mogu dovesti do zastoja srca. Trovanja đurđicama nisu rijetka jer je listove lako zamijeniti za jestivi medvjeđi luk.

15. BLJUŠT (Tamus communis L.)

Bljušt je vrlo raširena povijuša po našim šumama, poljima i vlažnim mjestima. Biljka penjačica s jestivim, mladim, tankim izdancima i stabljikama. Otrovni su crveni okrugli plodovi koji dozrijevaju od svibnja do listopada. Od mladih izdanaka u proljeće mogu se pripremati juhe i variva, ali uz oprez. Trudnice ga nikako ne smiju konzumirati.

image
Unsplash
Pascal Meier

16. BRŠLJAN (Hedera helix)

Višegodišnja, drvenasta, zimzelena biljka. Plodovi su plavkastocrne bobice sa 2-3 sjemenke, koje sazrijevaju u jesen. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni, a posebno bobice. Dodir s biljkom može prouzročiti kontaktni dermatitis, a pri konzumaciji korijena, lista ili bobica može doći do povraćanja i proljeva

image
??????????????

17. RICINUS (Ricinus communis)

Dekorativna biljka crvenkastih listova i zanimljivog cvijeta. Doista savjetujem da je ne držite u dvorištu imate li malu djecu. Iako se koristi za proizvodnju ulja laksativnog svojstva, cijela biljka je otrovna, a posebno sjemenke jer sadrže letalni toksin ricin, koji je 7 puta otrovniji od zmijskog otrova.

image
@ valshel1 Robinia pseudoacacia
Валера Шелетун

18. BAGREMOVA KORA (Robinia pseudoacacia)

Osim cvijeta, svi dijelovi bagrema su otrovni, a posebno kora koja sadrži otrovne bjelančevine robin i fasin. Neki od simptoma trovanja su anoreksija, slabost, povraćanje, krvavi proljev, aritmija i drugi.

image
Unsplash
Carol Petri

19. ANĐEOSKA TRUBA (Brugmansia sp.)

Radi se o vrlo otrovnoj biljci pa je nerijetko u narodu još nazivaju i “mrtvačka” ili “đavolja” truba prema velikim cvjetovima. Svi dijelovi biljke su otrovni, a može uzrokovati: ubrzan puls, gubitak ravnoteže, žeđ, groznicu, u težim slučajevima i komu.

Dobro je znati…

Ako ste pobornik narodne medicine, imajte u vidu da su biljke ljekovite u određenim dozama, koje mogu imati vrlo malen raspon. Ako niste stručnjak, NEMOJTE se upuštati u to! Za konzumaciju koristite isključivo biljke koje poznajete (cvjetovi kamilice, šipak, menta, origano, peršin i sl.). U Hrvatskoj postoje zakoni koji ne dozvoljavaju branje “ljekovitog bilja” i nemaju samo svrhu spriječiti uništavanje staništa, već i spriječiti trovanja. Ako ga kupujete, bilje nabavite od stručnjaka koji imaju dozvole za branje. Neke se biljke mogu koristiti obrađene, no ne savjetujem da to radite sami. Trudnice moraju biti posebno oprezne prilikom kontakta s biljem, a ne preporučuje im se konzumacija mente.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2021 18:23